povijesne skripte i sl.

Gradine

Definicija :

- arheološka – naselja na uzvisinama od prapovijesti do srednjeg vijeka
- po Čoviću – sva mjesta trajnog boravka manjih ili većih prapovijesnih zajednica koja su samim geografskim položajem pružale određeni stupanj sigurnosti od napada, mogućnost kontrole i sagledanja bliže okoline, uslove za organiziranje obrane.

Prve gradine u srednjoj Europi nastale su več u vrijeme neolitika, najveći procvat doživljavaju u metalnim razdobljima. Neke su gradine nastavile život pod rimskom dominacijom i do srednjeg vijeka, na nekima pratimo razvoj do današnjih gradova, manjih naselja i sela.
Gradine u Istri nastaju pred kraj ranog brončanog doba.

Prirodna konfiguracija terena je jedan od odlučujućih čimbenika za u odabiru mjesta za naseljavanje. Prirodni uvjeti poput plodne zemlje, dobrih pašnjaka, pitke vode, guste šume, osnovni su razlozi odabira mjesta za gradnju gradina. Crvena je istra je najviše naseljena, siva uz rijeke Rašu i mirnu a bijela najmanje naseljena. Obala je vrlo malo naseljena, ako da, onda na vrhovima sa dobrim vizuelnim dometom.
Prapovijesni čovjek istarskih gradina živio je podalje od obale i mora. Na obalu je dolazio u potrazi za hranom. Tek u zadnjim stoljećima histarske neovisnosti, oni koriste zaštićene zaljeve za gusarenje brodova koji prolaze ( glavni povod histarsko-rimskog rata )

Gospodarski izvori

– šume i šumski pokrov ( drvo za građu i grijanje ) , šumkse životinje i plodovi..
Kamen se koristio za bedeme i za kuće, ali i u svakodnevnim uvjetima – žrvnjevi, grijači, udarači. Gline ima malo, lončarstvo je na lokalnoj razini.
More je izvor soli, sakupljala se u kamenim udubljenjima, služila za konzerviranje i u obradi mlijeka

Voda – raša ( 23 km ) i mirna ( 53 km ), Budava ??? ispod nezakcija ???, brojne su ponornice, vrela vode na obroncima uzvisina. Najveća gustoća nalazišta je na rovinjštini i poreštini, uz dolinu raše i mirne. Gdje nema vode koriste se lokve, koriste se i cisterne, veća ili manja udubljenja u živoj stijeni.

Klima je važan čimbenik, u istri je blaga, 2 vegetacijska pojasa – zimzeleni uz obalu i listopadni u unutrašnjosti. Zbog blage klime – manje seljenja (transhumacije ) od blaga – najviše koza, zatim ovce, nađene i kosti goveda, svinja, pasa

Tipologija gradina

436 gradine u istri, od toga 196 hipotetičke

dvije osnovne vrste prema položaju :
- gradine na vrhovima brežuljaka
- gradine na padinama uzvisina ( južna strana )

podjela s obzirom na stupanj utvrđenosti :
- one potpuno okružene bedemima
- one koje zbog konfiguracije terena branjene samo s lako osvojive strane

Relativna visina gradine predtsvlaj položaj u odnosu na okolicu,

Oblik gradina : kružnog oblika, elipsoidnog, ovalnog, potkovičastog, jezičastog, četvrtastog, nepravilnog.

Veličina gradine : velika – promjer platoa preko 100 m, srednja 50 – 100 m, mala do 50 m

Vrste gradina prema ustrojstvu : stalne i privremene ( skloništa u slučaju opasnosti, za kult, za stoku )
Unutar gradine političko, gospodarsko i kultno središte nalazi se na vrhu, dok se svakidašnji život odvija na nižim terasama. Možda oblik spirale ( motovun, pula ). Možda nisu svi mali pristup na najgornji plato. Monkodonja ima akropolu, gornji i donji grad. Možda i predgrađe. Akropola je bila prostor za bogatije što se očituje po monumentalnosti prostora, imamo čak primjer ulice širine oko 4m. Neke su gradine važnije od drugih, neke okupljaju plemenske zajednice Gradine su grupirane cca 10-15 km jedna od druge

Građevinski elementi : bedemi, zidovi, ulazi

Obranu razmatramo dvojako :
- obrana unutar bedema, tj. same gradine
- obrana šireg područja, teritorija

Gradnja elementa
1. tip - Upotreba netesanog kamena, odvaljenog od sloja litice. Zidovi su mogli biti jednostruku i dvostruki s ispunom, slagani suhozidnom tehnikom. Širi u dnu pa uži prema gore.
2. tip zida –su konstrukcije s dva pravilna lica ; vanjskim, pravilnije priklesanim i unutrašnjim
to su u biti dva prva tipa jedan pored drugog sa međuprostorom ispunjenim sitnim nabacanim materijalom, kamenjem, zemljom, keramičkim ulomcima. Kameni blokovi lica su bili četvrtasti i priklesani. Ovom tehnikom su građeni vanjski,istureni bedemi, . Vanjska visina je često veća od unutrašnje, zidovi su široki, čak do 10 m ( Kunci )

Sustav ulaza
Ulazi igraju veliku ulogu u obrani naselja. U gradine se ulazi na 2 ili više ulaza a dimenzije svjedoče o njihovoj važnosti kao i dodaci kao aneksi, kule, tornjevi, osmatračnice. Ulazi su uvijek uski radi lakog zatvaranja, široki 1metar. Ulazi su građeni kao bedemi, vjerovatno su imali jaka drvena vrata
Prema Bačiću, s obziromna ulaznu konstrukciju govorimoo 3 faze razvoja
1. faza – jednostavni prolazi
2. faza – suženi ulazi sa dodanom obrambenom konstrukcijom
3. faza samo kod nekih gradina kad se prolaz zatvara u vrijeme kad se prolaz koristikao nekropola

Datacija se može ustvrditi samo stdetaljnim arheološkim stratigrafskim istraživanjem.

Okomito usađeni kameni blokovi
Prvi put zabilježeni na gradini Vrčin, oni su poseban vid obrane, naselje je okruženo sa 5-6 metara širokim prstenom okomito usađenih blokova. Vjerovatno su tu bili i šiljati kolci. Između toga i bedema su nađene nekropole ???

Položaj nekropola
Sve nekropole od brončanog doba a posebno one u željezno doba su uz bedeme naselja. Duhovna zaštita ???

Obrana šireg prostora – odabirom položaja gradine branjeni su prilazi vodenim tokovima, plodnim zemljama, putevima. Neke su gradine osmatračnice

Stambeni objekti – 3 vrste :
1. nastambe gdje su zidovi i krovovi od drvene građe ili pruća oblijepljeni sušenim blatom
2. nastambe nastale kombinacijom kamena i drva
3. nastambe skroz od kamenčine

Kuće su građene uz same zidove bedema zbog klimatskih uvjeta, mogle su biti četvrtaste i okrugla tlocrta. O rasporedu unutr kuća neznamo, veće su kuće bile pregrađene zidovima. Kuće su mogle biti od nabijene zemlje, ukopane u živu stijenu, od plosnatih oblutaka ili od nabacanog kamena. Kuće su imale 1 ili višđe ognjišta a u prednjem vanjskomdijelu bješe cisterna. Osnovna gradnja bješe kombinacija kamen drvo.

Stanovništvo gradina

Na gustoću naseljenosti utječu čimbenici poput : klima, rat-mir, reljef, gospodarski čimbenici, stopa mortaliteta i nataliteta. Velike gradine kao Monkodonja mogle su imati i preko 1000 duša.Najviše podataka crpimo iz grobova. Stanovnici su živjeli u rodovskom društvu, osnovna jedinica društva bio je rod, sastvaljen od više obitelji temeljenih na krvno-rodbinskoj vezi. Manje jedinice su se udruživale u plemena, više plemena u plemeski savez.

Gospodarstvo

Zwemljoradnja i stočarstvo. Uzgajale su se pšenica, ječam, proso, zob, grah, grašak, vinova loza, obrada zemlje predstavlja svakdenvnu aktivnost.
Stočarstvo – stoka sitnog zuba – najviše koze. Životinjsko mese glavni izvor prehrane, najčešće kuhano. Od divljih živina – srne, jeleni, zečetina
Pored stočarstva bio je u điru još i lov i sakupljanje jestivog bilja. Uz obalu – sakupljanje školjki i ribolov.
U kućnoj djelatnosti na prvom je mjestu lončarstvo, keramika. Vjerovatno i drugo ali nema tragova (izrada predmeta od drva, šiblja i pruća ) Izrađivala se obuća i odjeća, možda su gradine bila svojevrsna zanatska središta. Postojale su radionice željeznog oruđa, postojali su kamenoklesari.

Trgovina

Istra je zbog položaja nametnuta putevima komunikacije i odnosima s drugim europskim prostorima. Na granici je kontinentalnog sredozemnog svijeta te tako bila uključena u međunarodnu trgovinu. To je usko vezano i sa gusarstvom, brzim brodicama histri su napadali . Od 9-8 stoljeća primjetna je roba iz apulije, od 8 iz etrurije, stizala je i daunijska keramika. Od 6 stoljeća ulogu trgovačkih središta su preuzele spina i adrija odakle je stizala i grčka keramika iz atičkih radionica. Postoje kontakti sa japodima i liburnima, svakako je materijal kao jantar, metalni predmeti, srebrni nakit ) morao stizati u istru

Komunikacija među gradinama

Bile su povezane fizički cestama i vizualno, Povezane su bile i gospodarskim, društvenim, vjerovatno i duhovnim vezama. Smjer je oviso o reljefu a i o klimatskim uvjetima. More je u 1. tisućljeću prije krista postalo važno kao komunikacija. Histri plovljahu kabotažom uz jadran ali bogami i popreko. Gradine blizu ili na obali su nadzirale pomorske puteve i exploataciju područja. Također, jelte, su važni putevi dolinama rijeka. Jedan je vid komunikacije bila i transhumancija.

Problme etničke pripadnosti osnivača gradina

Za željezno je doba situacija jasna, Histri naseljavaju istru u 11 stoljeću i razvijaju svoju kulturu. Problem je za brončano doba jer etničku pripadnost ovih prvih osnivača gradina nije moguće utvrditi. Znamo sigurno da su indoeuropljani. Dugo su postojale 2 teorije o etničkoj pripadnosti prvih gradinaša :
1. maloazijsko podrijetlo ( marchesetti i bačić )
2. istočnomediteransko tj egejsko podrijetlo ( radmili i battaglia )

Najuvjerljivija je teorija marchesettija da su gradinaši pripadnici vala indoeuropskog stanovništva koje iz male azije prelazi nbalkan i srednje podunavlje i stiže do istre oko sredine 2 tisućljeća – tzv Protoveneti. Bačić nadodaje važnost podunavljana a laviosa zamboti forsira utjecaj vučedolske kulture. Eneolitska populacija prisutna još u rano brončano doba bila je istrijebljena ili asimilirana od novog stanovništva indoeuropskog podrijetla. Najbolja teorija – Čovićeva – tijekom druge faze ranog brončanog doba dolazi do naseljavanja u istri jednog ili više valova indoeuropskog stanovništva koji vjerovatno pristižu preko sjeverozapadnog balkana. Na to bi upućivale analogije pokretnog materijala s dalmacijom i hercegovinom – gruba keramika, impreso ukrasa, - način sahranjivanja ( zgrčada pod kamene gromače ) i - tip naselja – gradine. Većina gradina nastaje u metalnim razdobljima prapovijesne istre, u moderno doba uništene su poljoprivredom, kamenolomima, vojska, stambeni objekti