četvrtak, 11.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini I dio
(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)
četvrtak, 11.10.2007.
Arheološki lokaliteti u Promini I dio
Većina putnika koje put nanese u Prominu, doživljava naš kraj kao pustoš, te sudeći prema današnjem broju stanovnika zaključuju da je ovo uvijek bio nenaseljen i siromašan kraj.
Svi ti zaključci proizlaze iz nedovoljnog poznavanja naših krajeva, kako putnika namjernika, tako i većine današnjih stanovnika Promine.
Koliko je bio bogat život u Promini, svjedoče nam mnogi arheološki lokaliteti, koje nažalost zub vremena i nebriga obavijaju sve većim velom tajne i zaborava.
Ukoliko sada pokušate potražiti na internetu podatke o arheološkim nalazištima u Promini, malo će te toga pronaći.
Prije nekoliko godina, na drnis.net-u, mogao se pronaći zanimljiv tekst koji se bavio arheološkim lokalitetima u cijeloj drniškoj krajini, pa tako i Pormini.
Pregledavanjem svoje «arhive» sa temama iz prošlosti Promine, pronašao sam taj dokument.
Odlučio sam ga objaviti podijeljena u nekoliko postova, odnosno obraditi svako prominsko selo posebno.
Najveće naselje u Promini prije više od 2000 godina bilo je u blizini današnjih Puljana, točnije iznad Ćorića jezera i slapa Manojlovac.
Evo što nam donosi tekst sa drnis.net-a o selu Puljane:
Anticki lokalitet u selu Puljane nalazi se na istom položaju kao Gradina u Puljanima, predrimskom Burnumu. Dolazak Rimljana ovdje nije poremetio kontinuitet naseljavanja već je Gradina nastavila i dalje živjeti. Razlog tome je svakako blizina rimskog logora na suprotnoj strani rijeke ali i laka pristupačnost Gradini sa istočne strane.
Arheolog Alačević u prvom broju splitskog “Bulletina” donosi natpis pronađen 1869. Godine na samoj Gradini. Radi se o nadgrobnom natpisu konjanika ala Claudie pomoćne jedinice koja je na ovom području boravila tokom I stoljeća nakon Krista.
Neobičnost ovog natpisa je u tome što se spominje i njegova žena, a poznato je da se u to doba rimski vojnici nisu smjeli ženiti.
TI CLAVDIVS Ti. Claudius
TI F QVARTAT Ti. F(ilius)Qvartat(us)
CLAVA EQVE Clau(di)a Eqve(s) ANN XXXV S Ann(orum) XXXV S(ibi)et
PELSONIAE Pelsonae (filiae) Ter
TVLLAE VXO tulae uxo(r)
T F I T(estamento) f(ieri) i (usit)
Claudius je u vrijeme smrti očito još bio u službi i imao je tek 35 godina. Rimski vojnici su u blizini svojih vojnih postaja uobičajeno imali žene sa kojima su legalizirali bračni odnos tek nakon umirovljenja kao veterani.
Odaklen presedan u ovom slučaju s nadgrobnog natpisa, teško je reći.
Rješenje je možda i u čitanju Claudia eqves, jer prema literaturi taj dio nije bio baš najčitljiviji pa su neki autori predlagali čitanje Claudia Aeqvo, odnosno da je pokojnik bio iz grada Aequm-Čitluk kod Sinja koga je podigao car Klaudije.
Bilo kako bilo, na gradini u Puljanima odvijao se život paralelno sa životom u vojnom logoru (Burnum). Seljaci obližnjih Puljana oduvijek su bili opterećeni sa traganjem za nekakvim velikim količinama zlata koje su tu navodno zakopane. Vrijedni arheolog-amater G. Urlić-Ivanović, koji je krajem prošlog stoljeća detaljno prokrstario cijeli teren Promine, doznao je iz razgovora sa seljacima za mnogo nalaza do kojih su oni dolazili u svojim mnogobrojnim potragama za zlatom.
Tako su oni njemu spominjali: “Oglavine stupova, posuđe, oružje, dva znamenita sarkofaga, te na kraju na finoj mramornoj ploči bass-relief sa slikom kralja i kraljice sa krunom na glavi i ornatom(????) zlatnim ili kakvog drugog vladara”.
Reljef sa prikazom žene i muškarca mogao bi biti stela s prikazom dvaju pokojnika sto je cesto u rimskom vremenu.
Obilazeci selo Puljane Urlić-Ivanović je u kuci I Šundova pronašao i ulomak natpisa s razbijenog rimskog žrtvenika. Nažalost natpis nije prepisao.
(Ja sam pronašao ovu kuću (njene ostatke) u Puljanima. Kuća je u ratu uništena, a netko je nakon rata odvezao kamen, tako da od natpisa danas nema nikakvih tragova op.a.)
Danas obilazeći Gradinu u Puljanima može se naći ulomaka rimskih tegula što je uočio još W. Buttler vršeći istraživanja na Gradini 1931. godine. Legende kazuju o postojanju rimskog mosta na ovom odsječku rijeke. Međutim, za to nema prirodne logike, iako je nekakav lokalni prijelaz manjeg značaja možda i postojao.
Vezano za ovaj dio rijeke postoji i priča o željeznim obručima uzidanim u litice kanjona kao dijelovima visećeg mosta između nasuprotnih obala. Obručeva danas nema i ta priča je također diskutabilna.
Tekst je napisao prijeratni kustos drniškog muzeja, Dušan Rašković, a bio je objavljen na www.drnis.com-u.
Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623378761/arheoloski-lokaliteti-u-promini-i-dio.html
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
