_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

četvrtak, 27.04.2017.

petak, 27.04.2007. Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

petak, 27.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.

Bili su to:

Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.

Za Mratovo takav popis trenutno nedostaje.
No u sudskim spisima iz 1814-16. u njemu se navode ove obitelji:
Bakmaz, Dragarić, Džaja (Žaja), Čilaš, Martinović, Mlinar, Perica, Radas i Sičić.

U Nečvenu je 1735. popisano 18 rodova s 25 obitelji, te ukupno 182 stanovnika.

To su bili:

Benešić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnaćia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina (Džepina).

Prema sudskim podacima u Nečvenu su 1811-15 živjele još slijedeće obitelji:
Aralica, Perica, Sičić i Svetina.

Za Puljane popis trenutno nedostaje, a prema sudskim spisima nastalim između 1809. do 1815. g. Spominju se slijedeće obitelji:
Aralica, Bračić, Burnać, Crnogorac (1739), Čilis?, Dogan, Gojčeta, Maksim, Parać, Perica, Pokrovac, Šundov i Đižanusić?

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

- 11:14 - Komentiraj post (0) - Link posta

utorak, 25.04.2017.

srijeda, 25.04.2007. Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

srijeda, 25.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.

Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;

U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.

U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;

Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

- 20:56 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 23.04.2017.

ponedjeljak, 23.04.2007. Plinifikacija Promine?

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

ponedjeljak, 23.04.2007.

Plinifikacija Promine?

Lutajući internetom pronašao sam dokument sa sljedećim naslovom:

«Pripreme plinifikacije Dalmacije-Studija plinskih sustava gradova Šibenika, Knina i Drniša»

Dokument koji je tema ovog posta možete pročitati pod linkom:
http://sibensko-kninska-zupanija.hr/upload/stranice/2013/07/2013-07-18/66/dokumenti/Studija_plinofikacije_Sibensko-kninske_zupanije.pdf

Dokument je malo "poveći" za skidanje, ali koga zanima bit će uporan...

Ukratko,

Sam pogled na fotografije u postu jasno daje do znanja svima da će budući plinovod svojom trasom prolaziti kroz Općinu Promina.

Čitajući cijeli dokument možete naići i na dio u kojem se navodi:

«Značajan udio u investiciji (odnosno definiranim promjerima plinovoda) imaju okolna naselja.
Poželjno je izvršiti optimiranje i ispitati ekonomičnost razvoja plinskog sustava do svih naselja i u skladu s rezultatima provjeriti mogućnost dodatnog optimiranja investicijskih troškova».

Svi smo svjesni činjenice da cijene energenata u zadnje vrijeme dosežu svoje maksimalne vrijednosti, ali za Hrvatsku je važna činjenica da ima velike prirodne zalihe plina.
Nažalost, plin se jako malo koristi u Hrvatskoj, ali je ipak dobro da se rade projekti za plinifikaciju Dalmacije.

U cijeloj priči i Promina bi morala pronaći svoj interes.
Pogotovo kad se vidi da će nam plin prolaziti doslovno pored kuće, a mi ga nećemo imati!

Možda sad zvuči glupo, ali vjerujte brzo će doći dani kad će u Hrvatskoj nastati pomanjkanje el.energije zbog brzog rasta broja potrošača.

Promina svojim geografskim položajem i već razvijenim el. energetskim sustavom zbog HE Miljacke, mogla bi postati lokacija za gradnju plinske elektrane.

Znam da će sad svi reći da je to čista glupost, ali kad budemo plaćali europsku cijenu struje, brzo će mo zaključiti da nam je potrebna gradnja naših vlastitih izvora el. energije.

Vjerujem da će naša Općina zaključiti koliku bi korist mogli imati plinifikacijom Promine, i uključiti se u županijske projekte aktivno dok je još vrijeme.

Ustvari, nikad nije kasno, ali dobro bi bilo da u nečemu budemo i prvi!

Ukratko, plinovod je zaobišao Prominu, te mu trasa od Drniša do Knina ide preko Kosova.

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622527329/plinifikacija-promine.html

- 11:16 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 21.04.2017.

subota, 21.04.2007. Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

subota, 21.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio

U Čitluku je 1735. g. Popisano 25 rodova s 33 obitelji s ukupno 258 stanovnika.

To su bili:

Anić, Antolović, Bandalović, Bilonjić, Deves, Duić, Dumniak, Fališijić (Validžić), Kinjano, Geleđo, Godinović, Inkulco Jurinović, Knežević, Kovačević, Ljubičić, Marić, Miroslavić, Pešić, Radoević, Svetinović, Vuić, Vučić, Žiljević i Žepina (Džepina).

Tu su tada imali posjede Grgić, Perić, Prgeša, Sarić i Čulinović svi iz Lukara, ali u Čitluku nisu živjeli.

Treba reći da je Čitluk tada bio ne samo središte Župe Promina već i upravnih venecijskih vlasti zbog čega i nalazimo najprije navedene obitelji s talijaniskim prezimenima.

Prema sudskim spisima iz 1816-28.g u Čitluku se spominju još obitelji: Adamović, Čilaš, Duvnjak i Kardov.

U mjestu Fališ/i/jić-u (Validžiću), kasnijim Podima, uključenim u novije vrijeme većinom u sastav Čitluka, a manjim dijelom u sastav Oklaja, 1735. popisano je 10 rodova i 18 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Adamović-1 obitelj- 5 članova;
Dumiak- 1 obitelj – 8 članova;
Faližijić tj Validžić (koji su imali prve i glavne posjede u Lukaru)-3 obitelji-32 člana;
Fustarović- 1 obitelj- 10 članova;
Ivandina- 1 udovica;
Knežević- 1 obitelj- 20 članova;
Perić- 1 obitelj- 5 članova;
Godina- 1 obitelj- 7 članova;
Vucić- 6 obitelji- 41 član;
Svetina- 2 obitelji- 23 člana;

Tada su tu u Podima; Bandalo, Kuronja, Čavčić i Dizdar imali posjede ali nisu tu živjeli.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622516939/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-4dio.html

- 19:42 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 20.04.2017.

petak, 20.04.2007. Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

petak, 20.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.

To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.

U Bogetiću (Bogatiću) prominskom 1735. popisano je 7 rodova s 21 obitelji i ukupno 99 stanovnika.

To su bili:

Bagić-4 obitelji s 21 članom;
Dogan-4 obitelji s 12 članova;
Gluić- 3 obitelji s 7 članova;
Parania-2 obitelji s 9 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Škarica- 3 obitelji s 21 članom;
Žepina (Džepina)-4 obitelji s 18 članova;

Dvadeset godina ranije u mjestu se spominje i obitelj Divić (Diviz), ali je više nema.
Na katarstarskom posjedu obitelji Gluić tada se navodi i posjed Svačica-što upućuje na stari plemićki rod Svačića, vladara Bogočina i Promine, od kojih je i posljednji hrvastki kralj narodne krvi Petar Svačić (1003-1097.) po kojem je na klub dobio ime.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Pošto su moji korijeni dijelom iz Matasa, uvjek sam se pitao gdje je nestalo prezime Matas?

U Matičnim knjigama, pronašao sam sljedeći zapis:

Iz navedenog je vidljivo da su se Maglice izvorno prezivale Matas, a nadimak im je s vremenom prešao u prezima.

Evo cijele stranice iz matične knjige (kliklite na fotografiju za veći prikaz):

Evo i drugog primjera, gdje se vidi da su djeca rođena pod prezimenom Šangut, dok se u zagradama navodi Matas- da li se radi o nadimku ili starom prezimenu, teško je zaključiti:

Evo cijele stranice iz matične knjige (kliklite na fotografiju za veći prikaz):

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622511561/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-3dio.html

- 10:28 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 19.04.2017.

četvrtak, 19.04.2007. Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

četvrtak, 19.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću).

Bile su to obitelji:

Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana;
Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova;
Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova;
Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova;
Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova;
Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova;
Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova;
Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova;
Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji;
Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova;
Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova
Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana.

Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji;

-Mate i Marka Antulova;
-Mihe Bandala;
-Petra i Frane Kneževića;
-Grge Vulića svi iz Suknovaca,
te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli.

Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to;

-Ivana Žulja s 10 članova;
-Mate Bikića s 7 članova;

Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime.

Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime.

A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to:

-Bilandžić (Bilandžija),
-Ćorić
-Svetina.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavak u sljedećem postu….

U Babodolu (Bobodolu) koji je……….

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622500593/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-2dio.html

- 13:28 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 17.04.2017.

utorak, 17.04.2007. Dr Zdravko Dizdar-Upoznajmo naš stari zavičaj 1.dio

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

utorak, 17.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-Upoznajmo naš stari zavičaj 1.dio

Već sam pročitao dosta knjiga u kojima se barem malim dijelom spominje Promina.

Pomoću tih knjiga stvaram sebi sliku kako se i od čega živjelo u ovim našim krajevima, odakle se u Prominu dolazilo i gdje se iz nje odlazilo-iseljavalo.

Jedan mi je prijatelj jednom spomenuo kako naš povjesničar Dr Zdravko Dizdar ima jako puno dokumenata (20000 stranica teksta) vezanih uz prošlost Promine, te da će jednog dana objaviti knjigu s povijesnom tematikom vezanom uz prošlost Promine.
Jedva čekam tu knjigu koja će opisati bogatu prominsku povijest, koja se mnogima čini puno «tanja» nego što u stvari jeste.

Jutros mi je jedan prijatelj koji zna koliko me zanima prošlost Promine donio govor dr Zdravka Dizdara održan 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».
(Inženjeru hvala na pomoći…..)

Govor je prilično dug, tako da ću ga raspodijeliti u nekoliko postova.

Prvi dio govora dr Zdravka Dizdara održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Drage Prominke i Prominci te prijatelji Prominaca!

Neobično mi je drago da Vas mogu najsrdačnije pozdraviti na ovoj našoj tradicionalnoj prominskoj noći, koju s malim prekidom tijekom rata (1992-1997). održavamo od 11.01.1983.
Kako ne bismo zaboravili naše korijene to smo, prema odluci Izvršnog odbora Prominskog zavičajnog kluba «Petar Svačić», pri ovim susretima unijeli točku pod nazivom: «Upoznajmo naš stari zavičaj».
Do sada smo čuli čitav niz povijesnih značajki i zanimljivosti iz preko2000 godina pisane povijesti Promine.
Na zamolbu skupine naših Prominaca večeras ćemo Vas upoznati s prominskim obiteljima popisanim od venecijske vlasti 1709. i 1735. godine prilikom izrade katastra.

Mnogi od nas se pitaju od kada se njihove obitelji pojavljuju u Promini?

Dio odgovora daju nam i ovi venecijski popisi nastali nakon protjerivanja Turaka 1688. iz Promine.

U vrijeme njihovog nastanka završen je povratak malobrojnih izbjeglih Prominaca, ali i glavna seoba novog pučanstva u Promini tada krajem 17. i početkom 18. stoljeća .

Tada je u 11 prominskih naselja (bez Mratova i Puljana) popisano 133 roda podijeljenih u 291 obitelj s ukupno 1972 stanovnika, uglavnom katolika, pošto se pravoslavni u tim popisima ne spominju.

Od tada se u Prominu doseljava ili je napušta tek poneka obitelj.
Tako se potomci gotovo svih današnjih obitelji nalaze i na tim venecijskim popisima od prije gotovo tristo godina.

Nastavak u sljedećem postu….

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo………………

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622489901/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-1dio.html

- 10:36 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 14.04.2017.

subota, 14.04.2007. Varaždinsko smeće u Knin, a za koju godinu Oklaj?

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

subota, 14.04.2007.

Varaždinsko smeće u Knin, a za koju godinu Oklaj?

(foto:zelene stope link.)

Čitam u Večernjem listu od 13.04.2007 temu pod naslovom:

Bogati šalju siromašnima smrdljive bale-Varaždinsko smeće u Knin

Sad bi netko rekao da je sve slučajno, i da Oklaj i Promina s ovim člankom nema nikave veze.
Briga nas za Knin i smeće iz Varaždina.

Varate se gospodo.
Sve se to itekako tiče Promine i Oklaja.

Kako?

Priča bi mogla krenuti i ovako:

Hrvatski sabor na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosi:

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O FINANCIRANJU USUGLAŠENOG IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DODJELI POMOĆI IZ INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU STRUKTURNU POLITIKU ZA SLJEDEĆU MJERU REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM BIKARAC, U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI, HRVATSKA

Cijela Odluka i Zakon može se pročitati pod linkom.

Kad malo bolje pročitate cijeli tekst doći će te i do ovog odlomka:

"nijedno od postojećih odlagališta otpada u županiji (Šibensko-kninskoj op.a) ne ispunjava zakonske i ekološke uvjete EU-a i Hrvatske",

Sukladno tome kaže se i slijedeće:

Pored izgradnje novoga R(egionalnog) C(entra) za G(ospodarenje) O(tpadom)-a, Regionalnim planom se predlaže izgradnja dvije prekrcajne stanice za otpad na području Pirovca i Oklaja, smještenih u sjeverozapadnom, odnosno središnjem dijelu županije.

Te stanice primat će otpadni materijal iz okolnih područja koja se nalaze daleko od RCGO-a.
Taj će se otpad zatim pomoću posebno nabavljenih vozila prevoziti u RCGO Bikarac na
preradu.

Nakon svega pročitanog, lako se može zaključiti da će smeće iz Varaždina do izgradnje RCGO Bikarac završavati ne u Kninu, nego pod Prominom na granici općina Promina i Biskupije, a nakon toga u Oklaju u prekrcajnoj stanici koja se tek treba izgraditi.

Vratimo se Večernjem listu.

Gradonačelnica Knina, naša Prominka Josipa Rimac kaže slijedeće:

"Zasad samo pregovaramo. Varaždin i Knin suglasni su, a imamo i načelnu suglasnost načelnika Općine Biskupija – rekla je gradonačelnica Rimac".

U današnjoj Slobodnoj možemo pročitati da vijećnici Knina i Biskupije nisu oduševljeni, ali gradonačelnica ipak zaključuje:

"Knin ovim poslom nema što izgubiti, ali može samo dobiti"

Rezultat pregovora uopće nije upitan. Tko njih što pita, ako je "Viša" politika tako odlučila?

Već sam spomenuo da "nijedno od postojećih odlagališta otpada u županiji (Šibensko-kninskoj op.a) ne ispunjava zakonske i ekološke uvjete EU-a i Hrvatske", a pod tim se misli i na kninsko odlagalište otpada u Biskupiji-pod Prominom.

Kako protumačiti dovoženje otpada iz Varaždina pod Prominu nego običnu dvoličnost svih koji o tome iti malo odlučuju.

Zašto?

Kad se na Krki pojavila "naftna mrlja" svi ti "ekolozi" su se skočili na noge tražeći krivca i procjenjujući do čega bi sve zagađanje Krke moglo dovesti.

Sada kao da nisu svjesni činjenice da oborinske vode ispiru naveženi otpad-i buduće varaždinsko smeće, a slivne vode silaskom sa padina Promine u Kosovo polje završavaju u riječici Kosovčici koja je pritok rijeke Krke.

Kako kaže Edo Majka: "Care care... sve za pare".

Lako je prodati nešto što vam ne pripada, jer "nemate što izgubiti, ali možete samo dobiti"!

Pretovarna stanica za smeće u Oklaju tema je o kojoj sam nekoliko puta pisao pod linkom.

Članak koji me potakao na ovaj post možete pročitati u Večernjem listu.
(link nažalost u 2017. godini ne radi op.a)

Nažalost članka iz "Slobodne dalmacije" još nema na web stranici.

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622476174/varazdinsko-smece-u-knin-a-za-koju-godinu-oklaj.html

Lijepo je kad se neki planovi političara i ne ostvare....

- 11:45 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 10.04.2017.

utorak, 10.04.2007. Prominci na smotri Žudija u Vidu

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

utorak, 10.04.2007.

Prominci na smotri Žudija u Vidu

Već sam najavio u jednom od predhodnih postova odlazak prominskih Čuvara Kristva groba u Vid, na smotru Žudija Dalmacije.

Što su zapravo Žudije, ali po prominski Čuvari groba?

Evo teksta sa web portala Vida.

Što znači riječ "žudije"?
Naziv je grčko-romanskog podrijetla i vjerojatno znači "Židov".
To su čuvari Kristova groba koji u dane Velikog tjedna čuvaju Kristov grob uprizorujući tako događaje Isusova uskrsnuća.

Odjeveni u odore rimskih vojnika 12 stražara sa trinaestim vođom tzv. "judom" izlaze na Veliki četvrtak pred oltar. Tako stražare izmjenjujući se po četvorica.
Na polnoćki, na Veliku subotu prilikom uskrsnuća oni popadaju od straha kao što su to radili rimski vojnici prije 2000.godina kad su čuvali Isusov grob.

Običaj čuvanja Kristova groba na Uskrs, u Metković je početkom devetnaestog stoljeća donio Ante Gluščević iz Loreta a odatle se proširio po Neretvi.
S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima.

U Dalmaciji su danas najpoznatije vodičke žudije koje učestvuju na većim smotrama i svetkovinama, u Vrlici čuvari su odjeveni u narodne nošnje...

U svim župama doline Neretve njeguje se ovaj običaj. U gornjoj Neretvi (od Metkovića, Zažablja do Krvavca) čuvari Kristova groba su Žudije obučene u odore rimskih vojnika, dok su u donjoj Neretvi (od Opuzena do mora) donedavno to uglavnom bili čuvari odjeveni u mornarske odore s drvenim puškama. U novije vrijeme i tu žudije "mijenjaju" mornare.

Web stranicu mjesta Vid možete posjetiti pod linkom.

Na istoj web stranici možete pronaći i fotografije "Smotra žudija-Vid, 9.04.2007.godine-II", ali i još jako puno zanimljivih fotografija.

Evo nekoliko fotografija naših momaka:

Foto 1.

Foto 2.

Foto 3.

Foto 4.

Evo još nekoliko koje su nastale za vrijeme smotre:

Foto 1.

Foto 2.

Foto 3.

Foto 4.

Ali ako Vas zanima još više fotografija, onda je najbolje da posjetite link, na kojem se nalaze svi albumi s fotografijama.

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622454045/prominci-na-smotri-zudija-u-vidu.html

- 10:25 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 07.04.2017.

subota, 07.04.2007. Uskrs u Promini-Sretan Vam Uskrs

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

subota, 07.04.2007.

Uskrs u Promini-Sretan Vam Uskrs

Prije svega, želim sretan Uskrs svim ljudima dobre volje koji navraćaju na promina.blog.hr.

Većina posjetitelja vjerojatno očekuje da će i ove godine, kao i većinu prijašnjih godina na mom Blogu pronaći fotografije Uskrsa u Promini.

Ovu godinu, za razliku od prijašnjih kad sam znao svaku večer napraviti preko 300 fotografija, nisam napravio niti jednu fotografiju.

Zašto?

To i onako sad nije bitno, fotografija nema.

Sad razmišljam i odabirem misli i riječi kako bi Vam opisao svoje viđenje Uskrsa u Promini ove godine.
Uskrs je jedan od nekoliko dana u godini kad svi oni koji stvarno vole Prominu, ako ikako mogu dođu na svoja "ognjišta".

Vrijeme je to kad se studenti vraćaju na materinu spizu, kad se viđaju prijatelji iz škole, kad bake vide svoje unuke i sinove, kćeri...

Vrijeme je to za jedno lijepo druženje.

Svake godine je svakako najveće iznenađenje i najčešće pitanje u Promini:

"Tko ove godine čuva Grob, i koliko ima grobara?"

Premda je najavljivana brojka od čak 26. momaka koji će čuvati Gospodinov grob, ja sam uspio prebrojati njih 22.

Po mojoj procjeni, ove godine je na Veliki Četvrtak i Veliki Petak bilo manje ljudi u crkvi sv. Mihovila, nego prijašnjih godina.

Barem ja imam takav osjećaj....

Prošle godine uz Grobare, u crkvi su ova tri velika dana bile i Prominke u narodnim nošnjama, što je zračilo nekom pozitivnom energijom.
Energijom koja Prominu budi u njenom nekadašnjem starom sjaju....

Kako stvari stoje, članovi KUU "Promina" večeras bi trebali zaplesati kolo ispred crkve, nakon Misnog slavlja.

Često znamo reći da je sve to svake godine uvjek isto i da se ništa ne mjenja, ali ipak...

Prva asocijacija na spominjanje Uskrsa ove godine bila mi je jedna fotografija od lani.

Na fotografiji pokojni Joko Bronić i Gašo pale baklje kako bi procesiji osvjetlili put kojim će hodati...

" 'Oće mo i mi na internet'" pitao me Joko dok sam ih fotografirao?
" 'Oćemo, 'Oćemo", rekao je Gašo....

Da nas nema kud' bi oni išli, svi bi se izgubili?

Sreo sam jučer Pajku i Gašu kako se pripremaju za paljenje baklji za put kojim će krenuti procesija ove godine.
Odmah smo se sjetili Joke.
Tad je Pajka rekao :"Gleda nas naš Joko odozgo, dok mi njegov posa' radimo".
Pogleda sa suzama u oku u nebo iznad Mihovila, i zamahnu rukom kao da maše Joki, da zna da će sve bit u radu sa bakljama i ove godine.

Eto, nema više Joke, ali mnogi nisu ni znali da je Joko taj koji im je "osvjetljavao" put za procesiju kroz Oklaj sve ove godine.

Joko je svakako zaslužio da Ga se sjetimo za Uskrs.

Slava mu.

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622439680/uskrs-u-prominisretan-vam-uskrs.html

- 12:47 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 02.04.2017.

ponedjeljak, 02.04.2007. RODA SLOMLJENE NOGE?

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu)

ponedjeljak, 02.04.2007.

RODA SLOMLJENE NOGE?

Danas sam pregledavajući komentare pod postovima, pročitao jedan koji svakako zalužuje cijeli post.
U zadnje vrijeme prominski blog posjećuje "Žena", koja me svaki put obraduje sa jako kvalitetnim komentarima.

Njen zadnji komentar ostavljen je pod postom "Anketa o radu Općine Promina" i ja sam odabrao jedan dio komentara koji "gađa" u bit problema:

Evo dijela komentara:

"Čak ni nekoliko nemuštih rečenica na radiju nisu informacija vrijedna pažnje, npr. ona da će se, eto,graditi dječji vrtić (100%)...

NAS ŽENE to zaista zanima, ali ne znamo ništa pouzdano.
Priča se.
Gradit će ga na katu kod knjižnice.

Da je to službeno objavljeno mi bismo se namah skočile, osnovale udrugu "RODA SLOMLJENE NOGE" potpisale kakvu peticiju, priupitale kome je takva suluda zamisao pala na pamet, jesu li konzultirali struku...?

Ovako ne moramo time zamarati svoje lijepe glavice prije nego što vrtić osvane. Gotov.

(žena 02.04.2007. 10:28)

Do mene je također prije određenog vremena stigla informacija da će se započeti sa uređenjem dječjeg vrtića u bivšim "kancelarijama zadruge", na katu iznad Dadina kafića...

Po meni glavni problem tog projekta je što na kat vode jako strme stepenice.
Prostor je iznad kafića, što je nespojivo s vrtićem.

Planira se uređenje vrtića za tri dobne skupine, a sada u vrtiću ima 4. predškolca i 7. djece ostalih dobnih skupina!
Ukupno 11.djece!

Osim tri tete, vrtić bi morao imati i svu ostalu administraciju potrebnu za njegovo vođenje.
Potreban je ravnatelj, kuharica, čistačica... jer se Općina davno odlučila sa vrtićem osamostaliti-odvojiti od Drniškog dječjeg vrtića pod čijom je nadležnosti Oklajski vrtić.

Dado muku muči sa kanalizacijom iz kafića, ako se još vrtić spoji na isti crnu jamu-to će biti stvarno super...

Kad vrtić bude završen opet se neće otvarati godinama!

Zašto?

Pa tko bi normalan dao novac da se otvori takav dječji vrtić u kojem će biti više "administracije" nego djece?
Ali onda će se Općina pravdati da se pobunio netko od vlasnika, da netko ima nešto protiv Promine....

Baš me zanima zašto vrtić ne može ostati tamo gdje je?

Ako se pad broja djece nastavi ovim tempom, vjerojatno će se početi sa spajanjem razreda, te će nastavnik učiti istovremeno dva-tri razreda.
Kad dođe do toga za godinu dvije, onda će u školi biti još više praznih razreda.
Ali onda će biti djece za vrtić toliko, da će svi zajedno moći stati u čajnu kuhinju i igrat se bez iti malo gužve.

Zašto se ne može urediti dječje igralište kod škole, postaviti tobogani, ljuljačke, tribine pored igrališta, rasvjeta?

Zašto se netko nije sjetio i taj novac uložio za rješavanje nekih drugih važnijih problema.

Kojih?

Zašto se nije formiralo npr. jedno "novo" naselje u Oklaju za obitelji koje žele iskoristiti zakon o područjima od posebne Državne skrbi, te započeti gradnju obiteljske kuće u Oklaju?

Zar je moguće da Općina nije u stanju pored tolike vlake i krša, naći mjesto za npr. deset građevinskih čestica za mlade obitelji koje nemaju riješeno stanbeno pitanje?

Koliko imamo mladih bračnih parova za čiju djecu Općina planira graditi taj vrtić?

Slušaju li kad Općinari "Statistiku fra Šime"?

Prošlo je deset godina od pisanja ovog teksta, i što se promjenilo?

Dječji vrtić nikada nije otvoren iznad tada Dadinog, danas Hrćinog kafića....

Općina je nedavno donijela sljedeću odluku:
Odluka_o_osnivanju_djecjeg_vrtica_Bubamara.pdf

evo samo jednog njenog dijela:

Prema ovoj Odluci vrtić ostaje tamo gdje je zadnjih više od dvadeset godina, u osnovnoj školi u Oklaju.

A vrtić "za tri dobne skupine" na katu iznad kafića, ima neku drugu namjenu.....

Izvorni post, nalazi se pod linkom:
https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/04/1622407947/roda-slomljene-noge.html

- 09:20 - Komentiraj post (2) - Link posta

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>