_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

četvrtak, 17.01.2013.

Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića- Umro Ivan Meštrović

Arhivu profesora Ante Vladimir Bikića, krasi članak koji nije vezan za Prominu, ali je jako povijesno zanimljiv, svjedočanstvo o smrti velikog umjetnika, smrti Ivana Meštrovića 17. siječnja 1962. godine.

Evo članka objavljenog svojevremeno u Vjesniku u cijelosti:


Umro Ivan Meštrović




Posmrtni ostaci velikog umjetnika bit će prenesen u Jugoslaviju i sahranjeni u Otavicama


WASHINGTON, 17. siječnja (Tanjug)

Jugoslavenski kipar velike svjetske reputacije Ivan Meštrović, umro je iznenadno od srčane bolesti u gradiću South Bend u Saveznoj državi Indiani. Pošto je želja pokojnog Meštrovića bila da bude sahranjen u svom porodičnom mauzoleju u Otavicama posmrtni ostaci jugoslavenskog kipara bit će preneseni u Jugoslaviju.
Vijest o smrti Ivana Meštrovića jugoslavenskoj ambasadi u Washingtonu javio je njegov sin Mate Meštrović.

Ivan Meštrović rodio se 15. kolovoza 1883. godine u Vrpolju gdje su mu roditelji, siromašni seljaci iz Dalmatinske Zagore, bili na radu.
Djetinjstvo i prvu mladost proveo je u Otavicama kraj Drniša. Čuvajući stado, mali Ivan rezbario je svojim pastirskim nožićem ukrase u drvetu, obliikovao predmete od gline i u kamenu klesao svoje prve umjetničke inspiracije.
Zapazivši u njemu talent, ljudi njegovog kraja, pomogli su mu da se školuje.
U svojoj 15. godini tako je dospio u Split kod klesara Đilinića.
Ubrzo poslije toga s malo novaca i jednom preporukom krenuo je u Beč gdje je primljen u Akademiju. Tu je klesao i radio te na izložbi »secesije« postigao značajan uspjeh.
Iz Beča i je otišao u Pariz gdje se sprijateljio s čuvenim francuskim kiparom Augustom Rodinom, koji je izvršio na njega znatan utjecaj.
U Parizu je zasnovao i počeo obrađivati svoju grandioznu koncepciju —Vidovdanski dan, posvećenu junacima Kosovske bitke.
Iz Pariza otputovao je u Englesku i Italiju.

U Beču je 1910. priredio svoju prvu samostalnu izložbu.

Slijedeće — 1911. godine u Zagrebu je priredio izložbu svojih vidovdanskih fragmenata pod lozinkom »Nejunačkom vremenu uprkos«.
Te godine izlagao je u srpskom paviljonu na Internacionalnoj izložbi u Rimu.
U toku Prvog svjetskog rata Ivan Meštrović bio je u emigraciji i priređivao izložbe koje su u čitavom svijetu pobudile veliku pažnju.
Po završetku rata postao je profesor i rektor Umjetničke akademije u Zagrebu.
Godine između dva rata bile su najplodnije godine njegovog života i stvaralaštva u kojima su iznikli mnogobrojni monumentalni spomenici, djela golemih dimenzija, kao i kipovi općeljudske naravi.
Njegove izložbe otvarane su po svim kulturnim centrima svijeta.

Godine 1925. i 1926. boravio je u Americi i priredio velike izložbe koje su odjeknule senzacionalno.
Tada je primio i narudžbu za veliki spomenik Washingtonu.
Drugi svjetski rat zatekao ga je u domovini.

U listopadu 1941. uhapsili su ga ustaše i bacili u zatvor na Savskoj cesti u Zagrebu.
Kada je oslobođen, otišao je u Rim, a potom u Švicarsku.

Godine 1947. odlazi u Ameriku i u Syrakusi kraj New Yorka prima katedru na tamošnjoj umjetničkoj školi.

Nekoliko godina kasnije, 1952. Bečka akademija likovne umjetnosti bira ga za svog počasnog Člana.
U SAD je primio Zlatnu medalju za kipar stvo SAD i bio izabran za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti.

1959. godine posjetio je domovinu.
Stvaralačka djelatnost kipara Meštrovića bila je golema.
Uz radove kao što su „Moja majka“, „Moj otac“, uz mnogobrojne skulpture, brojne aktove i portrete izradio je grandiozne spomenike Marku Maruliću, Andriji Meduliću, Grguru Ninskom, Strossmaveru i brojne druge.
Njegov je „Pobjednik“ na Kalemegdanu, spomenik »Neznanom junaku« na Avali, »Zdenac života« i Umjetnički paviljon u Zagrebu.
U Chicagu stoji njegov spomenik »Indijancima«, a u New Yorku »Spomenik žrtvama židovskog naroda«.
Pored svoje kuće i ateljea u Zagrebu i mauzoleja u Otavicama, poklonio je narodu Hrvatske Galeriju s umjetničkim djelima na Mejama u Splitu.

Godine 1953. izradio je projekt za spomenik Njegošu.
Njegovo kiparstvo smatra se epohalnim i mnogi ga smatraju jednim od najvećih kipara u povijesti umjetnosti uopće.

VJESNIK, 18.01.1962.



Više o člancima iz Arhive prof Ante Vladimira Bikića, pod linkom oznaka:

Oznake: Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića

- 20:12 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić