PROMINA PRED STO GODINA III dio
Prethodni post sa drugim nastavkom ove priče, nalazi se pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/01/1629822984/promina-pred-sto-godina-ii-dio.html
Evo nastavka priče Jose Modrića, koji opisuje svoj posjet Promini, davne1892 godine.
(Razgovor Jose Modrića sa tadašnjim tajnikom u Općini Promina Čavlinom);
-A čudoredje lijepog spola?
- Ne znam što bih Vam odgovorio: žena ne postaje preljubnica, ni djevojka ne gubi svoje časti iz hira, jer bijeda u njima guši slične hirove. Ako padnu, to se katkada dogadja iz interesa…
- Da li se u tom slučaju djevojka mora odreći udaje?
- Oh ne. Već tim što ima svoj vrijedni djerdan ona nalazi muža…
(Đjerdan je duga kolajna novčića)
-Što rade s djerdanom poslije udaje?
- Daruju ga mužu, a on, ako se nadje u stisci, proda ga i isplati dugove ili kupi stoku.
Za sutradan utanačismo dugu šetnju na dva vodopada na Krki, onaj na Brljanu i onaj na Manojlovcu. Za pratioca je odredjen čudni tajnik, načelnik Promine, pravi gorostas, Pokrajac i drug. A ovo poslije podne razgledalo se s tajnikom selo Oklaj gdje se najednom zaustavismo i divismo antiknim ruševinama.
To su rimske ruševine - tvrdio je tajnik; na tom mjestu ili barem u ovim predjelima, dizao se stari grad Promona. (Promona, rimski grad, nije bila ovdje u Oklaju, nego jugoistočno od planine Promine kod Cecele uz cestu Drniš — Knin. - 0p. prevodioca)
Do sada su izvršeni mali iskopi i dali su zadovoljavajuće rezultate. Očito da su ove ruševine bile stare toplice (terme).
Blizu njih se našao natpis s oznakom XI legije. Ali tko može o tome kazati nešto više. Mislim,da su se arheolozi do sada malo bavili strarom Promonom,
Ona je, osim što je bila grad, morala biti ogromna postaja, vojno područje, što je sigurno, jer na području od nekoliko kvadratnih kilometara vide se ostatci starina, velike gomile kamenja, sve do ruba brdskog klanca kroz koji teče Krka.
Povijest bilježi o staroj Promoni:
Liburni su nastavali istočni dio područja od Zadra preko rijeke Ticium /Krka/ i njihovo je bilo brdo Promina, na čijem podnožju izgradiše grad Promonu i to na više brežuljaka, kao Rim.
Godine 52. prije Krista, Dalmati su napali i zauzeli Promonu, grad i tvrdjavu, zagospodarivši
i drugim krajevima Liburna i na taj način proširiše svoju vlast uzduž čitave lijeve obale Krke.
To je nagnalo Liburne da se obrate Rimljanima, svojim prijateljima i saveznicima.
Gaj Julije Cezar, vrativši se iz Galije zapovjedi Dalmatima da povrate Promonu Liburnima. Odbivši Dalmati da se pokore, Cezar šalje protiv njih svoje čete koje bijahu potučene.
Dalmati ohrabreni tim uspjehom, sve više proširivaše svoju vlast i sve više utvrdjivaše Promonu.
Godine 34. prije Krista, car Oktavijan, kasnije August, pod konzulima M. Antonija Drugog i Lucija Skribonija Libona, pokrenu silnu vojsku protiv pobunjenika, opsjednu Promonu, koju je branilo 12.000 Dalmata.
Ubrzo se uvidjelo, da mu ne preostaje drugo nego da sav grad opkoli kamenom ogradom, a osim toga naredi dijelu svojih četa da zauzmu najveći vrh u blizini.
Dalmati, branioci tog vrha, zatečeni na spavanju, bili su poklani i rimski vojnici zauzeše njihove položaje izvjestivši o tom Cezara, koji im izda naredjenje da s tog brežuljka napadnu druge utvrde. Dalmati uplašeni tim munjevitim pokretom, povukoše se na dva brežuljka koji još ostadoše u njihovoj vlasti,a Cezar ih dade ograditi velikim zidom, dugim pet tisuća koraka. Pokušaj Dalmata da se probiju , predvodjeni vodjom Teutimom koji je bio okružen svojim četama, završio je porazom, a Rimljani zagospodariše u cijeloj Promoni.
Dio stanovništva sasječen je na komade, dok se drugi spasio u obližnjoj tvrdjavi.
Cezar naredi jednoj od svojih četa da napadne tvrdjavu. Dogodi se to slučajem rimskog oružja. Pritrča hitro sam Cezar sa svojim elitnim vojnicima i ratnim spravama, baci u zrak tvrdjavu i onaj mali broj gradjana koji se bio u njoj sklonio.
Još se vide kolosalni ostaci starog ogradnog zida; a da li su to zapravo ostaci zida, kojim je Cezar opasao promonce?
Na to trebaju odgovoriti povjesničari i arheolozi.
Moja je dužnost da se ograničim od znanosti: ovaj svezak je napisan da se čita a ne za studij.
Nastavit će se.
****************
Tekst završava riječima „Nastavit će se“.
Nažalost, ja nemam „Pastoralni Program Župe Promina“ koji je pretpostavljam objavljen 1988 godine, ali tko zna…možda netko bude imao list, pa mi ga pošalje?
Možda netko u Splitu prošeta do Franjevačkog provincijalata-Kazališni trg 3 (tako piše na kraju lista), i potraži još neki od prominskih Župnih listova, objavljenih 80-ih godina?
U svakom slučaju, tadašnji prominski župnici, fra Ivan i fra Božo sa suradnicima, ostavili su nam lijep pisani trag za sobom….
Evo jedne fotografije iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, sa autorima „Pastoralnog Programa Župe Promina“, i pričesnicima, mladim Promincima i Prominkama (većinom) rođenim 1980 i 1981 godine.
Oznake: Prošlost Promine
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
