| < | lipanj, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
ZORA NAD BISTROM
- 19:58 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
 ovo je moja najnovija slika koja ima ime ZORA NAD BISTROM, akrilik na drvu 40x30 cm ZGK |
UVIJEK JE OSTAO MALI HRVAT
- 22:57 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
 UVIJEK JE OSTAO MALI HRVAT Ovo pitanje Pere Kvesića o tome koliko je on zapravo bio prisiljen prihvatiti tezu nacionalnoga pomirenja,a vidimo kako je on prihvatio tu tezu, otvara jednu diskusiju I o karakteru političkoga angažmana drugoga velikoga hrvatskoga političara Stipe Šuvara. Ne treba smetnuti sa uma da je Pero također bio involviran u nejdelikatnije poslove Partije tamo negdje sredinom 80 tih godina o čemu svjedoči I njegova uloga uvodničara na spornome Savjetovanju u sferi kulture kojega je organizirama Idejna Komisija CK Hrvatske sredinom 84 godine. Poznato je u javnosti da je kao predložak za raspravu poslužila takozvana Bijela Knjiga koju je sačinilo nekoliko intelektualaca I ljudi iz Informativnoga centra CK Hrvatske. Ta je knjiga bila razumijevana kao Šuvarevo štivo mada su početne intencije te knjige bile sasvim drugačije od onih do kojih se došlo tijekom vremena naime da to nije knjiga koja govori o desnim skretanjima u sferi kulture nego da govori o tome da Jugoslavija kao zajednička država nije moguća – jer kako je moguća jedna normalna država sa takvim tezama I takvim animozitetima. Naravno da Šuvar nije znao za krajnje konzekvencije te knjige I za nastojanje spomenute Idejne komisije. Kasnije se Šuvar povukao nakon burnih javnih rasprava I opasnosti kojima je bio izložen pa je odustao od nekih spornih ali važnih teza ove knjige da bi onda Mira Šuvar, njegova udovica, javno priznala da ta Bijela knjiga nije Šuvarovih ruku djelo. Pa ja mislim da on kao niti cijelo to društvo nisu bili sposobni da naprave jednu takvu knjigu isto kao što nisu bili sposobni odgovoriti na napadaje Ćosića I SANU iz Beograda posebno imajući u vidu famozni Memorandum koji je nastao negdje krajem 80 tih godina. Te smo praznine u Partiji Hrvatske trebali popuniti mi mlađi partijski kadrovi koji smo onda bili I izloženi političkoj kritici I napadajima u javnosti kao staljinističkoj bulumenti kojoj je stalo samo do karijere I napredovanja. Ali je ta situacija konfliktnosti išla na štetu Stipe Šuvara I njegove ambicije da unekoliko zamjeni samoga Tita jer je on bio naročito sretan kada nosi vijence I cvijeće na partizanske memorijale I kada ima uvodna slova na svećanostima podizanja spomenika kakvome našemu heroju. Pa tu su onda obilasci vojnih kasarni, posjete muzejima isto koliko I luksuznim hotelima I restoranima na obali, uz dagnje, paški sir I pršut, masline I crno vino….Uz to da je takva uloga bila dobro plaćena jer kao što je poznato Tito je imao plaću američkoga Predsjednika a ona je danas negdje oko 500 tisuća dolara mjesečno. Tako se moja malenkost našla na udaru ne samo kulturnih ljudi Hrvatske koji su u mojem aktivizmu vidjeli samo neobičnu veliku ambiciju prema vlasti nego I samih partijskih ljudi I onda naravno Šuvara kojemu je zasmetala tolika buka oko njegova imena I mlade generacije koju je baš on nekoliko mjeseci ranije spominjao kao glavoga nosećega stupa jugoslavenske socijalističke revolucije.Jer ako izgubimo omladinu onda smo izgubili I revoluciju. Ali ovo mišljenje je bilo u koliziji sa predrasudom da je u mome slučaju riječ o Gavrilovićima koji su njemu kao I Titu bili poznati kao građanski političari I ljubitelji Kralja I monarhije što je bilo nedozvoljivo u novoj državi nastaloj na razvalinama monarhofašističke diktature. Poznat je taj slučaj odnosa našega socijalizma prema cijeloj obitelji Gavrilovića za koju se I danas drži da je mahom monarhistička. To je smetalo I Šuvaru. Tako kada je uslijedilo moje smjenjivanje u CK on je istupio tvrdnjom da je “njegov otac Srbin, majka Muslimanka a on sebe drži Hrvatom”. I mi sada vidimo gdje je bilo to stajalište I koliki je balast ono predstavljalo u novim prilikama u Hrvatskoj pored toga da su ti lideri bili totalno neposobni ne samo teorijski osmišljavati nacionalnu problematiku na suvremeni način, nego I nositi cijeli politički I socijalni razvoj u vremenima velikih raskola I pomutnje. Na primjer nitko kod nas nije znao za britansko rješnje koje se primjenjuje u slučaju australijskoga multikulturalizma da se nacionalna pripadnost procjenjuje na temelju jezika kojega govoriš u obitelji. To je Šuvaru bilo posve nepoznato. Tako se mene smijenilo kao četnika koji ima simpatija prema svakoj desnici baš u smislu Vinka Nikolića kojemu sam se ja obratio da u njegom časopisu Hrvatska revija objavim tekst o ontološkim dokazima Boga na što mi je on odgovorio : “ A kako se vi prezivate? Zovem se Gavrilović! Dobro, dobro, znate objavljivali smi mi I Nedićevce…..”. U najboljem slučaju bio sam I ostao Nedićevac. Vidite, to nije tako mali problem jer je I sam Šuvar pisao u svome Hrvatskome karuselu o problematici istrebljenja Srba u Hrvatskoj. I ja poštovanom čitateljstvu dostavlja jedan dio te knjige koji se odnosi na Srbe u Hrvatskoj . Ali je Šuvar ostao nedosljedan jer je meni kao Srbinu koji mu pravi probleme odlučio dati injekciju Depo moditena od koje sam trajno zavisan ( dovoljna je jedna kao u slučaju heroina)I doživotno me smjestiti u ludnicu jer više nikome nisam bio potreban. Tako vidimo da su Srbi u Hrvatskoj nestajali zahvaljujući I Šuvaru isto kao što smo trebali “odumrijeti” u novim socijalinim I političkim konstelacijama u Hrvatskoj . Tako sam ostao bez posla, bez obitelji, bez stana, kuće ili kućišta, zadnja bijeda koja se poteže po prljavome I hladnome gradu noseći u vrećici šaku crvenih trešanja. To sam saznao do u detalja kod Muradifa Kulenovića, psihijatra Centra za mentalno zdravlje u Zagrebu kojega mi je preporučila Mira Šuvar jer je na koncu ispalo da sam , prema Kulenovićevim riječima, ja “ubačen Šuvaru” kao nečiji agent da pravim zbrku I pomutnju bez obzira da li je riječ o Gotovcu kojega su se još svi živo sjećali ili Beogradu od kojega su strepili. Tako su trebale biti baćene u smeće godine teškoga rada I studiranja, pisanja, polemiziranja, tvrđenja, aktivizma I konačno velikoga rada što se danas vidi po njegovom opsegu I veličini a koji je dostupan na internetu ili digitalnim knjigama iz Zagreba. Tako da mi se čini da je Šuvar ostao isto tako mali Hrvat koji je proporcionalno tome nekolicini bio “gromada” koja je sjenila sve druge. ZGK. |
NEKE NEOBIČNOSTI
- 08:32 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
NEKE NEOBIČNOSTI ZGK  Sada sam se sjetio ađutanta Vinka Nikolića , koji je bio u Vrhovništvu NDH kao visoki funkcioner ,koji je u Saboru za vrijeme nove vlasti po povratku iz Argentine umirivao Hrvatsku riječima nacionalnoga pomirenja: "Nije važno što smo, ovo ili ono, nego je važno da smo Hrvati" A to je isto rekao ali nešto ranije i indijanski poglavica Bik koji Sjedi: Lijevo krilo i desno krilo su krila iste ptice.....Onda mi je palo na pamet da je i Stipe Šuvar umirivao Hrvatsku riječima: "Ja sam sin Dalmacije". A ja danas , čudna li čuda , još uvijek ne znam čiji sam to sin! I čija sam ja to ptica, da čovjek pukne od smijeha. |
SLUČAJ PERE KVESIĆA
- 00:19 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
|
PERO KVESIĆ Đigerica đigeri a jetra se jetre jedna jedne male knedle a crijeva se jetre ti me draga ostavi bez traga I glasa sada mi nema spasa bez tvoga vitkoga stasa Srdace se koprca pluća pluća teču skače čir po želucu I po dvanaestercu samo nek je veselo sve nek se trese tak I tak sutra vrat se ne snese Đigerica đigeri a jetra se jetre jedno jede male knedle a crijeva se jetre ti me draga ostavi bez traga I glasa sad mi nema spasa bez tvoga vitkog stasa Srce će se koprca pluća pluća teču skače čir po želucu I po dvanaestercu samo nek je veselo I sve nek se trese čak I sutra vrat ...se strese Za potrebe bloga hr ja sam ovu poeziju Pere Kvesića prenio sa video zapisa koji se nalazi na You Tubeu na adresi https://www.youtube.com/watch?v=5NlxMdaNjJU Ovo je poezija , pored ostale, koju je Pero Kvesić pročitao na 41 međunarodnom festivalu poezije Smederevska pesnička jesen u listopadu 2010 godine .To je bio njegov doprinos našoj suvremenoj pjesničkoj riječi. I mi sada vidimo gdje je završila ta literatura za koju se dugo vremena govorilo da je bez premca na našim prostorima. I da je lijeve idejne orijentacije a da se dokaz tome nalazi u cjelokupnome djelu ovoga pisca pa onda nije čudno da je 1996 godine od Predsjednika Republike dr. Tuđmana primio tako veliko priznanje za svoj doprinos hrvatskoj kulturi Orden Danice Hrvatske sa likom Marka Marulića, da čovjek pukne od smijeha. A onda isto tako posredno vidimo gdje su kod nas završile te veličine kao što je to veličina pjesnika Gorana Babića koji je još početkom rata sklonište pronašao u Beogradu ili veličina Stipe Šuvara. Za jednoga Kvesić govori da je najveći naš živući pjesnik a za drugoga da je naš najpošteniji političar koji je vizionarski govorio o budućim događajima I kojega vrijeme nije demantiralo. I mi sada gledamo gdje su kod nas završile te kulturne veličine kojima smo se divili kao posljednjim bastionima socijalizma I komunizma ZGK |
OVO JE ISTO POEZIJA
- 02:29 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
A OVO JE POEZIJA PERE KVESIĆA Vidjeli ste dakle moju poeziju, a ovo je poezija Pere Kvesića koja je isto poezija ali za razliku od moje koja je rezultat umobolnoga čovjeka I čovjeka koji je teški duševni bolesnik, ova Perina poezija je rezultat zdrava uma I kreposnoga života: Božica (Marisa) Raskopčala je košulju, raskopčala je košulju ogolila je rame, ogolila je rame razdrljila je grudi, izložila stomačić i sve to bje za me, i sve to bje za me – da ludim oko nje otkopčala je kaiš, raskopčala je šlic premotao sam film, napunio blic podesio blendu, uoštrio sliku to bje za široku… za široku publiku – da ima njenu sliku sagnula se, sagnula se, skinula je hlače spustila je gaće, odbacila je gaće ispucao sam film, zamaglile se leće i pred nama bje popodne, bje i cijelo veče lomile se ruke, uvijala se tijela znojila se cijela, bijela bijela bijela rasipale se kose, sklapali se kapci treperile usne ko sasvim mali vrapci i fotograf i njegov aparat kao predstavnici anonimne čitalačke melase, ovdje su da je spase, ovdje su da je spase samo za nju, sasvim samo za nju. Perina sjetna pjesma Ruka usahla, glava klonula, misli se ponavljaju i usporavaju, Neka se vrata zapečaćuju zaboravom, a neka nova otvaraju. Sve sam smireniji, opušteniji ,sve više spavam, šesnaest do osamnaest sati dnevno, sve sam bliži konačnog ruba. Priželjkujem da se naprosto ne probudim, da se jednostavno premjestim u korijen staroslavenskog duba. napisao: Pero Kvesić, književnik u Zagrebu ožujak/svibanj 2022. godine MESAR Draga ti bi voljela da sam ja mesar vidim to po tvojim očima u tvojim očima probudi se krvoločnost kada se suočiš sa kobasicama Ti bi bolje priznaj pa da smo na čisto voljela da su mi ruke krvave dakle krvave po tebi da govore o unutrašnjim organima što bi te bacalo po raznim stanjima vidim to po tvojim očima kada pogledaš svinjske polovice u mesarnicama Draga ti bi da si raščerečena I ti bi da ti to ja radim da ja budem mesar stručno lice po pitanju čerečenja bit ću mesar koliko sam blesav samo da bi ti bila što sretnija vidim to po tvojim očima ispunjenim uzbuđenjima u mesarskim radnjama ti bi da se sve ono bitno meso bez osjećanja obavezno I vjerno mesari mesu postojano odan što će mesu više kada mu je svejedno Ja sam za potrebe bloga hr ovu poeziju Pere Kvesića prenio sa video zapisa na You Tubeu, ali je moguće doći do cijeloga priloga na ovoj adresi: https://youtu.be/5NlxMdaNjJU  Zlatan Gavrilović Kovač |
NAŠI SOCIJALISTIČKI KAPUTI
- 17:36 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
 Naši socijalistički kaputi naši socijalistički kaputi sa mrljama od masnoće naše socijalističke bunde meke i tople sa sniježnim pahuljicama naše poderane marame koje smo donijeli sa sobom kao još jedinu uspomenu koja nam je preostala naše planinske šubare naše planinske čizme naše stare,istanjene i poderane piđame naše ukosnice polomljenih zubaca NAŠA BIJEDA koju ne želimo da dijelimo sa bilo kime sve je to znak duboke životne stvarnosti izgnaništva gdje je u novom svijetu tako da se pita svatko nije li nam muž previše star da nam je u Arkaba hotelu potražiti fuck Zlatan Gavrilović Kovač  AKO ODEŠ DALEKO ako odeš daleko i u noćima pustim raspoznaš svjetlo staroga prijateljstva što je kao bivstvo neko imalo sjetu i suze kao očice tvoje duše i ako u snovima tvojim bude imalo tajanstvenosti o danima davnim, samozatajnim poljupcima na vratu vedrih ljubavnika i ako tvoje noći budu blage i čedne od samoće i uz to ako budeš imala dovoljno snage da svoje sanjarenje učiniš iluzijama dostojnim divljenja kao da je riječ o vizijama gdje je život i san isto što i ljubavni zagrljaj ti se onda sjeti Zrinjevca crvena od opaloga javora i dvojice zagrebačkih dječaka koji su za nekoliko bakrenjaka prodavali morskoga ježa pa onda raka nešto školjaka i,zamisli, jednu knjigu o ljubavi vile i vilenjaka ako odeš tako daleko ti se sjeti crvena javora jesenjega Zagreba sjenice u središtu parka orkestra sa trubama i bas tromponima u nedjelji blagoj od tišine jesen je ovdje i sve diše od svježine zgk |
POSTOJE NEKE RAZLIKE
- 02:04 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
POSTOJE NEKE RAZLIKE Zlatan Gavrilović Kovač Pa postoje neke razlike između mene i Pere Kvesića na primjer mada smo oboje bili angažirani u partiji Hrvatske više na strani Šuvara sredinom 80 godina i oboje bili učesnici inkriminiranoga Savjetovanja u sferi kulture iz 1984 godine kojega je vodila Ideološka komisija CK Hrvatske kojoj sam ja također bio član. Postoje razlike naravno a jedna jako bitna je ta da sam ja sticajem okolnosti nakon propasti socijalizma i ratom u Hrvatskoj dospio na drugi kontinent pa onda izoliran u Australiji kao umobolnik dok je Pero na primjer , iako tobože veliki progresivni čovjek lijeve orijentacije , u toj istoj novoj Hrvatskoj primio odličje Franje Tuđmana Odlukom o odlikovanju Danicom Hrvatskom i to se vidi iz priložene Odluke pod brojem 142. Istom Odlukom Predsjednika Republike odlikovana je i Urša Raukar pod brojem 228 kao i njena prijateljica Anja Šovagović pod brojem 263. Postoji naravno i razlika između moje bivše žene Alice Rex i Urše na primjer jer je prva dospjela u Australiju kao migrant iz Hrvatske dok je druga postala poslanik hrvatskoga Sabora vjerojatno zahvaljujući činjenici da je otpjevala Lili Marlen u doba stradanja u Domovinskome ratu 90 tih , čitanjem novoga hrvatskoga Ustava i uopće solidarnošću sa novim poretkom a da je stekla krupnu imovinu u procesu denacionalizacije države , veliki utjecaj i političku moć a da je danas, čudna li čuda, progresivna i lijevo orijentirana. Da bih potkrijepio ove svoje tvrdnje donosim ovdje poštovanom čitateljstvu tu Odluku pa onda neke dokaze što je to radila Alica Rex za vrijeme Domovinskoga rata i stradanja ljudi na frontu i logorima : Upute za korištenje Početna stranica Odluka o odlikovanju Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića broj 01-051-96-13-1-11/1 PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 98. Ustava Republike Hrvatske i članka 2., stavak 1., Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 20/95.), a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja donosim ODLUKU kojom se odlikuju REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM MARKA MARULIĆA za osobite zasluge u kulturi. 1. Antun Abramović, Mato 2. Slobodan Andreis, Slobodan 3. Nevenka Arbanas-Dujmović, Mijo 4. Ante Babaja, 5. Dubravka Babić, Stjepan 6. Jose Maria Ballaster, 7. Veljko Barbieri, Frane 8. Nikša Bareza, Nikola 9. dr. Zvonimir Bartolić, Imbro 10. Mladen Bašić, Dragutin 11. Nikola Bašić, Josip 12. dr. Nikola Batušić, 13. mr. Josip Belamarić, Igor 14. Miro Belamarić, Bruno 15. Mersad Berber, 16. Đuro Biki, Mihajlo 17. Boris Biletić, Eugen 18. Božidar Boban, 19. Ivica Boban, Reno 20. dr. Mile Bogović, Mijo 21. Mark Boldin, Dragutin 22. Ivanka Boljkovac, Kata 23. Josip Botteri, 24. Zlatko Bourek, Franjo 25. Patrick Boylan, 26. Ivica Bralić, Augustin 27. dr. Josip Bratulić, Srećko 28. Mario Braun, Boris 29. Zvonko Bražičko, Ivana 30. Ivo Brešan, Vinko 31. Saša Britvić, 32. Ivana Burđelez, Vlaho 33. Vesna Butorac, Milan 34. Radoslav Bužančić, Tomislav 35. Bruno Carnez, 36. Pietro Cavaliere, Girolamo 37. Mirko Cetinski, Vide 38. dr. Branimir Crljenko, Valentin 39. Zlatko Crnković, Stjepan 40. Mladen Crnobrnja, Milan 41. Dragica Cvek-Jordan, Matija 42. dr. Đurđica Cvitanović, 43. Branka Cvitković, Tomo 44. Hamo Čavrk, Salih 45. Željko Čiki, Dezider 46. profesor Josip Ćuzela, Ivan 47. sveučilišni profesor Stjepan Damjanović, Josip 48. Viorel Dascalu, Constantin 49. dr. Jean-Louis Depierris, 50. Marina Desin, Stjepa 51. Pavle Dešpalj, Šime 52. Josip Diminić, Zaharije 53. Bruno Dobrić, Atilio 54. Krešimir Dolenčić, 55. Davor Domančić, Mario 56. Miljenko Domijan, Mihovil 57. Tomislav Domović, Branimir 58. Perica Dragojević, Nikola 59. Zorislav Drempetić-Hrčić, Jakob 60. Radovan Dunatov, Šime 61. Milena Dundov, Obrad 62. Tomislav Durbešić, Milivoj 63. Veronika Durbešić, Šime 64. Boris Dvornik, Ivan 65. Erwin Emerling, 66. Nenad Fabijanić, Ante 67. Ernest Fišer, Ljudevit 68. Bernard Fonquernie, 69. Miljenko Foretić, Vinko 70. Silvije Foretić, Sergije 71. dr. Ivo Frangeš, 72. Ivan Frleta, Nikola 73. dr. Grga Gamulin, 74. Mate Ganza, Josip 75. Ivan Generalić, Mato posmrtno 76. Eliza Gerner, Ivan 77. Hrvoje Giaconi, Ante 78. Oton Gliha, 79. dr. Ivan Golub, 80. Martin Grgurovac, Šimun 81. Marko Gugić, Antun 82. Josip Gumzej, Josip 83. dr. Brnko Hečimović, 84. Željko Hegedušić, 85. dr. Milan Horvat, Petar 86. mr. Vlado Horvat, Ivan 87. Marijan Hržić, Franjo 88. inženjer Lucijan Ilijević, Stjepan 89. dr. Ivan Ivančan, Andrija 90. Ljubo Ivančić, Ante 91. Bernarda Jakopec, Tomislav 92. Jasna Jakovljević, Stojan 93. Darko Janeš, Milan 94. Tunjo Janjić, Marko 95. profesor Jasna Jednačak, Dragutin 96. Marijan Jelenić, Viktor 97. dr. Marijan Jergović, Nikola 98. Marijan Jevšovar, Mirko 99. Stjepan Jozić, Stjepan 100. Zoran Juranić, Milan 101. Radomir Jurić, Grgo 102. Srebrenka Jurinac, Ljudevit 103. Ivan Jurković, Nikola 104. Joško Juvančić, Andro 105. David Kabalin, Antun 106. Ksenija Kantoci, posmrtno 107. Ljubomir Kapor, Ivan 108. Sonja Kastl, Đuro 109. Lada Kaštelan, Jure 110. Dragutin Katalenac, Franjo 111. dr. Dražen Katunarić, Duško 112. Zlatko Keser, Stjepan 113. mr. Anica Kisić, Niko 114. Rudolf Klepač, Mijo posmrtno 115. Ivan Ključec, Ivan 116. Anđelko Klobučar, Franjo 117. Željko Knežević, Petar 118. Marija Kohn, Antun 119. prof.teologije Đuro Kokša, Petar 120. Josip Kolanović, Vjekoslav 121. Juraj Kolarić, Dominik 122. Drago Kolesar, Franjo 123. Dubravko Kolšek, Vladimir 124. dr. Nikica Kolumbić, 125. mr. Goran Končar, Boško 126. Slavko Kopač, posmrtno 127. msrg. Ćiril Kos, Josip 128. Nikola Koydl, Ivan 129. Antun Kozina, August 130. Ivan Kožarić, Josip 131. Branko Kralik, 132. Ariana Kralj, Lav Kalda 133. Drago Krča, Josip 134. Petar Krelja, Davor 135. Vladimir Krpan, Dragutin 136. Zdravka Krstulović, Vjekoslav 137. Mato Kukuljica, Đuro 138. Ferdinand Kulmer, Aleksandar 139. Ivica Kunčević, Josip 140. mr. Miroslav Kuzle, Franjo 141. mr. Mladen Kuzmanović, Matija 142. Pero Kvrgić, Milan 143. Josip Ladović, Josip 144. Milena Lah, 145. dr.fra Dionizije Lasić, 146. Jozo Laušić, Slavko 147. Siniša Leopold, Josip 148. Ivan Lesiak, Johan 149. Otokar Levaj, Josip 150. Tomislav Lipljin, Franjo 151. Božica Lisak, Šime 152. Ivo Livaković, Blaž 153. Vitomira Lončar, Stjepan 154. Tonko Lonza, Ilija 155. Ivan Lovrenčić, Juraj 156. Marija Lovrić, Mihovil 157. Krešo Lukačić, Rudolf 158. Vladimir Maleković, Vid 159. Jure Marasović, 160. Ruža Marić, Ante 161. Stanislav Marijanović, Pavao 162. dr. Emilio Marin, Ante 163. Iva Marjanović, 164. Josip Bobi Marotti, Franjo 165. Ivan Marović, Pavao 166. Jagoda Martinčević, Joso 167. Damir Mataušić, Vladimir 168. Hrid Matić, Ante 169. Ferdinand Meder, Izidor 170. Rene Medvešek, Željko 171. Želimir Mesarić, Franjo 172. dr. Đurđa Mesić, Ivan 173. Marica Meštrović, Ivan 174. Enes Midžić, Sead 175. Branko Mihaljević, Petar 176. Zvonimir Mihanović, Svečko 177. Tonči Miletić, Marin 178. akademik Nikola Miličević, 179. Blaženka Milić, Pero 180. dr. Dino Milinović, Josip 181. Milivoj Miljan, Izidor 182. Nello Milotti, Ferdinando 183. Milan Mirić, Nikola 184. Mihajlo Montiljo, Isak 185. Ivan Mršić, Đuro 186. Franjo Mrzljak, Alojz 187. mr. Ivan Mustač, Petar 188. Marinka Mužar, Dragutin 189. Mustafa Nadarević, Meho 190. Branka Nedved, Miroslav 191. Josip Neralić, 192. Tomislav Neralić, Franjo 193. Tonko Ninić, Nikša 194. Anđelko Novaković, Mate 195. Branko Okmaca, Milan 196. Dubravka Oraić-Tolić, 197. Mirko Oreb, Jerko 198. Vlaho Oreb, Petar 199. Marijan Orlić, Ante 200. dr. Luko Paljetak, Niko 201. dr.fra Bazilije Pandžić, 202. Frano Parać, Ivo 203. Franjo Paulik, Josip posmrtno 204. Boris Pavleni, Zvonimir 205. dr. Pavao Pavličić, Marko 206. Vladimir Pavlović, Mato 207. Hrvoje Pejaković, Mladen 208. fra Ivo-Felicij Peran, Ivan 209. Renato Percan, Nando 210. Renato Pernić, Ivan 211. Mile Pešorda, Vinko 212. Nevenka Petković-Sobjeslavski, Dragutin 213. Nikica Petrak, Zvonimir 214. Tonči Petrasov-Marović, 215. Franjo Petrušanec, Ignac 216. dr. Michael Petzet, 217. Milka Podrug-Kokotović, Božo 218. Dimitrije Popović, Đorđe 219. Žarko Potočnjak, Žarko 220. Nada Premerl, Željko 221. Matea Pučko, Marija 222. Đuro Pulitika, Pero 223. Želimir Puškarić, Ljubomir 224. Tomislav Radić, Marko 225. mr. Jakov Radovčić, Igancije 226. Mato Rajčić, Marijan posmrtno 227. Marijan Rastić, Petar 228. Urša Raukar-Gamulin, Mladen 229. dr. Ivanka Reberski, Ivan 230. Ante Rendić-Miočević, Duje 231. prof.dr. Ante Rukavina, posmrtno 232. Nada Ruždjak, Pavao 233. Vladimir Ruždjak, Stjepan posmrtno 234. Branko Ružić, Antun 235. dr. Eugen Scherer, 236. Branko Schmidth, Friedrich 237. Đuro Seder, Ilija 238. dr. Petar Selem, Petar 239. dr. Boris Senker, Karlol 240. Branko Silađin, Zdenko 241. fra Josip Ante Soldo, Ante 242. Branka Solina, Ivan 243. dr. Stjepan Sršan, Martin 244. Zlatko Stahuljak, 245. Ante Starčević, 246. Leo Stipančić, Leonard 247. Ljubo Stipišić, 248. Giorgio Surian, Ivan 249. svećenik-dominikanac Franjo Šanjek, Stanka 250. Ivan Šarić, Ivica 251. Krunoslav Šarić, Josip 252. profesor Vladimir Ščedrov, Georgije 253. Franko Šeparović, Željko 254. Hrvoje Šercar, Josip 255. Srećko Šestan, Ante 256. Nevio Šetić, Targizio 257. Đuro Šimičić, Mijo 258. dr. Drago Šimundža, Jure 259. Frane Šimunović, Vinko posmrtno 260. mr. Ivica Šiško, Nikola 261. dr. Antun Škvorčević, Ivan 262. Slavko Šohaj, 263. Anja Šovagović-Despot, Fabijan 264. Jasminka Štimac, Ivan 265. mr. Branka Šulc, Ivan 266. Krešimir Tadić, Jozo 267. Ljiljana Talajić, Ivan 268. profesor Nikola Tanhofer, Nikola 269. Veselko Tenžera, posmrtno 270. Mirela Toić, Anton 271. Zvonimir Toldi, Stjepan 272. general-bojnik Ivan Tolj, Drago 273. dr. Mirko Tomasović, 274. profesor Stjepan Tomaš, Đuro 275. Brnardo Tomašić, Ivan 276. Zvonimir Torjanac, Adam 277. Matko Trebotić, Frane 278. Željko Trstenjak, Agneza 279. Doroteja Valjalo-Kondres, Mata 280. Berislav Valušek, Ivan 281. Josip Vaništa, Josip 282. Dunja Vejzović, Jugoslav 283. Biserka Velić, Stjepan 284. Božidar Violić, Dinko 285. Željko Voborski, 286. Francesca Von Habsburg, 287. Nikola Vranić, Petar 288. Ivo Vrdoljak, Andrija 289. Vjekoslav Vrdoljak, Antun 290. Andrija Vučemil, Ante 291. profesor Đurđica Vuković-Lasić, Juraj 292. Ivan Zadro, Tomislav 293. Velimir Zgrablić, Josip 294. Igor Zidić, Antun 295. Biserka Zlatar-Milinković, 296. Anka Žagar, Josip 297. Viktor Žmegač, Eduard Broj: 01-051-96-13-1-11/1 Zagreb, 28. svibnja 1996. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 56/1996 Broj dokumenta u izdanju: 1091 Donositelj:PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.7.1996. ELI: /eli/sluzbeni/1996/56/1091 Prikaz na čitavom ekranu Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI ©2023. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.  a ovo je pismo Alice Rex iz Klostel Loreta koji se nalazi na pola puta između Klagenfurta i Graza u južnoj Austriji gdje je bila izbjeglica na početku rata:   a ovo je njen angažman U Hrvatskoj za vrijeme Domovinskoga rata u Međunarodnom Crvenom križu:  Da čovjek pukne od smijeha od država |
NOBELOVAC REDŽEPAGIĆ
- 06:16 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
NOBELOVAC REDŽEPAGIĆ Dr. Zlatan Gavrilović Kovač Upravo ovdje u Adelaideu dočujem da je bosanski pisac Bajram Redžepagić nominiran već treću godinu zaredom za Nobelovu nagradu za književnost za roman Pobunjenik. Pa ja nemam ništa protiv toga. Štoviše drago mi je da se nominira jedno naše bosansko ime ali svagda sa znanjem da je bilo mnogo naših pjesnika i pisaca koju su zavrijedili tu nagradu a nikada je nisu primili. A ja sam malo iznenađen tom viješću jer sam ja svojevremeno prekinuo odnose sa tim piscem ovdje u Australiji možda iz razloga moje arogancije jer nisam mogao podnijeti toliku mutež oko toga čovjeka. On je mene poznavao iz naših susreta na bosanskom radiju , pa onda iz našega rada u bosanskoj tiskovini koja se štampa U Sidneyu imenom Bosna i tu mi je čak objavio i jedan osvrt na moju knjigu o Russellovoj povijesti filozofije koji je štampan u toj istoj novini Bosna i ja ga ovdje predstavljam poštovanoj publici kao jedan dokaz o uzajamnom poznavanju jer svakako ima onih koji kažu da ja bulaznim. A u čemu je problem: pa on je bio svedokom klanja hrvatske djece u Bosni , ja sam o tome pisao u jednom svojoj knjizi, ali on nigdje o tome nije svedočio. Isto tako sam dočuo da je kao vojni liječnik oslobađao bosanske mladiće vojne službe i to navodno za velike pare. Tko zna. A ja sam o njemu prije mnogo godina pisao ovo: BAJRAM REDŽEPAGIĆ On pak bijase porijeklom iz Plava na crnogorskoj albanskoj granici ili tako nekako I navodno da je ta porodica tamo imala I svoju đamiju I bijahu ugledni I postovani. Bijaše omanjeg rasta, zdepast I prilicno ružna izgleda lica puna malih crnih dlačica ali mu oči zato bijahu oči lukava I prepredena čovjeka. Ja sam njega upoznao u Adelaideu kao člana Bosanske Akademije a onda me upozorise moji bosanski drugovi da je tome razlog fakat da Alija Izetbegovic u tijem tužnim I teškim trenucima za Bosnu nije niti imao drugog izbora nego da okupi sve ono što je tobože produktivno pa se tako zgodi I sa Bajramom. A on bijaše pisac na glasu sa svojim romanima Pobunjenik, pa Brod a ja ga ovdje u Adelaidu zatekoh u radu na trilogiji posvećenoj našijem ljudima I njihovim patnjama kroz vrijeme. I inače su se te njegove knjige mogle naci ovdje u Drzavnoj Biblioteci u Sidneyu. I navodno da ta trilogija bijaše jako vrijedno štivo tako da Tvrtko Kulenovic, jedan sarajevski književni kritičar, kaza sve najbolje o njoj. Njemu bijaše ponuđeno sšampanje te knjige u Sarajevu ali u malom omjeru od oko 300 komada jer vrijeme bijaše teško I bremenito ali on odustane jer , tobože, to vrijeđa njega kao jednog od najboljih bosanskih pisaca koji je odmah do Selimovića I drugih velikih. I ja budnem unekoliko angažiran takoder na toj trilogiji tako da mu dadnem prostora na mome radiju da o tome kaže ponekoju riječ I uputih ga na nekoje ljude ali sada ne znam kako se sve to završi . Bio je jedan od glavnih osnivača sarajevskog PEN kluba I imao je veliki utjecaj na bosanske književnike a bijaše I više nego intiman sa Predragom Matvejevicem sa kojim ja vodih velike javne rasprave I zbog kojih bijah optužen kao ustasa. Njegova žena bijaše primitivna I gruba, mala prilično ugojena I prilično ograničena žena jer on I nije onakav ružan mogao naći bolje, koja je znala, kako mi je Bajram sam priznao, bacati njegove zapise u smeće jer,pobogu, što ce ti ta literatura kada ima boljih stvari na ovome svijetu. Imaše, čini mi se tri kćerke koje je on smjestio u svoj peterosobni stan u Sarajevu I sve bijahu drage a neke nastavise sa medicinom kao što je I on ranije. Jer on po profesiji bijaše vojnim lijecnik, specijalistom za oboljenja bubrega. I kao takav imadaše mnogo problema sa bosanskom stranom jer, navodno, da je potpisivao važne dokumente oko mobilizacije Bosanaca na nacin da su oni bili oslabađani vojne obaveze I to sve, navodno, za velike pare. Na moj upit oko toga on mi reče da on I nije mogao postupati drugačije ukoliko njemu dođe bolestan mladic koji po ,svemu sudeći, ne bi mogao izdržati rovovske uvjete. Stoga razloga vjerojatno bijaše zatvaran u doba rata a onda također bijaše na listi Amnesty International kao zatvorenik savjesti. Međutim prije toga on bijaše angaziran sa jedinicama JNA kao vojni liječnik na raznijem vojnim vježbama u Bosni a onda uvidje da to nisu nikakve vojne vježbe nego da Srbi ubijaju Hrvatsku djecu te on pobježe , vrati se u Sarajevo I napise velike pamflete protiv Miloševićeve vlasti. A kasnije pobježe iz Sarajeva I ja ga nađoh aktivnog ovdje u nasoj novini Bosna I tu bijase objavljivao dijelove svoje trilogije, a onda ponudi I meni da ja tu nesto štampan I ja doista to I uradih ali on I drugi bijahu neobično ljubomorni na te moje napise te na koncu odustaše od daljnjeg objavljivanja mojih tekstova. Medutim sam ja stao objavljivati na stranicama Interneta I to na jednoj upravo bosanskoj stranici a ima indicija da ću nastaviti pisati I u novoosnovanoj novini koja ima ime Mostovi ili tako nekako ovdje u Melborneu. I on sačini recenziju tih mojih radova o Russellu ali je on nekako odugovlačio sa time mada mu ja stalno dosađivah jer on je , kako mi iskreno I prizna jednom prilikom, mislio taj njegov posao oko recenzije naplatiti nekom tisućom njemačkih maraka pa to bijaše pravi razlog. Inače je vjerovao da Amerikanci mozda malo I pretjeruju sa tim efektima nervnih plinova u Kuvajtu jer je riječ o velikim prostranstvima u kojima je koncentracija otrova relativno mala, a kasnije vidjeh da on objavljuje u srpskim novinama na ćirilici I da je unekoliko izdao tu svoju trilogiju a onda dočujem da se on deklarira Srbinom što u neku ruku I nije čudno. U tom srpskim novinama on je baš objavljivao dijelove svojih prijašnjih romana gdje se opisuju scene nasilja Bošnjaka I Muslimana prema crnogorskom življu mada je cijela ta historiografija dosta nategnuta kako danas to znamo. I kako rekoh deklarira se danas Srbinom što nije čudno. Uostalom I veliki Meša Selimović koji je unekoliko moj rod jer majka Alije Gatačkića, muza cerke moje tetke Mejre, a njeno ime je Hidana, bijase iz plemena Selimovića koji su iz okolice Bileće odakle smo unekoliko I mi , naime, mi smo iz Plane, dakle I taj Selimović se deklarirao Srbinom pa tako bijaše I jedna četnicka postrojba u proteklom ratu koja je nosila njegovo ime. Tako sam ja na koncu prestao sa kontaktima sa ovim piscem I ovim liječnikom. Dakle to sam pisao prije jako puno vremena i poštovano čitateljstvo je sa time upoznato kroz moja knjževna djela. Dakle- velika mutež oko toga pisca - ali niti ta nominacija nije čudna jer uglavnom tu nagradu i dobija u novije vrijeme velika internacionalna mutež. I što na kraju reći nego da Bajramu poželimo sve najbolje! Poštovanom čitateljstvu se dostavlja slika Bajramove recenzije moje knjige Kritika Russelove povijesti filozofije koja je štampana u magazinu Bosna ovdje u Australiji.  A ovo je Bajram Redzepagic u mome stanu u Newtonu u Adelaideu negdje 2003 godine. To se najbolje vidi po ovom autoportretu Ezre na zidu povise kao i po zahvalnicama mojoj malenkosti od strane Bosanske zajednice ovdje u Adelaideu  Isto....  |
BROD 3
- 09:06 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
 Ovo je moja najnovija slika imenom BROD 3 , akrilik na drvu 60x40 cm. ZGK.  ovo je to isto samo snimljeno bez blica, ZGK |
