| < | ožujak, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
UTJECAJ SAMUELA ALEXANDERA
- 02:20 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
 Općenito govoreći australijski filozofski realizam počiva na tri fundamentalna principa: 1. prvi je nezavisnost spoznaje od spoznaje samih stvari. To je jedna ontološka pozicija, da objekti postoje u nezavisnosti od naše spoznaje o njima. 2. drugi moment je, da sve što znamo je putem opservacija i to unekoliko znači osporavanje racionalističkih pretpostavki, da je spoznaja jedan proces dedukcije 3. i konačno australski realizam drži da je najbollja metoda za našu spoznaju - empirizam. Unekoliko se ove bazične tvrdnje razvijaju u opoziciji spram utjecajnog hegelijanizma koji je bio naročito popularan u Glasgowu zahvaljujući Edwardu Craidu čiji se značaj vidi i po tome, da je u dobroj mjeri oblikovao australske filozofske škole. Prema njemu obične stvari ili izvanjski objekti i njihovo iskustvo zavise od same spoznaje o njima. To je jedna pozicija koja drži da je realno ono što je iskustveno, što se doseže iskustvom. Znači stvari koje zatječemo u našem svakodnevnom životu ne postoje ukoliko nismo svjesni njihovoga postojanja ili ukoliko ih iskustveno ne dohvaćamo. Taj je stav posve u suprotnosti sa stajalištima australskog realizma da stvari objektivno postoje bez obzira da li ih mi spoznajemo. U tom smislu na Andersona su značajno utjecali moderni realisti kakvi su bili Russell i Moore kao i američki ‘’novi realisti’’ kao Marvin a svakako je istina da su značajan utjecaj imala i Giffordova predavanja poznatog britanskog filozofa australskog podrijetla Samuela Alexandera koja su kasnije publicirana kao dvotomno djelo pod imenom Time, Space and Deity kod kojeg je moguće pronaći i stav da je baš ‘’mišljenje isto što i istraživanje’’. Samuel Alexaner je počeo svoja Giffordova predavanja tvrdnjom, da je filozofija zapravo metafizika koja se razlikuje od specijalnih znanosti ne samo po metodi, nego i po stvarima kojima se bavi. Te se ‘’stvari’’ razlikuju među sobom naravno, ali se sve mogu tumačiti supstancijom, kvantitetom, tjelesnim i temporalnim karakterom, kauzalnošću, ali se i znanost bavi tim stvarima i nema nikakve sumnje, da filozofiju i znanost karakterizira isti duh pa zato Alexander kaže da je duh filozofije ‘’is one with spirit od science’’. Međutim, filozofija uči iz znanost što je život ili što je predmet mentalne djelatnosti i njeno pitanje je pitanje kako poredak stvari je u odnosu jednog prema drugom na način, da se otkriva skrivena priroda samih stvari. Jedan dokaz da je taj duh filozofije i znanosti isti je u zapadnom mišljenju i istina da je znanost proizašla na neki način iz same filozofije. Povijesno gledajući ‘’specijalno tijelo činjenica’’ odvojilo se od ‘’općega tijela spoznaje’’ kojeg zovemo filozofija i danas smo posebno svjedoci tog radikalnog odvajanja. ‘’The method of philosophy empirical’’ to je polazišna tvrdnja Alexandera. Filozofija se razlikuje od posebnih specijalnih znanosti ne po duhu koliko po granicama spoznaje u svom pokušaju, da dokuči posebno pojavljivanje iskustva koje ostaje izvan sfere ‘’čiste znanosti’’ i ta je metoda refleksivna deskripcija i analiza specijalnog predmeta koji su uzima u obzir. Ona isto kao i znanost uzima hipoteze kako bi potvrdila činjenice od kojih je krenula u svojim istraživanjima, ali se metoda filozofije ne razlikuje od one koja se uzima u specijalnim znanostima - to znači da opis te metode može biti samo to, da je ona eksperimentalna. Isto tako se može reći kako je predmet filozofije neempirijski i iz ovih antinomija Alexsander zaključuje: „Philosophy may therefore be described as the experiential or empirical study of the non-empirical or a priori, and of such questions as arise out of the relation of the empirical to the a priori. It is thus itself one of the sciences delimited from the others by its special subject-matter.“ (Introduction Time, Space and Deity) Znači riječ je o ‘’empirijskoj filozofiji’’, dok je najvažnije pitanje te filozofije pitanje same spoznaje ili samog iskustva. Nemoguće je odvojiti mišljenje od stvari bez iskustva. Ako nema objekata, onda nema niti mišljenja, mišljenje ne može postojati u praznini, nego samo s obzirom na neki objekt. Kakav je karakter empirijske metode? Efekti empirijske metode u metafizici su ozbiljno tretiranje konačnog ljudskog duha kao jednog među mnogim formama konačne egzistencije bez da ima bilo kakve privilegije ‘’odozgo’’, osim onih koje se deriviraju od veće perfekcije razvoja: „Minds are but the most gifted members known to us in a democracy of things.“ (Ibid) Nema nikakve sumnje, da je ovdje riječ o jako značajnom filozofskom stavu koje će imati snažne reperkusije na suvremenu australsku filozofiju koja sva živi u ovoj prevladavajućoj tezi kao što to najbolje svjedoći slučaj suvremenog australskog filozofa Petera Singera koji je danas poznat po svojoj knjizi Animal Liberation iz 1975. gdje se zalaže za vegetarijanizam i po svom eseju „Famine, Affluence and Morality“ gdje raspravlja u prilog pomoći globalnom siromaštvu. Ova pozicija filozofskog mišljenja koja pretpostavlja empirijski metod u filozofiji može biti nazvana prema Alexanderu stajalištem realizma. Dakle, treba osigurati mišljenju jednako realno mjesto u cjelokupnoj shemi bića. Odatle i razlikovanje idealizma od realizma koji se razlikuju prema metodi koju podrazumijevaju. Prema jednom, mišljenje je mjera svih stavri i polazna točka svih istraživanja. Sa druge strane za realizam mišljenje nema privilegirano mjesto. osim u njegovoj perfekciji. Alexander u ovom radu onda raspravlja o mnogim problemima, o odnosu mišljenja i objekta, o studiju mišljenja u metafizici, o onome što je predmet uživanja i što je predmet kontemplacije, o aktu mišljenja i pojavljivanju stvari, o objektima koji se razlikuju od mišljenja, o introspekciji koja nije kontemplacija,o iskustvu i zajedništvu, o odnosu tijela i mišljenja, o fluidnosti svakoga iskustva, o uživajućim formama pažnje, o prostoru i vremenu, o kauzalitetu i tu je on mnogo toga rekao kao i kod nas pokojni Krleža, mnogo toga značajnog, a i mnogo toga beznačajnog. Pokušajmo vidjeti kako Alexander pristupa problemima prostora i vremena: zajedništvo fizičkih stvari je dato u spacio-temporalnoj relaciji, stvari ili događaji pripadaju jednom Prostoru i jednom Vremenu. Mentalni akti pripadaju ovoj relaciji Prostora i Vremena, oni su ili simultani ili dati u sukcesiji. Prostor i vrijeme nisu samo forme ili pojavljivanja stvari koje pripadaju mišljenju i također fizičkom svijetu. Sve tzv. kategorije kao što su supstancija ili kauzalitet ili kvalitet pripadaju jednom poretku. Kauzalitet na primjer koji razmatra odnose između događaja u fizičkom svijetu također razmatra odnose između mišljenja i samih fizičkih objekata i kauzalitet može biti u fizičkom svijetu relacija koja može biti opisana samo u pojmovima Prostora i Vremena. Ova analiza prema Alexanderu pokazuje, da su mišljenje i izvanjski predmeti ‘’koordinate’’ čitavog našeg svijeta koje potvrđuju empirijsku metodu koju uzimaju kao svoju pretpostavku. Vrijeme i prostor na neki neobičan način mogu biti baza svih živih bića. Istovremeno prostor i vrijeme moraju biti razmatrani kao zavisni od mišljenja u smislu same konstitucije mišljenja i vanjskih objekata, a to je moguće upravo empirijskim metodom. Alexander smatra, da je ovim svojim radom otklonio predrasude o mogućnosti korištenja empirijske metode u metafizici. Istraživanje mora biti empirijsko istraživanje našeg svijeta u cjelini i njegovim apriornim pojavama i sa svim demonstracijama koje se poduzimaju od strane filozofskog realizma, a bez da se postuliraju neki neobični entiteti i treba pustiti samom mišljenju i njegovim objektima, da se razvijaju u kursu naših istraživanja i našeg postavljanja pitanja. Na kraju, Alexander razmatra i pitanja božanstva i Boga u našemu svijetu, o prirodi božanstva konzistentno sa cijelom shemom stvari koje mi znamo i sa sentimentima slavljenja koje je usmjereno prema Bogu. Istina relevantna spoznaja kao što je to ona matematička ili fizikalna spoznaja mogu biti defektne u detaljima koji mogu biti korigirani u njihovim općim momentima. Jedan optimističan zaključak njegove knjige „Time, Space and Deity“ svakako je njegovo mišljenje, da će se u budućnosti Bog pojaviti kao kvaliteta Svemira u cjelini. Ova relacija Bog-Svijet slična je relaciji duh-tijelo. U tom smislu on raspravlja Newtonovu tezu, da nam nije potrebno da uspostavljamo identitet Boga i Prostora. Umjesto toga svemirski sustav je u procesu ‘’rađanja’’ samog Boga. ‘’Svemir, iako se može izraziti bez ostatka u smislu prostora i vremena, nije samo spatio-temporal. Pokazuje materijalnost, život i um. Prisiljava nas da predvidimo sljedeću empirijsku kvalitetu božanstva. Sa jedne strane, imamo ukupnost svijeta koji je na kraju spatio-temporal; sa druge strane, kvaliteta je božanstva nastala ili bolje rečeno nastaje, unutar te cjeline. Ove dvije značajke ujedinjene su u koncepcijama cijelog svijeta kao izražavanja o karakteru božanstva, a upravo je to, a ne golo Prostor-Vrijeme ono što najbolje izražava idealnu koncepciju Božju.“ (Alexander 1920: 353–4)’’ Za Alexandera, Bog je cijeli svijet koji posjeduje kvalitetu božanstva (Alexander 1920ii: 353). Međutim, "cijeli svijet" još ne postoji, jer je Alexandrov svemir jedan od procesa; svemir je u tijeku prema tome da postane potpun i zato Alexander tvrdi, da je svemir u procesu prema božanstvu. Cijeli svijet, koji će posjedovati kvalitetu božanstva, još ne postoji, ali dio toga - da: "Kao stvarno postojeći, Bog je beskonačan svijet sa svojim sustavom prema božanstvu." (Alexander 1920ii: 353) Kvaliteta božanstva još nije potpuna – i doista, možda nikada neće biti, ali Bog postoji u smislu, da je prisutan jedan dio njegova tijela, a to je upravo rastući svijet. Na koncu može se zapaziti iz ovih kratkih navoda o filozofiji Samuela Alexandera izuzev, da je riječ o jako interesatnom filozofskom pokušaju, da se utemelji pravac filozofskog realizma pa onda nije neobično, da je ova filozofija imala takove značajne reperkusije na najvažniju, najznačajniju i najveću australsku filozofsku školu. Za nas je možda važno to da u našim raspravama o literarnom realizmu pokrenemo rasprave koje uzimaju u obzir i ove doprinose australskog realizma i da na taj način otklonimo neke zablude u pogledu australskog doprinosa ukupnom filozofskom i estetskom mišljenju i da istovremeno na taj način predstavimo originalnost ove škole koja može osvijetliti i neke aspekte one problematike koja nas danas najviše zanima. |
