| < | svibanj, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
O AUTORU
blog je kreiran 25.10.2014. u 13:49h
dizajn: Sjena duše
dr Zlatan Gavrilović Kovač-na Wikipediji HR
dr ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ (Dubrovnik, 25.01.1959.) živi u Adelaide-Australija, hrvatski je politički književnik, filozof i pjesnik, diplomirao je pomorsku školu u Splitu i stekao zvanje mornaričkog časnika 1977. Studij sociologije i filozofije pohađa na zadarskom Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je na ovim odsjecima 1986. Doktorsku dizertaciju brani na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom akademika Muhameda Filipovića 1989. pod naslovom “Filozofske pretpostavke suvremene znanosti” (ili o filozofiji Nikole Kuzanskog). Jedan je od autora famozne “Bijele knjige” zbog čega je bio proskibiran u javnosti. Bio je glavni i odgovorni urednik "Studentskog lista" i časopisa "Pitanja", od 1982. do 1985. Školsku godinu 1990./91. provodi na stručnom usavršavanju iz teoloških studija na International Christian University u Beču, ali se ratnih prilika nakon 6 mjeseci vraća u domovinu. Radio je kao klinički pedagog u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1991. do 1994. i kao urednik na australskoj multietničkoj radio stanici 5 EBI FM u Adelaideu, od 1999. do 2003. Zadnjih 25 godina suradnik je hrvatskih književnih portala i dopisnik iz Australije. Objavio je preko 55 znanstvenih i stručnih knjiga političke tematike kao i prijevode s engleskog i ruskog jezika, kao i samostalne zbirke poezije i zajedničke zbirke s drugim autorima u digitalnom obliku na portalu: http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
Živi i radi u Adelaideu u Australiji.
dr Zlatan Gavrilovic Kovac (Dubrovnik 25th of January 1959) lives in Adelaide South Australia, is Croatian political writer, philosopher and poet. He graduated Maritime School in Split and became a naval officer in the year 1977 Studies of sociology and philosophy he attending in the Zadar Faculty of Philosophy and the Faculty of Philosophy in Zagreb. He graduated from these departments in the year 1986. PhD thesis defended at the Faculty of Philosophy in Sarajevo under the mentorship of Academician Muhamed Filipovic 1989 with the title Philosophical assumptions of modern science (or the philosophy of Nicholas of Cusa). He is one of the authors of the famous "White book" from 1984 and therefore was belittled publicly. He was editor in chief of the student newspaper 'Studentski list' and magazine "Questions" from 1982 to 1985. School year 1990/91. he attends vocational training from theological studies at the International Christian University in Vienna, but the war situation returns to his homeland after six months. He worked as a clinical pedagogue at the Vrapce Psychiatric hospital in Zagreb from 1991 to 1994 and as an editor at the Australian Multiethnic Radio Station 5 EBI FM in Adelaide, from 1999 to 2003. Last twenty years he is an associate of the Croatian literary portal and correspondent from Australia. He has published over 50 scientific and professional books of political themes and many books of poetry. He is translating from english and russian languages.
Izdane knjige:
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic1.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic2.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic4.php
SUZE OD KAMENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic3.php
SRCE OD PAPIRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic5.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic6.php
OKOVANO VRIJEME I.DIO (praxix o filosovima)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic7.php
OKOVANO VRIJEME II (Kako su Zlatana...)
http://www.digitalne-knjige.com/p129.php
OKOVANO VRIJEME III (Raspad države)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic9.php
OKOVANO VRIJEME IV (Nautički dnevnik)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic10.php
RAZGOVORI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic11.php
BIJELA GOLUBICA (Zbirka poezije)
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic12.php
AUTOBIOGRAFIJA I DRUGE PRIČE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic13.php
POLEMIKE
http://www.digitalne-knjige.com/p170.php
KRITIKE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic15.php
ESEJI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic16.php
KNJIŽEVNA KRITIKA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic17.php
JAKARINA KOSA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic18.php
ČIME SMO NEZADOVOLJNI
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic19.php
MIJENE MJESECA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic20.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic21.php
FILOZOFIJA I KONAČNI SVIJET
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic22.php
AGAMEMNON
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic23.php
VELIKA IMENA HRVATSKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic24.php
RAZGLEDNICA IZ AUSTRALIJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic25.php
SLAVENSKO PITANJE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
POVIJESNA LUTANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic27.php
Prijevod putopisa, trilogija:
1. knjiga trilogije: PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic28.php
2. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic29.php
3. knjiga trilogije PUTOVANJA MARCA POLA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic30.php
RUSKA ZORA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic31.php
i ZAJEDNIČKA ZBIRKA POEZIJE POEZIJA SVEMIRA - Željka Košarić-Safiris, Jadranka Varga i dr. Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN 978-953-8100-54-3
http://www.digitalne-knjige.com/poezijasvemira.php
ZNANOST I POEZIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic32.php
LAŽI I OBMANE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic33.php
CRVENI KOKOT
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic34.php
NEBO MAKOVIMA OBASUTO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic35.php
DNEVNICI - 1. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic36.php
DALJINE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic37.php
DNEVNICI - 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic38.php
DNEVNICI - 3. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic39.php
DNEVNICI - 4. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic40.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic41.php
KAPI ROSE - Zajednička zbirka: Anđa Jotanović, Željka Košarić-Safiris, Tanja Repinac, Jadranka Varga i dr Zlatan Gavrilović Kovač
ISBN: 978-953-354-062-7
http://www.digitalne-knjige.com/kapirose.php
PISMA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic42.php
UZ KOZMOLOGIJU ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic43.php
KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic44.php
KOZMOLOŠKA DOMIŠLJANJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic45.php
5EBI-FM ADELAIDE
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic46.php
ČOVJEK I KOZMOLOGIJA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic47.php
NEKI POJMOVI KOZMOLOGIJE ZLATNOG PRSTENA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic48.php
SUVREMENI HRVATSKI REALIZAM 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic49.php
KOZMOLOGIJA ZLATNOGA PRSTENA 2. DIO
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php
U POTRAZI ZA ISTINOM
https://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic51.php
SIN EZRA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic52.php
OSOBITOST REALNOG
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic53.php
FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php
KLJUČEVI DVORCA
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic55.php
UKRAJINA, KNJIGA O BESMISLENOM RATU
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic56.php
knjiga koja je poshumno izdana, a napisao je moj otac ALEKSANDAR GAVRILOVIĆ - BRODSKI DNEVNIK
http://www.digitalne-knjige.com/agavrilovic.php
UKRATKO O GLAVNOM
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic57.php
BLOGOVI, KOJE PRATIM
zajedno protiv plagijata
DIGITALNE KNJIGE
Magicus.info
Sandra Vulin
Webstilus
Sjena duše
lanterna duše - Wendy.Tanja
Peki
Safiris
...
...
Zlatan
JEDNA LOKALNA AROGANCIJA
- 17:01 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
|
UVOD Zapravo, o ozbiljnim momentima moje političke aktivnosti možda i ne bi trebalo govoriti, jer su u neku ruku svi naši momenti ozbiljni pa je tako ozbiljna bila i svaka šala i vic s ulice koji ste mogli čuti u prolazu, jer vrijeme bijaše takvo, naime, ozbiljno i tmurno. Zagreb bijaše grad sumorne jeseni. Moji prvi utisci o tom gradu doista bijahu takvi nakon prozračne i vedre Dalmacije i ugodne i tople mladosti u Dubrovniku i Splitu ili se meni činila ta mladost takvom, jer ja odavna bijah na ulici i kao da se rukovodih riječima velikog Jaspersa, da se filozofija najbolje uči na ulici mada ja nisam smetnuo s uma i svoje obveze, da ovladam nekim znanjima koja su neophodna danas svakom mladom čovjeku, ukoliko slijep ne želi prolaziti životom, a mnogo je takvih koji danas idu svijetom i pored svih svojih zdravih očiju. Ta je činjenica jedan factum brutum čovjeka i tako bih nekako rekao naša konstanta, jer su se mnogi u našoj povijesti žalili na takvo porazno stanje fakata kao i onaj Grk kojeg su pitali, a zašto je dao svoga sina u Akademiju, na što je on odgovorio, da je to zato da kada ode u kazalište, da ne sjedi kamen na kamenu. Kod Srba Dositej Obradović reče kako je dobro, da se škole izučavaju da ne ispadne da kada čovjek sjedne u kola pa da vranac vuče vranca. Tako se i ja dadoh od ranog doba na izučavanje mnogih znanosti i to sa starijim ljudima od zanata pored stroge i teške civilne pomorske akademije na kojoj sam stjecao znanja pune četiri godine. Međutim, mladost je učinila svoje pa i izvjesna velika sloboda roditeljskog doma u kojem ja nisam imao nikakve neophodne stege te se isto tako dadoh na ulicu i već prilično rano spoznah kako je to mjesto prilično opasno kao i u svakom ratu kada jedne noći jedan opasan čovjek naglo pritisne pištolj o moj stomak, jer da imam previše dugu kosu i samo me čudo spasi te ja tu večer jedva dođoh kući i ostatak noći provedem u strahu. Tako nakon te akademije uputim se sjeverno na studij sociologije i filozofije, prvo u Zadar i tu budem samo jedan semestar. U Zadru se susretnem s Esadom Ćimićem koji pokaže lijepo lice prema meni. On je naime bio zaposlen na tom fakultetu nakon sarajevske afere sa tamošnjom partijom kada bude proskibiran, a onda ga kolega Šuvar tu udomi i u neku ruku zaštiti. Volio je pričati o svojim susretima sa Krležom, a pokatkad ga je i imitirao svojim lijepim građanskim klobukom. On mi postavi pitanje, da s obzirom kako sam ja pomorac, jesam li što čitao iz sociološke literature, a ja mu kažem da jesam Ericha Froma “Bjekstvo od slobode“ ali i mnoge druge. On zatraži da mu ja rastumačim tu knjigu što i učinim i on bude jako zadovoljan i samo reče: “Mislim da je dovoljno.” Tako sam bio najbolji na upisu na sociologiji Filozofskog fakulteta u Zadru. Taj je fakultet nastao Krležinim zalaganjem, da se Hrvati tog kraja ne otuđe od svoje kulture, tradicije, duha i jezika s obzirom na stoljetne talijanske utjecaje kojima su bili izloženi, ali to nitko ne shvati ozbiljno. Tu sam sreo i Mariju Bridu koja je doktorirala kod Husserla čini mi se, sa kojom sam imao lijepih kontakata i koja me nauči, da je razlika između “filosofije” i “filozofije”, jer je “zofos” mrak, a za filozofe se nikako ne može reći da su ljubitelji mraka. Heda Festini je predavala logiku i općenito je bilo mnogo logike na ovom fakultetu i tu ja prvi puta čujem za Niclas Rechea i čitav niz novih logika o kojima sam mogao samo sanjati kao i za Abagnana kojeg sam čitao s uzitkom pa Anđelka Habazina koji nedugo kasnije umre, ali je ostao u mojem lijepom sjećanju po prekrasnom prijevodu Levi Strausove “Stukturalne antropologije” na kojoj sam kasnije mnogo radio i konačno, vrlo upečatljiv dojam ostavi na mene i prof. Glavičić iz grčkoga jezika koji se i proslavi svojim prijevodima. Nakon prvog semestra odlučim nastaviti taj studije u Zagrebu, jer su prilike za mene tamo bile povoljnije, jer sam naime sam sebe školovao, a i moja sestra je pomagala je koliko je mogla. Međutim, ispostavilo se kako su te prilike bile porazne pa ja provedem sljedećih petnaest godina u velikoj neimaštini, hladnoći i jadu okružen jalom i prijezirom mnogih. Tako otpočne ozbiljan period moga života. |
MOJA NOVA KNJIGA "KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA 2. DIO"
- 09:23 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
|
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php "..."KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA - 2. DIO" koju je napisao Zlatan Gavrilović Kovač - Nova knjiga na portalu http://www.digitalne-knjige.com/ Digitalnu knjigu "KOZMOLOGIJA ZLATNOG PRSTENA - 2. DIO", Zlatana Gavrilović Kovač, predstavit ćemo vam uz pomoć PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU Ovdje se poštovanom hrvatskom čitateljstvu prilaže „Kozmologija zlatnoga prstena drugi dio“ drugog izdanja. Razlika je u odnosu na prvo izdanje u tome, da su tekstovi kozmološke problemtike sakupljeni na jednom mjestu te se na taj način sabrala tematika iz 5 knjiga, a to su: 1. Kozmologija i filozofija, 2. Kozmološka domišljanja, 3. Čovjek i kozmologija, 4. Neki pojmovi kozmologija zlatnoga prstena i 5. Uz kozmologiju zlatnoga prstena Dakle, u ovom drugom izdanju sabire se isključivo kozmološka problematika koja se pojavljuje u ove četiri knjige. Autor je bio mišljenja kako bi bilo potrebito sačiniti ovo drugo izdanje, da bi se dobila jedna cjelina teorije koja je bila razbacana po raznim knjigama. Sada je sve to sakupljeno i objavljeno u dva sveska drugog izdanja. Za ovo drugo izdanje može se reći, da je skraćeno izdanje, jer se tekst odnosi samo na ključne kozmološke pojmove, jer je autor bio mišljenja kako bi bilo dobro kada bi se čitateljstvo osvjedočilo o cjelini teorije o kojoj je riječ na najpregledniji način. Koliko se u tome uspjelo, neka sude mjerodavni suci. Autor, Adelaide, 05.04.2020.  Onako usput ćemo spomenuti da je i ta knjiga dostupna i u Epub i PDF formatu (formati namijenjeni čitanju knjiga na tabletima i mobitelima). Tu knjigu, baš kao i sve naše ostale dosad objavljene digitalne knjige, moći ćete preuzeti s našeg portala tako da svojim mišem kliknete na link: http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic50.php te pažljivo slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.  Posebno ćemo spomenuti i činjenicu da su sve digitalne knjige objavljene na našem portalu uključene u sustav ISBN (International Standard Book Number ili međunarodni standardni knjižni broj). Time se te knjige i pravno izjednačuju s tiskanim knjigama što je posebno važno za sve autore knjiga objavljenih na našem portalu, jer se time i digitalne knjige objavljene u našoj nakladi, odnosno na portalu http://www.digitalne-knjige.com/, priznaju kao objavljena djela. Nadamo se da ćete posjetiti stranice našeg portala te da ćete biti zadovoljni kvalitetom i atraktivnošću materijala, koji vam nudimo. Srdačan pozdrav Uredništvo portala http://www.digitalne-knjige.com/ "  |
NOĆ SA TOBOM
- 20:17 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
 slika: digital art Možda bih mogao napisati pjesmu o ženi koju ljubim i pred samu smrt što se hrpi mnogo, da mi je samo provesti jednu noć sa tobom Ja bih za tu večer skinuo sve nebeske zvijezde i muzikom ukrasio tvoje oči, a na grudi stavio mekan ruža buket. Muzika je to važna, jer pobjednika čini snažna muzikom, kojom pobijedio je smrt kužnu, a od Tebe napravio ikonu muklu. Jer muzikom pobijedih smrt i novi život sada slavim i sa tobom mamuran sam u glavi, a bit će tragedija ukoliko te baš nešto drugo mami. Da mi je napisati pjesmu o ženi koju ljubim i pred samu smrt neminovnu, da mi je samo provesti jednu noć sa tobom. Evo ti nanule, jer bi ti bila tu noć moja i ljubav moja bila bi pouzdan znak, da mi je onda lagano 'mrijet od ljubavi te zbog koje me duboko grudi bole, a srce kao da skače, jer bi te noći bila moje malo mače. http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=63679 |
ZAKON KONTINUITETA I DISKONTINUITET
- 10:13 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
 slika: digital art Jugoslavenski filozof Kangrga je svakako jako veliki i značajni filozof koji je otkrio neke nedoljednosti u Leibnizovom sistemu posebno s obzirom na zakon kontinuiteta za kojeg je Leibniz smatrao, da je istinsko načelo filozofije na kojem ona može učvrstiti neke jako važne istine. Tri stoljeća kasnije Kangrga drži kako Leibniz “nije svjestan”, da s obzirom na pitanja određenja percepcije i apercepcije on sam proturječi kako svom principu kontinuiteta tako i cijeloj svojoj monadoloskom metafizici i da se tim odnosom iskazuje upravo princip diskontinuiteta u kojem tek leži izvor istinskog pojma vremena pa onda slijedi Kangrgino silno trabunjanje o “rasprskavanju” vjerojatno zato, jer je povijesni skok revolucije koja je otpočela Lenjinom trebala njegovu metafizičku jasnoću kojom će nas natjerati, da povjerujemo kako je u socijalizmu sve med i mlijeko. Ja sam o tim problemima razmišljao, naravno, s obzirom na Boškovićeve reforme, jer je on promatrajući dublje zakonitosti koje vladaju u prirodi došao do toga, da svugdje postoji isti zakon sila i isti način djelovanja, tj. da ne može doći do neposrednog impulsa jednog tijela na drugo i do neposrednog udara onog stvaranja ograničene brzine koja nastaje u nedjeljivom trenutku vremena, što ne može biti bez nekog skoka i kršenja onog zakona kojeg je i on nazvao zakonom kontinuiteta. Bošković je smatrao, da se dovoljno jakim argumentom može dokazivati kako taj zakon postoji u prirodi i on piše u svojoj „Teoriji prirodne filozofije“: “Kada sam zakon kontinuiteta nesto pomnjivije razmotrio i ispitao temelje na kojima počiva došao do uvjerenja, da ga nije nikako moguće maknuti iz prirode pa stoga zadržavši ga došao sam do uvjerenja, da treba ukloniti samu mogućnost neposrednog dodira pri srazu tijela te ispitujući dalje sve što iz toga proizilazi i što samo od sebe proizlazi iz kontinuiteta izravnim sam umovanjem došao do onoga zakona uzajamnih sila koje sam ranije izlozio. Sve ono što iz toga proizlazi iznijet ću redom kada se budem dotakao onih dokaza koji me potiču da zadržm zakon kontinuiteta.” (str.13) Što se svijesti i samosvijesti tiče, nje je u Jugoslaviji za vrijeme vladavine praksisovštine bilo toliko, da je buncanje o slobodi bilo dnevnom poštapalicom čitavog naroda koji je onda na koncu pomislio, da je osvjedočenje apsolutne njegove slobode baš jedan takav pravi rat u kojem je svaki samosvjesni pojedinac kako bi Kangrga rekao “cjelina samosvjesnih subjekata svog vlastitog života.” Kada banalnost stane maštati! |
REVIZIJA KRLEŽE S OBZIROM NA PITANJE BOSNE
- 12:21 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
 http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php Krleža nije obrađivao bosanski slučaj, nigdje u Krleže nema pitanja Bosne, nego je cijela stvar zamišljena kao ispitivanje hrvatsko-srpskih relacija. Razlozi tome leže prije svega u tome, da je bosanski slučaj za Krležu bio jako kompliciran i on je smatrao kako sređivanje ovih fundamentalnih hrvatsko-srpskih relacija automatski znači sređivanje bosanskog slučaja i u dobroj je mjeri on bio u pravu. Međutim, Bosna ima i svoj osoben samostalan život koji je bio interesantniji Gunduliću, nego Krleži i u tome se sastoji najveća manjkavost Krležina opusa. Stoga se čini, da je danas potrebna jedna revizija Krleže s obzirom na pitanja Bosne, da je potrebno Bosnu izvući iz stoljetnog ropstva bosanskih katolika i bosanskih pravoslavaca stavljajući akcent na noseći segment suvremenog bosanskog društva, koji predstavlja bošnjačku maticu. To, dakako, ne znači obnavljanje one tematike koja se često zloupotrebljava kao muslimanska komponenta sa specifičnostima psihološke i kulturološke, dakle, antropološke naravi, nego je riječ o tome da se kompleks bošnjačke kulture smjesti u ravan povijesnog oblikovanja nacije, koja nasljeduje više formi uzimajući sve njih zajedno kao cjelinu bošnjačkog nacionalnoga bića. Prema tome, riječ je o prevladavajućem modelu kompleksne zajednice, koju nije moguće svesti na nekoliko simplificiranih parametara pa se teoriji jednostavnosti suprotstavlja teorija kompleksnosti Bosne i njene državnosti. Važno je ovdje spomenuti, da svi ovi elementi ne čine neki nedostatak Bosne niti je moguće govoriti o tome, da nedostatak čini njena multilateralnost. Upravo suprotno - kompleksnost predstavlja prednost nesagledivih razmjera, tako da svaki element nacionalnog bića Bosne biva usvojen kao vlastiti. Ukoliko ovakve intencije pravilno razumijemo, tada neće biti moguće da se u Bosni pravi razlika na temelju vjerske, etničke ili jezičke različitosti, nego sve one sakupljene u jedno tvore osobeni karakter bosanskog nacionalnog bića. To je prva i najvažnija pretpostavka suživota naroda na tlu Bosne i Hercegovine. |
SLAVENI U DOBA VELIKE SEOBE NARODA
- 10:32 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
|
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php Privredni i društveni odnosi kod onih Slavena, koji sudjeluju u nadiranju na bizantski teritorij, prvenstveno iz Vlaške, poznati su iz izvještaja bizantskih pisaca 6 i 7 stoljeća. Iz njih se vidi, da su se Slaveni u 6. i na početku 7. stoljeća bavili zemljoradnjom i stočarstvom, a da su i za njih pljačkaški pohodi na bizanstki teritorij značili znatan doprinos u njihovu blagostanju. Zemljoradnja Slavena bila je ekstenzivna obrada polja paljevinskom ili motičnom tehnikom. Upotreba pluga sa drvenim ili željezom okovanim ralom bila je tada kod njih u začetku. Od žitarica uzgajali su pretežno proso i ječam, a u manjoj mjeri pšenicu. Vrlo važno mjesto imalo je stočarstvo, jer je stoka bila pokretni imetak, koji se lako mogao povećati pljačkom, dok je zemljoradnja često bila ometana seobama i ratnim pothvatima. U skladu sa svojom privredom, Slaveni su u Vlaškoj živjeli u nevelikim selima rasutog tipa, među sobom znatno udaljenima, sagrađenim na obalama rijeka ili jezera, u močvarnim krajevima ili po obroncima brda. Kuće su im bile drvene kao i u drugim slavenskim oblastima, pokrivene slamom ili trskom. Arheološki nalazi svjedoče, da su se bavili također lovom i ribiolovom. Obrtnička proizvodnja bila je dijelom sastavni dio kućne radinosti, a dijelom se već pretvorila i u samostalna obrtnička zanimanja, kovački obrt, obrada metala, lončarstvo, tkanje lanenog platna. Bizantski pisci navode, da su Slaveni živjeli u “demokraciji”. Sa stanovišta bizantske klase, hijerarhizirane države, socijalno uređenje kod Slavena činilo se arhaičnim, ali u stvarsnosti bilo je to rodovsko plemensko uređenje na stupnju vojne demokracije. Na čelu pojedinih plemena stajali su samostalni poglavari. Zajedno sa njima prvaci plemena i rodova odlučuju o svim javnim poslovima u plemenskim vijećima prvaka. Kada bi zaprijetila vanjska opasnost, plemena su se privremeno združivala u plemenske saveze. Uzajamne obveze i zajedničke odluke donosile su se na narodnim skupštinama. Volja većine plemena okupljenih u savezu nije obvezivala sve, nego samo ona plemena, koja su zaključke svojom slobodnom odlukom prihvatila. Iako su Slaveni na svojim ratnim pohodima hvatali zarobljenike, ipak kod njih nije postojalo ropstvo kao trajna institucija. Ratne zarobljenike držali su kod sebe neko vrijeme, a onda su im dopuštali, da slobodno žive među njima ili da se uz otkupninu vrate u svoju zemlju. Bizantski izvori, također, navode i naoružanje Slavena i vojnu taktiku. Slaveni su ratovali pješice, a konjaničke odrede davali su njihovi nomadsko ratnički saveznici, Bugari I Avari. Bili su naoružani kopljem, lukom i strelicama, vješto su pripremali zasjede neprijatelju, u defanzivi okretno su ratovali na brdovitom, močvarnom ili uopće teško prohodnu tlu, a izbjegavali su frontalne borbe u ravnicama. U vrijeme osvajanja Balkana znatno su razvili ratnu tehniku pa su se služili i veoma složenim opsadnim spravama. Život Slavena u dubljoj sjeveroistočnoj pozadini donjeg Podunavlja i život Slavena u dalekim predjelima Zakarpaća bilo je nešto drugačije. Oni su živjeli ustaljenim manje uskomešanim životom. Zemljoradnja je imala veće značenje, nego stočarstvo dok je društveni život bio vojna demokracija sa počecima društvenog raslojavanja. Naprotiv, Slaveni u Vlaškoj, na Balkanu, u Panoniji, istočnim Alpama, Češkoj i Moravskoj bila su organizirana plemena u gotovo neprekidnom ratnom naporu povezana u širokom plemenskom savezu pod vrhovnom vlašću i vojnom komandom Avara. Ova su se plemena s vremenom zbijala sve jače i pripremala za potpunu političku samostalnost. Priliku su im dali neuspjesi Avara u borbi sa Bizantom. |
