Odbor za referendum o NATO-u traži od Sabora raspisivanje referenduma o ulasku u Savez, te je najavio početak prikupljanja potpisa građana u cijeloj Hrvatskoj za raspisivanje referenduma.
Na konferenciji za novinare pred zgradom Hrvatskog sabora najavljeno je da Odbor započinje akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma na kojem bi glavno pitanje bilo "Želite li da Republike Hrvatska postane članica Sjevernoatlantskog ugovora – NATO-a?".
Glasnogovornik Odbora, koji čine oko 60 nevladinih udruga, Aleksandar Hatzivelkos rekao je novinarima da Odbor nije ni za ni protiv ulaska RH u NATO, već da se zalaže za raspisivanje referenduma na kojem bi se građane pitalo što misle o tome. "Akcijom želimo prikupiti potrebnih 447.980 potpisa građana ili 10 posto upisanih birača koliko je potrebno da bi se raspisao referendum", rekao je Hatzivelkos pozvavši građane da se priključe ovoj inicijativi.
Lana Vego iz Odbora poručila je svim zastupnicima Sabora da se "pokušaju odmaknuti od stranačkih pozicija i stranačke stege o tom pitanju" te razmisle svojom glavom i shvate važnost referenduma o ulasku RH u NATO.
Na pitanje namjerava li se Odbor pridružiti najavljenim prosvjedima protiv posjeta američkog predsjednika Georgea Busha, Hatzivelkos je rekao da neće jer je pitanje referenduma unutarnje pitanje hrvatske demokracije.
Kampanja za raspisivanje referenduma o NATO-u vodi se pod sloganom: Odluka narodu – NATO na referendum, a referendumsko pitanje: "Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?"
Hrvatska se sprema za ulazak u NATO. Intenzivno nam se preko medija servira kako je to nužno i kako su samo primitivci protiv.
Uobičajeni argumenti su kako će nas NATO braniti od nemirnog Balkana i Srbije, kako će nas manje koštati vojska jer će sada biti mala i profesionalna, a kako se za NATO-baze ne moramo brinuti, jer da "neće biti NATO-baza u Hrvatskoj".
U isto vrijeme se sve koji bi se usudili iznijeti suprotne argumente ušutkava i marginalizira.
Rezultat je to instrukcija koje su kod predsjednika Mesića i premjera Sanadera pohađali Vanja Sutlić, glavni ravnatelj HRT-a, i još neki čelnici iz medija o potrebi da se NATO uljepša i ušminka pred očima hrvatske javnosti.
A još prije toga, za svaki slučaj, pripremio se teren ustavnom izmjenom po kojoj nam ne treba referendum. Jer narod je naivan i ne smije odlučivati sam o svojoj sudbini.
Zašto NATO želi Hrvatsku?
– Zbog slobodnog preleta NATO-ovih aviona nad Hrvatskom: trenutno njihovi avioni mogu koristiti samo zračne koridore i to moraju plaćati. Ako uđemo u NATO, čitav će im hrvatski zračni prostor biti besplatno dostupan.
– Baze: Amerikanci inzistiraju na tri lokacije za NATO-ove, tj. svoje baze u Hrvatskoj. Jedna je Zemunik kraj Zadra, jer je Zadar u vrhu u Europi po broju vedrih dana, što je posebno povoljno za zračne snage.
Druga je lokacija u okolici Dubrovnika radi morske kontrole Jadrana. Treća je lokacija vojni poligon u Slunju.
Valja napomenuti da će ondje Amerikanci imati sve ovlasti (tj. taj prostor uopće neće biti pod hrvatskom jurisdikcijom).
NE postoji zemlja članica NATO-a koja nema NATO-bazu.
– Vojna oprema: jasna je stvar da će članice NATO-a (a ponajprije SAD) profitirati od toga što će Hrvatska morati od njih kupovati sve oružje (i municiju!), radi "prilagodbe NATO-ovim standardima".
Pritom otpada sve naoružanje koje HV već ima, a koje nije "u skladu s NATO-ovim standardima" iako je inače posve funkcionalno.
– Zračne snage: NATO traži od Hrvatske da nema zračne snage, jer nam ne trebaju, oni će nas štititi. Slovenci su od toga odustali kada su nakon godinu dana "zračne zaštite" za koju je bila ovlaštena Turska (dok je zapovjedništvo bilo u Litvi!) dobili račun od 20 milijuna eura.
– Hrvatska će, nakon ulaska u NATO, morati imati 700 vojnika izvan Hrvatske (u Afganistanu za početak), a 700 vojnika u pripremi u Hrvatskoj cijelo vrijeme.
Slovenci, s obzirom na to da su sada dio NATO-a, što uključuje i međunarodne misije, imaju velikih problema s privlačenjem mladih ljudi da popune kvotu.
– Suverenitet: nakon ulaska u NATO, NATO-ove snage imaju pravo iskrcati se i intervenirati na području Hrvatske bez dopuštenja hrvatskih vlasti.
– Godišnja članarina: Hrvatska će u NATO-ovu blagajnu uplaćivati 3 milijuna eura godišnje.
– Još malo slovenskih iskustava: baza u Cerklju je unutar 10 kilometara od nuklearne elektrane Krško, dok u Europi zakon propisuje barem 50 km.
U tu bazu će slijetati avioni i između ostalog ostavljati neiskorištene bombe (mali podsjetnik na stvarnost!).
Vježbe se odvijaju danju i noću, touch down vježbe izvode se svake 4 minute. Buka je stanovnicima slovenskog Posavlja nesnosna.
Otkad je Slovenija pristupila NATO-u velike korupcijske trzavice potresaju ministarstvo obrane. Još jedan uvjet Sloveniji za pristup NATO-u bio je povećanje izdataka za vojsku.
Karel Lipic iz slovenske Zveze ekoloških gibanj izjavio je da se sada ponovno treba provesti referendum o NATO-u u Sloveniji, nema šanse da bi prošao.
– Napad Srbije na Hrvatsku: sve negativne posljedice pobrojane gore neki odbacuju logikom "ma neka je to sve i istina, ali barem ćemo biti sigurni".
Sigurnost? Govori se o sigurnosti od globalnih i regionalnih prijetnji. Ako dođe do globalnog sukoba NATO-a i Rusije, očito je da ćemo biti sigurniji izvan NATO-a nego u njemu. Isto je i u slučaju globalnih terorističkih prijetnji.
Ukoliko se ne umiješamo u NATO, arapski i drugi teroristi nemaju motiva dirati nas.
Ako je NATO tako dobar, zašto su učestali protesti pred NATO-bazama u Grčkoj, Italiji, Japanu... sa sloganima "NATO out!".
Mi još uvijek možemo nešto poduzeti – ako se skupi barem 10% potpisa birača, Vlada mora raspisati referendum.
Akcija za raspisivanje referenduma traje od 28. ožujka do 12. travnja, a popis mjesta širom Hrvatske na kojima možete dati svoj potpis možete pronaći ovdje.
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
