Zoran Vakula: Ne sjećam se svoje posljednje pogrešne prognoze vremena
Zoranu Vakuli nadimak Čovjek prognoza nimalo ne smeta. U šali kaže da su mu mogli prišiti i nešto gore od nadimka stečenog zahvaljujući poslu kojim se bavi. Premda se ne voli izdvajati od svojih kolega, vrsnih meteorologa, činjenica jest da upravo Vakula svakoj svojoj prognozi da neki osobni "štih", zahvaljujući čemu je stekao popularnost televizijskih gledatelja.
Svoje privatno vrijeme ovaj 37-godišnjak, rodom iz Pitomače, maksimalno posvećuje obitelji: petogodišnjoj kćerkici Luni i supruzi Lavandi, s kojom zajedno živi od 1. veljače 1995. godine. Pomno pamti sve familijarne obljetnice, a sam će za sebe ponosno kazati da je kao suprug tipični papučar, ako se tako zovu muškarci koji se trude ugoditi ženama koje vole.
• Kada ste posljednji put pogrešno prognozirali kakvo će biti vrijeme?
Za prvi nastup pripremao sam se tri dana, ali mi je unatoč tome bilo vrlo naporno... S vremenom sam se opustio i posao danas radim bez stresa, a trudim se obraćati svakom televizijskom gledatelju
- Ne sjećam se. Ne znam je li možda problem u mojem slabom pamćenju ili u tome što me vrijeme već dugo nije zeznulo, ali, evo, stvarno se ne sjećam svoje zadnje pogrešne prognoze.
• Nedavno su vas mediji, koje je fasciniralo to što ste točno u minutu pogodili početak padanja kiše, proglasili vračem. Imponira li vam to?
- Mislim da su mediji malo preuveličali kada su govorili o minutama. Ali, da je prognoza bila točna, bila je - premda ja do toga, dakako, nisam došao nikakvim vračanjem.
• Kažete da ste prije imali više prognozerskih greški. Znači li to da se sad vrijeme točnije izračunava ili ste vi postali spretniji?
- Prognoza je kompleksna stvar. Čine je motritelji na meteorološkim postajama, snimanje atmosfere pomoću satelita i radara, kompjuteri... Sve se to s godinama usavršava pa je mogućnost netočne vremenske prognoze sve manja.
• Koliko se dugo bavite meteorologijom?
- Počeo sam raditi 1994., dakle, u tom sam poslu trinaest godina. Prve dvije godine bio sam "mali od kužine", a samostalno sam počeo analizirati vrijeme potkraj 1995.
• Oduvijek ste željeli biti meteorolog?
- Ma kakvi. Kao mali htio sam biti učitelj ili specijalni agent. Međutim, to su bile dječačke maštarije. Tek u srednjoj školi, u skladu s Azrinom pjesmom, zapitao sam se: "Kamo dalje, rođače?" Odlučio sam se za inženjersku fiziku, na nagovor svoje profesorice fizike. Da ću biti meteorolog, shvatio sam tek na drugoj godini fakulteta, a ta je odluka začudila mnoge moje kolege, koji nikako nisu mogli shvatiti moj izbor. No, ostao sam čvrst i nisam se pokajao.
• Kada ste došli na HTV?
- Na prvu godišnjicu oslobođenja Knina - 5. kolovoza 1996. godine. Dotad sam već imao nešto radijskog iskustva, ali televizija mi je isprva stvarala veliku tremu. Pamtim kao danas: Blaženka Leib bila mi je sugovornica u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska", a ja sam sjedio preko puta nje, ukočen kao metla, pazeći što ću pričati i kako ću sjediti... Za taj prvi nastup tri sam se dana pripremao, ali mi je unatoč pripremama bilo jako naporno. No, s vremenom sam se opustio. Posao danas radim bez stresa, trudim se biti samo što kvalitetniji i obraćati se svakom televizijskom gledatelju.
• Osim u "Vremenskoj prognozi", televizijski vas gledatelji često gledaju i u nekim drugim formama. U "Plesu sa zvijezdama" iskazali ste se na podiju, u "30 u hladu" pokazali se kao dobar terenski reporter... Koliko vas vesele ti izleti u druge emisije?
- Jako. Da me ne vesele, ne bih to radio. Bilo mi je lijepo plesati, bilo mi je lijepo izaći na teren, ali najljepše mi je bilo u Dječjem obrazovnom programu, gdje sam za najmlađe gledatelje, nadam se, popularizirao meteorologiju kao znanost.
Rujan će se činiti hladnijim nego što će zaista biti
• Kakvo nas vrijeme očekuje u rujnu?
- Rujan će biti u granicama prosjeka. Ne bi me iznenadilo da u nekim krajevima Hrvatske bude čak i malo hladniji nego što je uobičajeno. No, općenito, kako sam rekao, bit će to prosječne oborine i temperature za taj prvi jesenji mjesec, premda će se mnogima činiti da je hladnije nego što realno jest. Naime, posljednjih mjeseci navikli smo na temperature više od prosjeka pa će ove prosječne rujanske djelovati na mnoge kao šok. Piše: Klara Rožman
Foto: Vjekoslav Skledar/CROPIX Jutarnji list
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
