Povijest Herceg-Bosne

ponedjeljak, 03.05.2021.

GORICE KOD BRČKOG - PREŠUĆENA BITKA DOMOVINSKOG RATA

9. listopada 1992. godine odvijala se jedna od do sada prešućivanih bitaka u Bosanskoj Posavini.
Naime, snage muslimanske Armije BiH i HVO-a združeno su na potezu hrvatskog sela Gorice koje se nalazi 8 kilometara sjeverozapadno od Brčkog, na samoj obali rijeke Save, presjekle srpski „Koridor“ (Beograd-Banja Luka) – žilu kucavicu koja je oružjem, ljudstvom i cjelokupnom logistikom opskrbljivala tzv. Srpske zemlje u Republici Hrvatskoj, ali i najveći dio tzv. Srpske Republike BiH tj. buduće Republike Srpske.
Akcija je započela 7. listopada 1992. godine s ciljem presijecanja tzv. srpskog „Koridora“ na potezu hrvatskih sela Krepšić-Marković Polje-Gorice u općini Brčko. Ovo je ujedno i prostor na kojem je „Koridor“ bio najuži. Na mjestima ne širi od 2 km zračne linije. S jedne strane „Koridora“ je teritoriji pod kontrolom, tada već značajnim dijelom ustrojenih snaga, Armije BiH i HVO-a, a s druge strane je rijeka Sava kao prirodna granica s Republikom Hrvatskom.
Združene snage Armije BiH (2. Korpus – Sprečanski bataljon) i HVO-a (108. HVO brigada Brčko u čijem su sastavu ravnopravno Hrvati i Muslimani) kreću u oslobađajuća vojno borbena djelovanja ujutro 7. listopada 1992. godine.
Radi se uglavnom o pješačkim postrojbama uz minobacačku podršku i aktivno djelovanje dva tenka T-55. Na raspolaganju je i skromno opremljena jedinica za protuoklopna djelovanja. Glavninu vojnih djelovanja nosile su snage 2. Korpusa Armije BiH tj. Sprečanski bataljon i tzv. Živiničke ose uz pomoć pripadnika 108. HVO brigade i tzv. „Internacionalne brigade“ koja se sastojala od nekolicine (ne više od 15) tzv. „stranaca“ koji su se od prvog dana uključili u zaštitu i obranu nesrpskog stanovništva na prostoru sela Gorica, Marković Polja, Krepšića, Laništa, Vukšića, Ulica i šire.
Vrlo brzo su ostvareni prvi uspjesi, a u dva dana vojne akcije tzv „Koridor“ je u potpunosti presječen te su snage A BiH i HVO-a u večernjim satima 8. listopada izašle na glavnu putnu komunikaciju u Goricama tj samu „nit Koridora“ - na potezu od oko 2 kilometra širine. Osim toga otvorena je i komunikacija prema Savi tj. po prvi put u 4 mjeseca „Slobodna brčanska teritorija“ imala je spoj s Republikom Hrvatskom i rijekom Savom.
Izlaskom na prometnicu Banja Luka-Beograd u mjestu Gorice, u širini od oko 2 kilometra, od 8. do 10. listopada 1992. godine „armijske“ i HVO snage nastojale su učvrstiti povraćene položaje do dolaska značajnije pomoći koja se nesumnjivo očekivala i iz Republike Hrvatske. Kako do iste nije došlo, a kako je uslijedio očekivani jak protuudar daleko nadmoćnijih srpskih snaga već ujutro 11. listopada srpske su jedinice pod kontrolom imale most na rijeci Tinji u mjestu Gorice tj. glavnu putnu komunikaciju. Do popodnevnih sati istog dana uspostavljen je promet na relaciji Beograd-Banja Luka i krenule su prve srpske vojne kolone od Brčkoga prema Bosanskom Šamcu.
Srpskom vojnom akcijom ponovnog zauzimanja „Koridora“ u Goricama kod Brčkog zapovijedao je osobno pukovnik Novica Simić, zapovjednik Istočno-bosanskog korpusa. Na raspolaganju je imao cijeli Istočno-bosanski korpus, sve operativne vojne jedinice iz Brčkog i okruženja te s druge strana od pravca Šamca u akciju su krenule i snage Prvog krajiškog korpusa uz podršku svih lokalnih snaga.
Iako je akcija presijecanja srpskog „Koridora“ u Goricama kod Brčkog do danas nejasna, prije svega po zapovjednoj liniji tj. s upitnom koordinacijom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, ostaje činjenica da je grupica pripadnika Armije BiH i HVO-a dan nakon pada Bosanskog Broda ponovno izašla na rijeku Savu i granicu s Republikom Hrvatskom te se na tom mjestu zadržala gotovo tri puna dana u iščekivanju uključivanja snaga iz Republike Hrvatske, a s ciljem dugoročnijeg presijecanja „Koridora“.
U srpskom protunapadu jedinice 2. korpusa - Sprečanski bataljon, Živiničke ose, kao i snage 108. HVO brigade Brčko pretrpjele su značajne gubitke u ljudstvu i tehnici.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv