Prošlo je 29 godina od monstruoznog zločina koji se dogodio u hrvatskim selima nekadašnje općine Brčko.
08. svibnja 1992. godine u napadu srbočetničkih bandi na hrvatska sela Laništa, Vukšić, Marković Polje, Krepšić i Ulice zvjerski su ubijena 32 hrvatska civila. Civili, uglavnom starije životne dobi, koji nikome nisu ništa nažao učinili nisu ni pretpostavljali kakva ih sudbina čeka . Ubijeni su i izmasakrirani na svojim kućnim pragovima, samo zato što su Hrvati.Najstarija žrtva imala preko 90 godina. Za ovaj zločin, koje su počinile srpske snage, do dana današnjeg nitko nije odgovarao.O strahotama ovoga zločina svjedoče očevidci među kojima je bio i mještanin Ulica koji kaže: „Vidio sam njihova četiri transportera i grupu njihovih vojnika koji su krenuli iz dvorišta Blagoja Pekića. Četnici su tada ubili: Ivana Stjepanovića iz Ulica, Augustina Stjepanovića iz Ulica, Marijana Stjepanovića iz Ulica, Iliju Stjepanovića iz Ulica, Jozu Stjepanovića iz Ulica, Marka Bjelića iz Laništa, Antu Filipovića iz Laništa, Martu Matanović iz Laništa, Niku Matanovića iz Laništa, Matu Filipovića i njegovu cijelu obitelj. Posebno je težak zločin nad supružnicima Ljubom i Markom (Ipakovi) iz Donjeg Rahića. Oni su u svom dvorištu obješeni za noge, oderana im je koža s tijela, umazani su ljudskim izmetom i posuti solju. Nađeni su mrtvi tek poslije nekoliko dana.“
Zločin se dogodio tjedan dana prije nego što će se u Brčkom uspostaviti organizirana obrana hrvatskih sela i formirati 108. HVO brigada.
Nakon što je grad Brčko okupiran i nakon što se u u zloglasnim logorima u samom gradu počinio niz zločina, tamošnja srpska vlast je naredila da se učini sve kako bi se proširio “koridor” kroz bosansku Posavinu, tako da su stradala hrvatska sela i svi ljudi koji su se zatekli u svojim domovima.
Iako postoji dokazni materijal te da su saslušani brojni svjedoci, nije započeo postupak kako bi se procesuirali odgovorni za ovaj zločin.
Brčanski Hrvati traže da se nadležne institucije očituju o ovom slučaju i što prije obznane zašto se ni nakon 29 godina od počinjenja zločina još nikoga nije privelo licu pravde.
9. listopada 1992. godine odvijala se jedna od do sada prešućivanih bitaka u Bosanskoj Posavini.
Naime, snage muslimanske Armije BiH i HVO-a združeno su na potezu hrvatskog sela Gorice koje se nalazi 8 kilometara sjeverozapadno od Brčkog, na samoj obali rijeke Save, presjekle srpski „Koridor“ (Beograd-Banja Luka) – žilu kucavicu koja je oružjem, ljudstvom i cjelokupnom logistikom opskrbljivala tzv. Srpske zemlje u Republici Hrvatskoj, ali i najveći dio tzv. Srpske Republike BiH tj. buduće Republike Srpske.
Akcija je započela 7. listopada 1992. godine s ciljem presijecanja tzv. srpskog „Koridora“ na potezu hrvatskih sela Krepšić-Marković Polje-Gorice u općini Brčko. Ovo je ujedno i prostor na kojem je „Koridor“ bio najuži. Na mjestima ne širi od 2 km zračne linije. S jedne strane „Koridora“ je teritoriji pod kontrolom, tada već značajnim dijelom ustrojenih snaga, Armije BiH i HVO-a, a s druge strane je rijeka Sava kao prirodna granica s Republikom Hrvatskom.
Združene snage Armije BiH (2. Korpus – Sprečanski bataljon) i HVO-a (108. HVO brigada Brčko u čijem su sastavu ravnopravno Hrvati i Muslimani) kreću u oslobađajuća vojno borbena djelovanja ujutro 7. listopada 1992. godine.
Radi se uglavnom o pješačkim postrojbama uz minobacačku podršku i aktivno djelovanje dva tenka T-55. Na raspolaganju je i skromno opremljena jedinica za protuoklopna djelovanja. Glavninu vojnih djelovanja nosile su snage 2. Korpusa Armije BiH tj. Sprečanski bataljon i tzv. Živiničke ose uz pomoć pripadnika 108. HVO brigade i tzv. „Internacionalne brigade“ koja se sastojala od nekolicine (ne više od 15) tzv. „stranaca“ koji su se od prvog dana uključili u zaštitu i obranu nesrpskog stanovništva na prostoru sela Gorica, Marković Polja, Krepšića, Laništa, Vukšića, Ulica i šire.
Vrlo brzo su ostvareni prvi uspjesi, a u dva dana vojne akcije tzv „Koridor“ je u potpunosti presječen te su snage A BiH i HVO-a u večernjim satima 8. listopada izašle na glavnu putnu komunikaciju u Goricama tj samu „nit Koridora“ - na potezu od oko 2 kilometra širine. Osim toga otvorena je i komunikacija prema Savi tj. po prvi put u 4 mjeseca „Slobodna brčanska teritorija“ imala je spoj s Republikom Hrvatskom i rijekom Savom.
Izlaskom na prometnicu Banja Luka-Beograd u mjestu Gorice, u širini od oko 2 kilometra, od 8. do 10. listopada 1992. godine „armijske“ i HVO snage nastojale su učvrstiti povraćene položaje do dolaska značajnije pomoći koja se nesumnjivo očekivala i iz Republike Hrvatske. Kako do iste nije došlo, a kako je uslijedio očekivani jak protuudar daleko nadmoćnijih srpskih snaga već ujutro 11. listopada srpske su jedinice pod kontrolom imale most na rijeci Tinji u mjestu Gorice tj. glavnu putnu komunikaciju. Do popodnevnih sati istog dana uspostavljen je promet na relaciji Beograd-Banja Luka i krenule su prve srpske vojne kolone od Brčkoga prema Bosanskom Šamcu.
Srpskom vojnom akcijom ponovnog zauzimanja „Koridora“ u Goricama kod Brčkog zapovijedao je osobno pukovnik Novica Simić, zapovjednik Istočno-bosanskog korpusa. Na raspolaganju je imao cijeli Istočno-bosanski korpus, sve operativne vojne jedinice iz Brčkog i okruženja te s druge strana od pravca Šamca u akciju su krenule i snage Prvog krajiškog korpusa uz podršku svih lokalnih snaga.
Iako je akcija presijecanja srpskog „Koridora“ u Goricama kod Brčkog do danas nejasna, prije svega po zapovjednoj liniji tj. s upitnom koordinacijom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, ostaje činjenica da je grupica pripadnika Armije BiH i HVO-a dan nakon pada Bosanskog Broda ponovno izašla na rijeku Savu i granicu s Republikom Hrvatskom te se na tom mjestu zadržala gotovo tri puna dana u iščekivanju uključivanja snaga iz Republike Hrvatske, a s ciljem dugoročnijeg presijecanja „Koridora“.
U srpskom protunapadu jedinice 2. korpusa - Sprečanski bataljon, Živiničke ose, kao i snage 108. HVO brigade Brčko pretrpjele su značajne gubitke u ljudstvu i tehnici.
< | svibanj, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv