19.11.2010., petak
Učinimo svijet sigurnijim za miševe
Nedavno je u magazinu PLoS objavljen članak o urinarnim infekcijama kod ljudi.
Članak je konačno usmjeren kreiranju cjepiva za tu čestu i neugodnu ljudsku boljku dok su bakterije koje je uzrokuju, E. Coli, sve češće i češće rezistentne na konvencionalne terapije...
I tako, prva pomisao je, naravno, istražiti bolest na miševima, iako ljudi naveliko pate od nje. Zatim uočiti da kod miševa bolest nije ispoljena kao kod ljudi jer domaćin je ipak značajan moment u manifestaciji bolesti.
Autori čak kroz šalu kažu kako ne pokušavamo ovaj svijet učiniti sigurnijim za miševe, slijedeći popularnu šprancu isprobavanja svega na miševim ili drugim bićima prije nego se krene s čovjekom te nerijetko i liječenja miševa (i drugih) od kojekakvih bolesti da bi zatim sličan mehanizam zakazao kod ljudi.
Sasvim je korektno pomisliti da se na miševima mogu dobiti kvalitetni rezultati (o čemu orginalni članak i govori), međutim, kao što je već mnogo puta na ovom blogu rečeno, nikad se ne može znati koji od tih brojnih kvalitetnih podataka ima ikakvu vrijednost za ljude. To pak nije moguće procjeniti.
Stoga autori nadalje komentiraju da ako želimo spriječiti infekcije kod ljudi, moramo uočiti što se dešava s bakterijama upravo kod – ljudi!
Više o tome: University of Michigan.
|
- 21:24 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
10.11.2010., srijeda
Genetski modificirani organizmi
Posljednjih se godina polažu velike nade u genetički promijenjene organizme.
Radi se o organizmima kojima je jedan ili više gena izmjenjeno, dodano, uklonjeno...
Tako se mogu izučavati posljedice uklanjanja nekog gena ili priroda nekog stranog gena u recimo mišjem organizmu.
Ubaci li se neki gen u miša i taj unos dovede do ispravljanja nekog genetičkog poremećaja kod miša, to nipošto ne znači da se ista priča dešava i s ljudima.
Bilo bi opasno zaključiti da je to tako, ipak su mišji i ljudski organizmi kompleksni susatvi. Jedan gen, ubačen u sustav, ulazi u interakciju s njime, s mnogim njegovim komponentama. Ako se radi o dva imalo različita sustava, interakcije mogu biti drugačije.
Da je teoretski moguće izračunati utjecaj gena na pojedine komponente sustava (recimo mišjeg) i da se zna točan broj komponenata s kojima bi gen ušao u reakciju, način na koji bi ušao u reakciju te mnogi „sitni“ biokemijski aspekti, čak ni tada se pouzdano ne bi moglo zaključiti kako će se uneseni gen ispoljiti kod ljudi jer se ne može predvidjeti s kojim komponentama bi interagirao kod ljudi. I na koji način...i tako dalje. Radi se o drugoj okolini.
Stoga ni hiperprodukcija mnogih sojeva transgeničnih životinja ne može jamčiti nikakav napredak na polju ljudskog zdravlja i liječenja bolesti...
|
- 12:03 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
08.11.2010., ponedjeljak
Teorija evolucije i pokusi na životinjama
Nerijetko se teorija evolucije navodi kao dokaz da se životinje mogu koristiti u istraživanjima čiji se rezultati mogu primjeniti na ljude, tj, da životinje mogu biti pokusni modeli za ljude.
Samo zato jer živi svijet dijeli zajedničko naslijeđe i karakteristike, ne znači da se lako može odrediti sukladnost rezultata dobivenih na ljudima i drugim životinjama.
Miševi i štakori kao najčešće pokusne životinje na odvojenoj su evolucijskoj liniji od ljudske već preko 60 milijuna godina. To znači da nas dijeli već minimalno 120 milijuna godina odvojene evolucije.
Ako se to uzme u obzir, apsurdno je pretpostaviti ili čak tvrditi da su rezultati dobiveni na životinjama pouzdani za ljude.
|
- 22:26 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
07.11.2010., nedjelja
Mozak na čipu
Može li se kompleksnost ljudskog mozga iščitati iz studija na majmunima ili mačkama?
Zasigurno ne.
Osnovna znanstvena istraživanja mogu se uzvoditi na bilo kakvom mozgu, međutim neka primjenjena od kojih se očekuje da rezultati budu releventni za ljude ne. Zato postoje sustavi poput ovih koji mogu raditi izravno s ljudskim stanicama pa se u skladu s time dobivaju i pouzdaniji rezultati.
Autori ističu mogućnosti višestruke uporabljivosti: uz bazična znanstvena istraživanja, tu su i moždane disfunkcionalnosti te testiranje lijekova.
|
- 17:57 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
05.11.2010., petak
Maglovit status lijekova
Ispitivanje lijekova
Lijekovi nakon navodno detaljnih pretkliničkih i kliničkih ispitivanja dospijevaju na tržište.
U ovom su kratkom članku iznesene neke dileme vezane uz izradu novih lijekova i njihovu (ne)utemeljenost.
Postavljaju se sumnje koliku ulogu novac i konkurencija igraju u postavljanju lijekova na tržište, koliko su potrošači informirani i zaštićeni te čiji su interesi stavljeni u fokus.
Može se olako polemizirati o metodici pokusa na životinjama kao takvih te propitkivati jesu li oni pristrani, koliko su kvalitetno organizirani i izvedeni i slično, međutim, prema navedenim postocima u ovom članku, vidljivo je da statističke vrijednosti ne podržavaju ni pokuse (na životinjama ni studije na ljudima) kao takve, ali ni njihovu naknadnu interpretaciju te uočavanje zdravstvene koristi i cijene za potrošače.
Čini se da su u cijelu priču s lijekovima uključeni neki važniji interesi od zdravlja.
|
- 12:24 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
04.11.2010., četvrtak
Oprez! Razlike vrebaju!
Nekad dok su se anatomija i fiziologija organizama tek otkrivale, sličnost organizama je bila očita...
Životinje i biljke bi se grupirale prema osnovnim morfološkim posebnostima, prema sličnostima (biološka klasifikacija).
Kako su metode uznapredovale, tako bi se unutar skupina uočile dodatne distinkcije koje bi neke članove skupine odvojile od ostalih, u drugu skupinu ili podskupinu. U tom trenutku je razlika ona koja čini prevagu.
Danas se sofisticiranijom opremom istražuju sve niže i niže razine organizma i otkrivaju raznolikosti biokemijskih procesa, nalazi se sve više i više finih razlika između vrsta, ali ne samo njih, već i između jedinki iste vrste te između najbližih rođaka.
Sličnosti nas spajaju, ali razlike nas razdvajaju, i to je ono na čemu treba biti naglasak. Ne postoji razlika dovoljno malena da bi mogla biti zanemariva, posebice pri istraživanju zdravlja i bolesti te primjene rezultata dobivenih na jednoj jedinki na drugu jedinku, bilo iste ili različite vrste, ali pogotovo različite vrste.
Uz to, svojstva nisu statična i mijenjaju se nepredvidivo. Slikovit primjer koliko se samo ljudi razlikuju:
Transpozoni
|
- 16:12 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
