Pogled unazad

srijeda, 26.09.2012.

Blaženi Lovre iz Ripafratta

26. rujan

Ne zna se gdje točno rođen ali se po imenu može zaključit da je iz Ripafratte (Toskana), u podnožju brežuljka Monte Pisano. Nekih pouzdanih podataka od prije ulaska u Red nema, osim da je bio đakon.


Blaženi Lovre iz Ripafratta

Odmah se primjetilo da posjeduje veliku ljubav za održavanje redovničkih pravila. Blaženi Lorenzo sudjelovao je u obnoviteljskom duhovnom pokretu redovničkih Redova.

Obnoviteljski pokret, osim na religiozni život, imao je utjecaja na književnost i umjetnost XIV i XV stoljeća. Da bi se bolje shvatila potreba obnoviteljskog pokreta u duhovnom životu redovnika, potrebno se prisjetit da je od 1378. godine Crkva bila podjeljena velikom zapadnom šizmom.

Dvojica Papa osporavali su jedan drugom vrhovnu vlast, jedan je živio u Rimu drugi u Avinjonu. Lako je zamislit kje su posljedice toga bile za cijelu Crkvu, a posebno za redovničke Redove. Dvojica Papa da bi pridobili što više pristaša, davali su na veliko oproste od izvrešenje nekih redovničkih pravila i razne povlastice.

Pravila redovničkog života izgubila su prvotnu ozbiljnost i postale su lagana i previše svjetovna. Sveta Katarina sijenska izgovara prva riječ – reforma. Potrebno je obnoviti Crkvu, u glavi i tijeli, tj. u crkvenom vodstvu i vjernicima, kazala je.

Krik jedne sijenke čula je Klara Gambacorti, i utemeljuje jedan dominikanski samostan prihvaćajući stara redovnička pravila. Učitelji studenskoh škola prihvatili su učenje blažene Klare Gambecorti i prenijeli su ga na Dominikanski Red.

Među ovim učiteljima nalazio se i jedan firentinac, čovjek velikog uma i energije, blaženi Lorenco iz Ripafratta. Bio je veliki propovjednik, diplomat, duhovnik bio je među najrevnijim reformatorima Reda. Osnivao je nove samostane koji su nosili naziv reformirani.

Fratar iz samostana svete Katarine u Pizi, stavio se rame uz rame sa blaženim Ivanm Dominiciem na rad oo reforme Reda Propovjednika. Učenjak obrazovan u Svetom Pismu dobio je naziv « Arka znanosti ».

Lorenzo da Ripafratta biva poslan u gradić Cortona kao učitelj novaka i profesor teologije.. Tu je duhovno vodio i podučavao dva izvanredna učenika Antonia Pierozzia-budućeg nadbskupa Firence Santo Dottore della Chiesa, e Guidolino di Pietro, bolje rečeno fra Giovanni da Fiesole, budući slikar poznatiji kao Beato Angelico.

Može se reći slobodno da u djelima svetog Antonina, kao i u djelima blaženog Angelica žive već stoljećima učenja koja su još kao mladi primili od blaženog Lorenza iz Ripafratta.

U vrijeme velike kuge što je pustošila gradove Pistoiu i Fabriano, pomagao je oboljele. Blaženik je neko vrijeme bio i generalni vikar reformiranog reda. Za života imao je jednu veliku ranu na nzi koju je s strpljenje podnosio. Umro je 27. rujna 1456 godine u Pistoi nakon 60 godina provedenih u samostanu.

Njegovo tijelo časti se u doinikanskoj crkvi u Pistoi. Proglašen je blaženim 4.travnja 1851. godine od pape Pija IX.

subota, 22.09.2012.

O načinu moljenja - Albert Veliki

Iz Razlaganja o načinu moljenja, pripisanog Albertu Velikom, biskupu
(Izd. Wimmcr, Regensburg, 1902., str. 53 si.)


Sveti Albert Veliki zaštitnik prirodnih znanosti


O pripravi molitelja

Drži na pameti da se moramo pripraviti na molitvu. A ta je priprava dvojaka, tj. daljnja i bliska. A opet daljnja je priprava dvostruka, unutarnja i vanjska. U nutrini se pripravljamo na tri načina.

Prvi je čišćenje savjesti: Ako nas srce ne osuđuje, možemo zaufano k Bogu. I što god ištemo, primamo od njega.

Drugi je način priprave ponizenost duha jer Gospodin se osvrće na prošnju poniznih i ne prezire molitve njihove.

Treći je način otpuštenje nepravdi. Kad ustanete na molitvu, otpustite ako što imate protiv koga da i vama Otac vaš, koji je na nebesima, otpusti vaše prijestupke.

Isto tako vanjska je priprava trostruka.
Prva je ispunjavanje Božjih zapovijedi; naime, sv. Izidor kaže da, ako ištemo ono stoje Gospodin naredio da činimo, bez sumnje ćemo to i postići.

Drugi je pomirenje s uvrijeđenim bratom: Ako dakle prinosiš dar na žrtvenik pa se ondje sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar ondje, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda dođi iprinesi dar.

Treći je način post i milostinja, kojima se molitva podupire: Podijeli kruh svoj s gladnima, uvedi pod krov svoj beskućnike... tada ćeš zazvati Gospodina i on će te uslišati.

Isto tako i bliska je priprava dvostruka, naime unutarnja i vanjska.
Unutarnja se događa na tri načina, od kojih je prvi da se saberemo: Ti pak, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svome Ocu u skrovitosti; ući u sobu znači sabrati se, a zatvoriti vrata znači ostati u sabranosti. Sabrati se znači svoje misli i osjećaje koji su upravljeni prema van skupiti u nutrini.

Drugi je način unutarnje priprave upraviti svoj duh ka Gospodina. Naime, uistinu molimo kad ne mislimo na druge stvari. Stoga treba najprije očistiti duh i odvojiti ga od vremenitih stvari da bi se jednostavni pogled srca uistinu upravio ka Gospodinu. Nek odstupi svaka tjelesna i svjetovna misao, i neka duh ni na što drugo ne misli osim na ono što moli.

Zato, naime, i svećenik prije euharistijske molitve pripravlja srca braće govoreći: "Gore srca", a oni odgovoraju: "Imamo kod Gospodina." Tako ćemo srce zatvoriti protivniku, a otvoriti ga samo Bogu, i nećemo imati jedno u srcu, a drugo u glasu.

Doista, kako možeš tražiti da te Bog usliši, a ne slušaš ni sam sebe? Hoćeš da te se Bog sjeti, premda se sam sebe ne sjećaš! To znači nemarom u molitvi vrijeđati Božje veličanstvo, to znači bdjeti očima, a srcem spavati, iako kršćanin mora bdjeti srcem i kad spava.

Treći je način priprave kada budimo svoj pobožni osjećaj prema Bogu, što biva kad razmatramo svoju bijedu i Božju dobrotu i milosrđe. Promatranje vlastite bijede poučava nas štojepotrebno iskati, apromatranje Božjeg milosrđa s kako velikom čežnjom to moramo tražiti.

(Vanjska se pak priprava sastoji u trima stvarima, tj. u položaju, držanju i gestama. S obzirom na položaj, sigurno je da možemo moliti stojeći, sjedeći i ležeći. Ipak, u javnim molitvama treba se držati načina koji je odredila Crkva ili naši stariji. S obzirom na držanje, imaj na pameti kako dolikuje da držanje bude ponizno i skromno. A s obzirom na geste, znaj da na to spada poklecanje, širenje ruku, udaranje u prsa, podizanje ili spuštanje očiju i lica, šutnja ili puštanje glasa, suze, jecanje, uzdasi i slično.)

četvrtak, 13.09.2012.

Jao nama ako skrenemo sa stopa apostola

Iz Poslanica što ih je blaženi Humbert iz Romansa, prezbiter, poslao Redu s općih skupština

(Posl. III: Opera de vita regulari, izd. J.-J. Berthier, vol II Rim 1889., str. 402-494).


Sveti Dominik u Isusovu društvu podučava dominikansku mladež


Jao nama ako skrenemo sa stopa apostola

Obznanjujem vašoj ljubavi da između mnogih želja moga srca, koje su se zbog primljene službe u meni pojavile, ima jedna ne mala, naime da se po službi našega Reda i kršćanski raskolnici povrate u crkveno jedinstvo i da se ime Gospodina Isusa pronese pred Židove, pred Saracene, pred pogane, pred barbare i sve narode, kako bismo bili njegovi svjedoci i spasenje za sve čak do kraja zemlje.

No tomu stoje na putu dvije zapreke.
Prva je neznanje jezika, koje jedva po koji brat želi učiti, dok mnogi u studiju daju prednost mnogovrsnoj radoznalosti pred korišću.
Druga je ljubav prema rodnom kraju, čija je slatkoća mnoge privezala, a milost još nije preobrazila njihovu narav, da ne žele izići iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, niti zaboraviti narod svoj, nego žele živjeti među svojom rodbinom i znancima, ne bojeći se što među takvima nije mogla naći Spasitelja ni njegova majka.

Probudite se, braćo od Boga pozvana, i pogledajte da li se takvo što nalazi u primjerima apostola. Zar nisu svi bili Galilejci? A tko je od njih ostao u Galileji? Zar nije jedan otišao u Indiju, drugi u Etiopiju, drugi opet u Aziju, a drugi u Ahaju, pa tako svi, raspršeni po svijetu, donesoše u svijetu plod što ga sada vidimo?

Ako pak netko kaže da su to važne stvari, ali da ih mi slabi ne možemo nasljedovati, jao nama ako hoćemo biti propovjednici, a skretati sa stopa takvih propovjednika! Osim toga, zar su to rekli naši prvi oci, koje je naš sveti otac, blaženi Dominik, sve, i novake i ostale, raspršio po svijetu?

Nek ne uđe, izabranici Božji, malodušna misao u srca naša, nego - imajući pred očima poziv naše profesije i slavnu nagradu spremne poslušnosti - izložimo se u svemu za spasenje duša i širenje Spasiteljeve slave.

Ako bi tko po nadahnuću Božje milosti našao u sebi srčanosti i spremnosti, u skladu s poglavarevom voljom, učiti arapski, hebrejski, grčki ili koji drugi jezik- čime bi u prikladno vrijeme mogao steći plaću u djelu spasenja - ili ako bi se osjetio raspoloženim izići iz svoga naroda i prijeći u Provinciju Svete Zemlje, ili u Grčku provinciju ili koju drugu koja je u blizini nevjernika, toga molim i opominjem neka mi svakako to napiše.

Naime, spomenute provincije nesumnjivo trebaju braće koja su spremna trpjeti za Red, za vjeru te spasenje duša i radi imena Gospodina našega Isusa Krista.

Sve vas općenito i pojedinačno prepručujem milosti Spasitelja i njegove preslavne Majke, naše odvjetnice, čija se zaštita nad Redom - kako se vjeruje - očitovala posebno ovih dana, i bila od velike pomoći.

Dano u Milanu, na Općoj skupštini, godine 1255.

četvrtak, 06.09.2012.

Bertrand iz Garrigue suradnik svetog Dominika

6.rujan

Rodom iz sela Garrigue, blizu Nimesa u Francuskoj, bio je jedan od prvih Dominikovih drugova, natječući se s njime u propovijedanju i gorljivosti, i vrlo je mnogo bio zaslužan za širenje i učvršćivanje Reda u Francuskoj.


Blaženi Bertrand iz Garrigue

Blaženi Bertrand rođen je 1195. u već spomenutom mjestu Garrigue. Njegovi roditelji bili su bliski prijatelji cistercitskih monahinja iz obližnjeg samostana Naše Gospe od Boucheta. Ova povezanost njegove obitelji imala je jak utjecaj na mladog Bertranda tako da je kao mladić iskazao želju da se kao pripadnik klera posveti borbi proitiv Katarske hereze.

Kao mladi svećenik, blaženi Bertrand je određen za misionara, po vodstvom cistercitskih redovnika, koji su bili ovlašteni od svetog Oca da Katare privedu u zajedništvo s Crkvom. Upravo u tom misijkom radu Bertrand upoznaje svetog Dominika. Postaju bliski suradnici i duhovna braća.

Godine 1215 blaženi Bertrand pristupio je Reda sv. Dominika. Bilo je očito da u prvim godinama Reda, blaženi Bertrand smatran jedan od najbližih suradnika svetog Dominika. To pokazuje i činjenica da je sveti Dominik ostavio upravo njemu zaduženje kad je u jesen 1215. godine otišao u Rim tražiti papinsko dopuštenje za Red.

Sveti Dominik ga je često određivao za važne zadatke u Redu i za putovanja. Samim tim je jasno da je blaženom Bertrandu bila jasna vizija svetog Dominika o apostolskom Redu koji je osnivao. Aktivna služba kojom se spašavaju duše.Zajednička misija, zajednički duh, molitve, postovi, sve na slavu Božju, korist Crkve, i spas duša. Nesumnjivo su vršili više svojim svetačkim životima i neprestalnom molitvom, nego svojim propovjedima.

Rani pisci su ga predstavljali kao pobožnog, iskrenog, skromnog, gorljivog, iznimno poniznog redovnika koji je mnogo vremena provodio u molitvi.
Blaženi Bertrand je poznat po svojoj skromnosti i poslušnosti, koji je često glasno plakao nad svojim grijesima. Jednom mu je sveti Dominik zabranio da tuguje za svoje grijehe, i uputio ga je da oplakuje grijehe svijeta. U svojoj poslušnosti, odmah se dao na molitvi za grijehe svijeta.

Sveti Dominik imenuje blaženog Bertrand kao prvog priora samostana sv. Romana u Toulousi, kad Dominik putuje u Vatikanu primiti konačno odobrenje pravila Reda. Zatim je (1217.) bio poslan da osnuje novi samostan u Parizu. Opet se, god. 1219., vratio u Toulousu gdje je bio provincijal Provance.

Posljednje putovanje svetog Dominika i blaženog Bertrand bilo je 1219. godine kad su otputovali u Pariz. Po dolasku par je obojica su provela noć u molitvi u crkvi Notre Dame, u Roe-Amadour. Tradicija nam govori da je tijekom ovog putovanja je Duh Sveti dao svetom Dominiku i blaženom Bertrandu dar jezika i da su oni takvom stanju razgovarali s njemačkim hodočasnikom na njihovom materinjem jeziku.

Pod vodstvom Utemeljitelja, vrlo je marljivo obavljao poseban zadatak povezivanja novonastalih zajednica. Po svjedočanstvu Jordana Saskog, taj se muž "isticao velikom svetošću i neumoljivom strogošću prema sebi, jer je veoma mrtvio svoje tijelo i u mnogim je stvarima u sebe upio uzorni lik učitelja Dominika, kojemu je nekada bio i pratitelj na putu"

U poslušnosti prema sv. Dominiku, čini se da blaženi Bertrand nije govorio o njegovim čudesima za vrijeme Dominikova života. Nakon smrti svetog Dominka sve je ispričao blaženom Jordanu saskom prvom Učitelju Reda nakon svetog Dominika.

Posljednji apostolski rad blaženog Bertrand je vezan za cistercitske monahinje Naše Gospe od Boucheta, u biskupiji Valenciji. Tu je oštro propovjedao sestrama o duhovnom životu.

U dobi od oko 35 godina, blaženi Bertrand se razbolio i umro je u samostanu cistercitskih monahinja u travnju 1230. godine. Njegovo tijelo je pokopan u samostanskom groblju monahinja u blizini apside opatijske crkve. Međutim, ubrzo nakon smrti događala su se ozdravljenja po njegovu zagovoru. Kao posljedica toga, cistercitske sestre su podigle oltar u njegovu čast i u svoju crkvu postavile kip blaženog Bertrand.

Tijelo blaženog Bertranda je je pronađeno netaknuto u grobu nakon čega je ekshumirano i postavljeno ispod oltara podignutog njemu u čast. Godinama kasnije groblje Notre Dame postao je poznat kao "Saint Bertrand groblje", ime koje traje do današnjih dana.

Njegovo tijelo braća propovjednici su prenijeli u svoju crkvu u Orange 1414. godine, gdje je i ostalo izloženo štovanju vjernika. Međutim, relikvije blaženog Bertrand uništeni u požaru 1561. godine tijekom vjerskih ratova koji su uslijedili u protestantskoj reformaciji.

Njegovo je štovanje potvrdio papa Leon XIII dana 14. srpnja 1881.

srijeda, 05.09.2012.

Obljetnica pokojnih ukućana i dobročinitelja dominikanskog Reda

Spomendan 5 rujna


Salve Regina op.

Evanđeosko siromaštvo, koje u dominikanskom Redu, prema volji svetog Dominika, čuva propovijedanje, čini da mnogi prijatelji i dobročinitelji, bilo samim svojim prijateljstvom, bilo darivanjem svojih dobara, pomažu Redu da ispuni evanđeoski zadatak. Svih se tih, dakle, sjećamo zajedničkim slavljem jer su mnogim i raznolikim vezama bili pridruženi u Redu.

nedjelja, 02.09.2012.

Blažena Ingrid Elofsdotter iz Skänninga (Švedska) - djevica, dominikanka, utemeljiteljica samostana

2. rujan

Blažena Ingrid, potječe iz plemićke obitelji Elofsdotter i rođena je polovicom XIII stoljeća u Skänninge u Švedskoj.


Blažena Ingrid Švedska

Duša pobožnih ideala, živjela je od ranog djetinstva u posebnoj milosti. U ranoj mladosti, po običaju onog vremena roditelji su joj ugovorili bogati brak. Iak su zaruke bile bez njezinog pristanka, ponizno je stupila u brak i time izvršila želju roditelja. Unatoč bogastvu koje joj je bilo na dohvat ruke, ona je nastavila živjet život bez svijeta u svijetu. Brinula se o siromašnima i napuštenima bolesnicima, što joj je već za života u narodu donijelo reputaciju svetice.

Nedugo nakon udaje postaje udovicom, te odluči sa starijom sestrom i cijelom pratnjom sluškinja krenuti na hodočašće u Svetu Zemlju. Na tom hodočašću njeno srce se još više otvara Božijoj milosti, te odlučuje položit redovničke zavjete u nekom samostnu. Iz Palestine preko Rim nastavlja putovanje prema svetištu svetog Jakova u Compostelli.

Vraća se u svoju domovinu sa jasnom željom u srcu: posvetit se molitvenom životu i pokori. Dohovno vodstvo joj pruža dominikanac otac Petar iz Dacie. Kao i u većini slučajeva, kad klica duhovnog zvanje započme svoj rast, sile nečastivog se uskovitlaju i svim silama nastoje da onemoguće daljne napredovanje.


Blažena Ingrid ulazi u samostan sa pobožnim djevojkama


Usprkos svim problemima, blažena hodočasnica, uz pomoć duhovnog učitelja dominikanca oca Petra iz Dacie, i velikodušnih dobročinitelja u rodnom gradu gradi samostan svetog Martina iz Tursa po pravilu svetog Dominika. U novosnovani samostan, blažena Ingrid ulazi s lijepim brojem djevojaka da u njemu provede život konteplacije i pokore. Ovo se dogodilo na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza 1281. u nazočnosti Kralja i velikog pomagača dominikanca oca Petra iz Dacie.

Blažena Ingrid umire 2. rujna 1282. godine kao priora samostana na glasu svetosti. Mnoga njena proroštva su bila ispunjena, tako da se njen kult proširio na okolne narode.

1414. godine biskup Linkopinga, Canuto Bosson, zatražio je od Svete Stolice dopuštenje za pokretanja procesa kaonizacije. Dopuštenje za otvaranje procesa stiže 1448. i nastavilo se kroz naredne godine.

29.06.1507 uz dopuštenje pape Aleksandra VI , te u nazočnosti kralja, svih biskupa, braće Propovjednika i naroda Božijega, dogodila se svečano prenošenje relikvija blažene Ingrid, iako formalni kanonski proces za proglašavanje svetom nikad nije dovršen.


Mjesto na kojem je nekad bio samostan utemeljen od blažene Ingrid

U vrijeme protestantskih ratova u Švedskoj, njenom tijelu se gubi traga, samostan je uništen i kult je opao. 1540. godine Gustav Vasa je naredio da se ostaci zidova samostana sruše kako bi poslužili kao građevinski materijal za gradnju dvorca u Vadstenu.

<	rujan, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters