Pogled unazad

utorak, 30.10.2012.

Blažena Benvenuta Boiani - dominikanka

30 listopada

Benvenuta rođena je 1255. godine u Cevedalu kod Udina u Italiji, kao sedma kći u pobožnoj obitelji Boiani. Otac se strpljivo nadao sinu nakon šest kćeri. Videći da je opet dobio kćer radosno je uskliknuo Nek si i ti dobrodošla! I kći osta Benvenuta (itl. Dobrodošla).


Blažena Benvenuta Boiani

U budućnosti dobrom ocu mala Benvenuta je pružila puno radosnih trenutaka, i postala je blagoslov za cijelu obitelj. Od ranog djetinstva se primjećivalo da Benvenuta pripada više nebu nego zemlji. Nikakve ovozemaljske stvari je nisu zanimale koliko god su je sestre nagovarale da prihvati malo svjetovnog duha. Žarko se prihvatila pokorničkih djela.

Jednom zgodom joj se ukazao sveti Dominik, koji je prekorio zbog laganih pokora što ih vrši. U viziji joj je pokazao jednog dominikanca kojem se treba obratiti i koji je postao njezin duhovni učitelj kroz cijeli život.

Obukla je odjeću Trećeg reda od pokore svetog Dominika i započela je sa bdjenjim i postovima na način kako ga obdržavaju redovnici dominikanskog Reda.
Ozbiljno se razbolila teškom bolešću te je jedno vrijeme ostala paralizirana. Nakon pet godina ustrajnih molitva biva izlječena zagovorom svetog Dominika, te u znak zahvalnosti posježuje njegov grob u Bolonji.

Ono malo godina što joj je ostala posvetila je konteplaciji i pokori. Uznemiravan je na puno načina od sotone, ali je imala i nebeskih viđenja. Braći i sestrama trećeg reda od pokore svetog Dominika, a posebno narodu, njen kratki život bi je svjetli primjer.

Živjela je u svojoj kući sve do smrti u 38. godini života. Umrla je 1292. godine u rodnom Cevedalu, a pokopana u mjesnoj crkvi svetog Dominika. Njen kult je potekao od naroda pa ga je Crkva službeno priznala 1765. od Klemnenta XIII. koji je proglašuje blaženom i dominikanskom Redu dopušta da slavinjezin blagdan. Dopuštenje je uskoro prošireno i na cijelu biskupiju.

Samostan i crkva su u vrijeme napoleonove vlasti bila zatvoreni i oduzeti dominikancima. Nakon što je država preuzela samostan tijelu blažene Benvenute se gubi traga.

utorak, 23.10.2012.

Dominikanska liturgija

Koliku važnost za redovnika Propovjednika ima liturgijska molitva i koliki odjek ima na njegov duhovni život, postaje jasno iz njegove prirode kanoničkog - apostolskog Reda.

Red je smatrao da liturgijski život temeljnim osloncem konteplativnog poziva. Nastojanje oko vlastitog bogoslužja pokazuje poštovanje prema Božjoj službi kao i vlastitom molitvenom životu.

Izgrađivanje vlastitog bogoslužja započima već za Dominikovih dana. Nakon što je poslao braću u svijet (1217), oni su u prvim vremenima prihvaćaju lokalne liturgije. Okupljajući se svake godine na vrhovnim zborovima, predstavnici provincija ukazuju na problem nejedinstvenog obreda. Na tim skupovima zajednička molitva i obredi, zbog različitih načina izvođenja postajala je nepraktična.


Dominikanski obred

Zahtjev da se dođe do ujednačenosti u obredu doveo je do komisije “četvorice braće”. Njihovo preispitivanje između 1228. i 1235. nije zadovoljilo zahtjeve Reda.

Zato je opći Zbor povjerio Humbertu iz Romansa da ispita stvar 1254. u trenutku kad je izabran za petog učitelja Reda. On je taj rad dovršio 1256. i iste godine dobio je potvrdu Reda, a 7. srpnja 1267. velikog svećenika Klementa IV. Dominikanski arhiv posjeduje jedan primjerak prvog izdanja, dok u British Museum postoji kopija Učitelja Reda.

Odmah su se širile i množile kopije (u Salamanca je korištena ona namjenjena Španjolskoj provinciji) i došlo je do željenog usklađivanja. Zasigurno se trebalo radit o jednom izvrsnom radu kad su ga druge redovničke obitelji i poneke biskupije uzimale za službenu liturgiju.

Enrico Herfort dominikanac iz XIV st. govori da Humbert iz Romans koristi kao predložak galsku (francusku) liturgiju. Ova izjava baš ne stoji zbog toga što su intervencije pape Pavla I (oko 760.) i Adriana I (oko 788.) navjestile kraj stare galske liturgije. Ipak su neki djelovi galske liturgije i drugih lokalnih tradicija prihvaćene u rimsku liturgiju. Poznatom reformom iz IX. stoljeća postavljen je rimki obred na cijelom prostoru Karolinškog carstva.

Baza na kojoj je bila postavljena dominikanska liturgija je u svojoj osnovi rimska, iako ima ostataka sačuvanih iz tradicije karolinške liturgije tj. one liturgije koja se koristila u Citeauxu (pojedini biskupi i opati nisu je htjeli u potpunosti odbacit). Još danas u nekom djelovime dominikanske liturgije može se naići na melodije, slavlja, koja su nepoznata rimskom, a dijelom porijeklo vuku iz galskog obreda.

Contemplata, u misli i djelu svetog Dominika se ostvaruje nadasve u svečanom izvođenju Božanske službe (liturgije). Od ovog crkvenog ambienta postavljen je drugi temelj dominikanskog života, evanđeosko navještanje, apostolsko djelovanje i osobno obogaćivanje. Upravo usklađivanje kanonskog života sa onim misijskim je centar dominikanske duhovnosti.

Dominikanac je razumno započeo liturgijski ciklus. U njemu on živi srcem teologa i s velikim tajnama vjere (Utjelovljena i svetog Trojstva), da kuša neodoljivi misijski nagon u vremenu "pokazivanja" (vrijeme poslije Bogojavljenja i vrijeme poslije Duhova).

Ozbiljna samostanska disciplina kojoj ima mjesta u zakonima Reda, prima svoje liturgijsko mjesto i "katoličku" dimenziju u stalnom pokorničkom dozivanju koje ralikuje dva vremena; priprema za Advent i Korizmu.

Pošteđena reforme Pija V dominikanska liturgija ostala u upotrebi do II vatikanskog koncila uz neke naknadne dodatke svetačkih slavlja. Najveća novost koja se ticala mise desila u 17. stoljeću kada su nedjeljna pisma i evanđelja uzeti kao u rimskom obredu. Tim zahvatom se preuredio Red Mise (ordo missae).

Obnova rimskog obreda koju su proveli pape Pio X i Pio XII, zahtjevale su i preuređenje dominikanskog obreda. Primjena rubrika Pija X u dominikanskom obredu, koju je proveo Bruno Hespers, a odobrila Kongregacija za obrede stupila je na snagu 1923. Od osobite važnosti bila je zamjena psaltira Pija X kao i ukinuće moljenja časoslova Blažene Djevice Marije preko tjedna. Obnova Uskrsnog bdijenja i revizija obreda Velike subote vrijedila je za Red i imala je velikog utjecaja na braću.

Bogoslužne izmjene koje je uveo II vatikanski koncil bile su mnogobrojne te su nastali mnogi pastoralni problemi. Nemogućnosti izmjene svih bogoslužnih knjiga na jezike svih zemalja je prisililo Red da 2. 6. 1969. prihvati rimski obred i napusti vlastito dominikansko bogoslužje.

Ovim dekretom ipak je ostala mogućnost da se uz dozvolu Provincijala ili Učitelja Reda koristi stara dominikanska liturgija.

Papin motu proprij „Summorum Pontificum“ (7. 7. 2007.) i naknadno pojašnjenje „Universae Ecclesiae“ (13. 5. 2011.) dopušta svim svećenicima, pa tako i dominikancima korištenje tradicionalnog obreda za privatne Mise bez posebnog dopuštenja, i za javne Mise s dopuštenjem mjesnog biskupa.

četvrtak, 11.10.2012.

Godina vjere - odgovor na duhovno siromaštvo današnjice.

9. Pitanja o Godini vjere

11. listopada 2012. Godine započinje Godina vjere koju je proglasio Benedikt XVI.. Što je to? Što želi Sveti Otac? Što možemo učiniti? Evo, odgovori na neka pitanja.

Godina Vjere


1. Što je Godina vjere?

Godina vjere " je poziv na autentično i obnovljeno obraćenje Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta." (Porta Fidei, 6).

2. Kad započima i kad završava?

Započima 11. listopada 2012., a završava 24. studenoga 2013.

3. Zašto su izabrani ti datumi?

Na dan otvaranja Godine vjere 11. listopada 2012. godine navršavaju se dvije obljetnice:
50. godišnjica Drugog vatikanskog koncila, kojeg je sazvao Ivan XXIII. (11. listopada 1962.), i
20. godišnjica proglašenja Katekizma Katoličke Crkve kojeg je Crkvi dao Ivan Pavao II. (11. listopada 1992.).

Na dan zatvaranja, 24. studenoga 2013, je svetkovina Gospodina našega Isusa Krista Kralja svega stvorenja.

4. Zašto je Papa proglasio Godinu vjere?

"Dok je u prošlosti bilo moguće prepoznati jedinstveno kulturnu matricu, koja je naširoko prihvaćana u svojem podsjećanju na sadržaje vjere i na vrijednosti koje ona nadahnjuje, danas se čini kako, uslijed duboke krize vjere kojom su pogođene mnoge osobe. " Zbog toga Papa poziva "na autentično i obnovljeno obraćenje Gospodinu, jedini Spasitelj svijeta." Glavni cilj Godine vjere je da svaki kršćanin otkrije put vjere da bi se sve jasnije iznosio na vidjelo radost i obnovljeni zanos susreta s Kristom. "

5. Koja je preporuka Svetog Oca?

Kao što je navedeno u Motu proprio "Porta Fidei", preporuka koju sveti Otac daje vjernicima je: "intenzivnije slavljenje vjere u liturgiji, na osobit način u Euharistiji, koja je "vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve", "da svjedočanstvo života vjernika bude sve vjerodostojnije", "ponovno otkriti sadržaje vjere koju se ispovijeda, slavi, živi i moli", izložene uglavnom u Katekizmu, te "razmišljati o samom činu vjere".

6. Gdje će se održati Godina Vjere?

Kako je rekao Benedikt XVI., proslava će biti univerzalna: "Imat ćemo priliku ispovjedati vjeru u Uskrslog Gospodina u našim katedralama i u crkvama u cijelom svijetu; u našim kućama i u našim obiteljima, tako da svatko uzmogne osjetiti snažnu potrebu bolje upoznati i budućim naraštajima prenositi neprolaznu vjeru. Redovničke i župne zajednice, kao i sve stare i nove crkvene stvarnosti, zacijelo će, u ovoj Godini, znati iznaći način da javno ispovijede Vjerovanje".

7. Gdje se mogu pronaći preporuke za slavljenje Godine vjere?

U pastoralnim smjernicama za Godinu vjeru. Navest ćemo neke primjer:

- Poticati vjernike da hodočaste Petrovoj Stolici i u Svetu zemlju.

- Pozvati vjernike da se s posebnom pobožnošću obraćaju Mariji, slici Crkve, organizirati hodočašća, proslave i susrete u najvećim marijanskim svetištima.

- Organizirat hodočašća, proslave katoličkim svetištima.

- Organizirati simpozije, skupove i veća okupljanja, (i na međunarodnoj razini), koji će pomoći istinskom svjedočenju vjere i upoznavanju sadržaja katoličkog nauka.

- Produbit poznavanje glavnih dokumenata Drugog vatikanskog koncila i proučavaju Katekizam Katoličke Crkve.

- Ovo je povoljna prilika svim vjernicima da pokažu veću osjetljivost za homilije, kateheze, govore i ostale istupe Svetog Oca.

- Promicati televizijske i radijske emisije, filmove i publikacije posvećene temi vjere, njezinim načelima i sadržajima, služeći se novim komunikacijskim jezicima, koje mogu razumjeti širi društveni slojevi.

- Upoznat svece - istinske svjedoke vjere iz svoga kraja, te ih prestavit javnosti koristeći suvremena sredstva društvene komunikacije.

- Koristit umjetničku baštinu u katehetske svrhe.

- Pripremiti, uz pomoć teologâ i stručnih autorâ, brošure i listiće apologetskog karaktera, te ih učinit dostupnim što većem broju ljudi.

- Organizirat katehetske susrete, namijenjeni mladima i onima koji traže smisao života, koji će im pomoći otkriti ljepotu crkvene vjere, promičući susrete sa značajnim svjedocima vjere.

- Prigoda svim vjernicima da s većom vjerom i češće pristupaju sakramentu pokore.

- Na vjeronaučnim satima i u župskom pastoralu koristit Kompendij Katekizma Katoličke Crkve.

- Organizirat skupine vjernika za čitanje i zajedničko produbljivanje Katekizma , te potaknut njegovu prodaju i širenje,

- Crkvene udruge i pokreti su pozvani promicati posebne inicijative koje će kroz njihove karizme na kreativan i velikodušan način pridonijeti da veliki događaj Godine vjere naiđe na što širi odjek.

8. Koje se dokumente se može pročitat?

- Motu proprio Benedikta XVI. "Porta fidei" i Nota s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere (mogu se naći stranicama zagrebačke nadbiskupije).
- Katekizam Katoličke Crkve (u pdf formatu se može naći na internetu).

9. Gdje možete pronaći više informacija?

Posjetite web www.annusfidei.va

utorak, 02.10.2012.

Anđeli čuvari

Danas Crkva slavi spomendan anđela čuvara. Svaki vjernik ima anđela čuvara koji bdije nad njim i koji mu pomaže težiti savršenstvu da postignu spasenje s Kristom.

Anđeoska briga za nas počinje u trenutku našeg rođenja i nastavlja se tijekom cijelog našeg života, a prestanak tek u trenutku smrti. Bog je dao svakom od nas ima anđela čuvara kao zaštitnika i savjetnika.

Blaženi Angelico posljedni sud motiv

Ideja da svatko od nas ima anđela čuvara kojeg mu Bog dodjeljuje je dugo prisutna u tradiciji Crkve. Blagdan anđela čuvara prvi put se pojavljuje u Španjolskoj tijekom šesnaestog stoljeća, a proširena je na Univerzalnu Crkvu 1670. godine od strane pape Klementa X.

I, dok nam tradicija i Pismo govore da su anđeli duhovna, ne-tjelesna bića, oni su obično prikazani u ljudskom obliku s krilima. Prikaz krila znači da su anđeli poslani od Boga da nas zaštite - figurativno rečeno, oni se s neba spuštaju na zemlju.

Za one koji žele biti više upoznat s ovim dijelom nauka Crkve, neka istraže Katekizam Katoličke Crkve.

Rječnik Katekizma Katoličke Crkve anđele definira kao "duhovna i besmrtna stvorenja, s razumnom i slobodnom voljom, koji slave Boga bez prestanka i koji služe kao Božji glasnici u planu spasenja." Anđeo Čuvar dodatno je opisani kao "anđeo dodijeljenih za zaštitu pojedine osobe."

Tada, gledajući teksta Cathechism same nalazimo puninu crkvenog učenja o anđelima čuvar:

Anđeli su prisutni od stvaranja i kroz povijest spasenja. . . .
(KKC 332)

Od Utjelovljenja do Uzašašća, život utjelovljene Riječi okružen je klanjanje, služenje i anđela.
(KKC 333)

Oni će biti prisutan na dan Kristova povratka, što će objaviti, da služe u svojoj presudi. (Usp. Dj 1:10-11; Mt 13:41, 24:31, Lk 12:8-9).


Od svog početka do smrti, ljudski je život okružen njegovom budnim skrbi i zagovoru. (Usp. Mt 18:10, Lk 16:22; Ps 34:7, 91:10-13, 33:23-24 posla; Zech 01:12;. Toba 12:12)

"Pored svakog vjernika stoji anđela kao zaštitnik i pastir ga vodi u život. " (Sv. Bazilije, Adv Eunomium III, 1: PG 29, 656B) već ovdje na zemlji kršćanski život po vjeri dionice u Presvetom društvu anđela i muškarci ujedinjeni u Bogu.
(CCC 336. Bilješke uz uvjet kao (parentheticals).)

Dakle, u slavlju današnje spomen Crkva časti, anđeli čuvari koji štite i zagovaraju u ime svakoga od nas i hvali Boga za svoje ljubavi u davanju svatko od nas naš anđeo čuvar.

Molitva

Anđeo Božji, moj skrbnik dragi
kojima Božja ljubav me obvezuje ovdje.
Još ovaj dan / noć biti na mojoj strani
na svjetlo dana, kako bi zaštitio, u pravilu, i voditi.

<	listopad, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters