PureDanceEnergy

već jednom radih abecedu , 7.4.2006., i sada ću napisat novu, pa vidit koliko stvari drukčije idu pol godine kasnije i u drukčijem raspoloženju :))
prvo ide sadašnja riječ ,a ako je prije bila drukčija,to ću nadopisat nakon //

A- avion(putovanja,mmm)
B- brat (sunce moje) //budućnost je pisalo
C- citat (kad su lijepi) //cvijeće
Č- čitanje (volim to) //čarolija, mmm
D- divota //danas bijaše
E- euforija
F- fer (oću se upisat ja tamo na kraju?) //film
G- glazba, svih vrsta (moj život, moja strast) //govor
H- hihotanje //hladno
I- improvizacija //imati je bilo
J- jedinsvenost (everything's unique)
K- krila (sloboda...) //kvaliteta
L- ludost ;)
Lj- ljubav.. uvijek
M- miris i mjesec i more
N- nikad (nikad ne reci nikad, uvijek kažu) //nesigurnost, još uvijek vrijedi
Nj- nježnost (uvijek potrebna)
O- otvorenost (ja uvijek) //otok
P- ples i plesanje, pjesma i pjevanje
- poljubac, prijateljstvo
- petra, psihologija ;)))
R- ruke //radost
S- sladoled (mmm, kako to volim, hehe)
Š- šareno (boje i vedrina;) )
T- tamo (negdje,daleko) //tišina je pisalo
U- utjeha
V- vidjeti (upijati sve oko sebe)
Z- zagrljaj (ovisna o njima, mmm) //zaljubljenost
ž- želje... snovi

hehe, pa ima razlika, ima :)) a neke stvari su pak iste :)
kako vaše abecede?? :))

www.bigoo.ws

je žurim! sve ovo gore sam ja!! moje misli...
al trenutno se dosta stvari događa oko mene pa jedva stignem misliti, a kamoli pisati o tome :))
*krenula su natjecanja: *engleski, fizika, matematika, logika...
*čak i testovi, pa me čeka par nezgodnih dana(noći) zbog pete gimnazije, lol
**sad mi subotom kreću pripreme za faks u miocu
*a treba i maturalni rad pisat. psihologija glazbe je moj izbor bio
***ples je još tu, a i završni ispiti iz španjolskog slijedeći tjedan, a u četvrtak i nastup sa zborom u koprivnici
* imam novu frizuru i hvatam svaki dan, izvodim gluposti i ...
..i zbunjena sam i malo rastrgana između svega oko sebe...
a na emotivnom planu opet niš posebno zanimljivo :P



tako da, ne zamjerajte na oskudnom postu , ljubim vas :*:*
laLuna;);)

školska zadaća od prije skoro godinu dana :)

2. školska zadaća
ISTINA

-- Danas je utorak, drugi dan u radnom tjednu. Istina. U školi sam i pišem školsku zadaću iz hrvatskog jezika. Istina. Zovem se Petra i imam 17 godina. Opet istina.
Da, ali koliko je samo stvari za koje ne mogu reći istina? Ne, ne mislim na laži, nego na stvari koje ne mogu znati, ono što nisu činjenice.

-- Spremala sam se za natjecanje iz logike. U gomili zadataka se od mene tražilo da odredim istinosnu vrijednost neke izjave, nekog suda. Lagani zadaci. Iz jedne tablice, ili čak samo jednog retka, mogla sam zaključiti je li neka izjava istinita ili ne. Krasno!
Hoće li mi netko, molim vas, objasniti zašto ne mogu tako lagano odrediti neke druge istine. ' Volim te' 'Možeš mi vjerovati' 'Bit ću tu kad ti zatrebam' 'Možeš ti to' Možda se ponašam kao malo dijete, ali stvarno bih voljela znati; što je to istina? Samo malo, možda prvo treba odrediti postoji li itina? Da, naravno da postoji, kako ti, Petra, samo pada na pamet tako blesava ideja, pitati postoji li istina!?
Dobro, recimo da postoji, ali što će mi pojam istine, ako ne mogu odrediti gdje joj je mjesto? Jedni će reći 'Ljubav je vječna' Istina? Ne znam. Može biti, i ne mora. 'Sreća je kratkotrajna', reći će drugi. Istina? Ne znam, ovisi o gledištu. 'Vrijeme je novac'?
Ništa nije sigurno, sve je relativno. Čak ne mogu odrediti je li ova izjava istina ili ne! Svatko ima svoju istinu. To je krasno; ali nisu moje istine i vaše istine, barem ne sve. Da svi imaju istu istinu, svijet ne bi bio tako zamršen, pun nerazumijevanja i netolerancija; ali ne bi bio ni toliko raznolit i šaren, interesantan.
Da svi vidimo crno-bijelo, da nam svima vrijede ista pravila, ne bi to više bilo to, ne bi bilo kao sada. Zvuči poput neke nove dimenzije, poput filma 'Pleasantville'. No, čak ni u tom filmu stvari nisu mogle ostati crno-bijele, jednostavne i univerzalne, jer svatko svijet vidi u svojim bojama i živi u svojim notama. Svatko ima svoju istinu. Ne vrijedi tu više logika, sa odgovarajućim odgovorima na sva pitanja.

-- Dakle, ja kažem: 'Istina je složen pojam, šaren i raznolik, osoban. Svatko ima svoje slike i svoju glazbu. Nije istina tako očita i jednostavna. Teško ju je opisati, kao i ljubav, a doživljaj je jedinstven.'
Istina? Za mene da.

21.ožujka 2oo6.

kako sam tad bila nesigurna... ovaj post to pokazuje...
iako, nije danas puno drugačije, malo jesam sigurnija, ali slična pitanja i dalje stoje...

za početak jedno lagano, kako ste mi vi?
ja sam pomalo umorna, iscrpljena od svega oko sebe...ali ipak se osjećam dobro...
još jedno lagano, što radite ovih dana?
učim, zabavljam se i smijem, plešem i pjevam... i učim! učim...jooj
e sad...
sto poljubaca onome tko dođe do kraja ovog kviza bez pogrešnih odgovora...
...
zašto nemam samopouzdanja?
zašto se ne osjećam sigurnom u sebe iako znam da imam neke osobine koje ljudi vole?
zašto se još uvijek bojim da je većini samo bitan izgled?
što da radim, da se osjećam sigurnijom?
može li mi netko koji put udijeliti pravi iskreni kompliment, da se osjećam bolje?
zašto ljudi sve rijeđe daju komplimente,općenito?
vjerujem li uzalud da smo svi posebni? jesam li ja posebna?
ima li uopće razloga da vjerujem da sam dovoljno dobra? ima li ljudi koji vjeruju u mene?
zašto se brinem za mišljenje drugih umjesto da mi dosta bude par meni stvarno bliskih osoba koje me znaju i cijene,kojima vjerujem?
zašto sam svima super frendica, simpatična i vedra, ali ne jedna od onih cura koje gledaju drukčije?
zašto kad želim čuti lijepe riječi i osjetiti drukčiju vrstu naklonjenosti od prijateljstva koji put?
jesam li preotvorena i pristupačna čak i onima koji to ne zaslužuju? kakva bih trebala biti?
trebam li manje pokazivati sebe i ne pustiti ljudima da tako lako zavire unutar mene?
zašto se ne usudim koji put učiniti nešto što želim?
zašto...?
...hm, zašto nemam više hrabrosti??

dakle, moja draga Archie je i mene uvalila, i predala mi 'štafetu'. tako da prekidam nakratko sjećanje na stare posteve, jer moram pisati post o 5 stvari koje niste znali o meni :)) hmm, nisam neka zanimljiva osoba, i možda nešto od ovoga već znate, al krenimo:

1. u životu nisam povukla dim cigarete ...nikad. i ponosna na to, hehe, kao mala nisam podnosila dim cigarete, ni mama ni tata nisu pušili, s vremenom sam se navikla, jer mi par najdražih frendica puši, a i kad si redovito na kavi, ne možeš taj smrad izbjeć :) ali probala nisam, odolila tome do sad, a valjda ću i dalje :)

2. imala sam jedno meni mrsko razdoblje kad sam imala valjda 5 godina i dobila u vrtiću uši. uf, osim onog užasnog češlja i pranja odvratnim šamponom, mama me i šišala na kratko.
zbog čega su neki ljudi pomišljali da sam dečko, a ta ideja mi se nimalo nije svidjela...traume, traume
kad sam se sa sigurnošću toga rješila, rekla sam da me više neće šišat i kosa mi je u jednom trenutku bila duga do pred kraj leđa, a onda sam ju tek počela opet normalno šišat (imam gustu kosu a počela sam trenirat plivanje, pa je bilo neizbježno, no nikad više na onako kratko)

3. i sad, sa 18 godina, sam još uvijek ovisna o svom 'malom jastuku' :)
da, baš moj, mali jastuk, točno određeni, onako malo tvrđi, sa točno određenom navlakom od točno određenog materijala, malo mucastog (imam dva komada, tako da se normalno pere,lol). i ja moram s tim spavat, i kad doma gledam televiziju, glava je na njemu... i nitko drugi ga ne smije baš dirat i spvat na njemu .. da, moja mala opsesija...baš sam dijete

4. svi znaju da sam opsjednuta glazbom i da ju moram slušat uvijek i stalno. d aplešem i pjevam, i nadam se nekoj uspješnoj karijeri i po tom pitanju, al inače, uz to, teška sam maza, obožavam kad me se mazi i pazi, patim za pažnjom... stalno grlim frendice i frendove i ljubim i to nije normalno... al obožaavam kad me netko lijepo zagrli, taj neki osjećaj sigurnosti i voljenosti, mmm, ni čokolada to ne pruža tako dobro, hehe
zato sam valjda i postala ovisna o tree hillu, i znam i cmoljit na tu seriju, i sva sam emotivna tad.. uf, strašno nešto...

5. u 7.razredu sam osjetila da mi natiče lijevo stopalo, ovako kod ruba, i odem ja to slikat, i tako, 3 zadnja tjedna polugodišta ostanem u gipsu doma, jer je ispalo da sam tjedan dana hodala po svijetu sa slomljenom nogom (ta neka kao bitna košćica za potporanj cijele noge), a nisam toga bila svjesna. nije baš neki doživljaj na badnjak skidat gips, uf. a ni dan danas ne znam kako sam to uspjela slomit -tata misli da na plesu, ja mislim na plivanju... al nitko ne zna točno, hmm

a sad, tko će nastaviti ovu štafetu, ha? da vidimo, ja ju predajem:
B(l)ožica, Marry, Bad Touch, Naa..., Kate(y)

i da, UPDATE:
-evo nečeg što smislih s prijateljicom, pa to možete proslijeđivati umjesto lanaca sreće:

kakvi su bili podaci prije 11 mjeseci? :

statistike i podaci,mmm :)
1. ovo je moj 92. post :)
2. za 7 dana je Valentinovo
3. za 21 dana su Maškare
4. do sada je na ovom blogu ostavljeno 2337 komentara :))
5. za 65 dana počinju Uskrsni praznici
6. za 69 dana je Uskrs
7. ovaj blog postoji 5 mjeseci i 15 dana :)
8. za 107 dana opraštamo se od maturanata (šmrc)
9. za 130 dan smo svi slobodni i gotovi sa ovom školskom godinom (osim onih koji moraju na popravni, al to je druga priča)

pusa, Luna;)

+plus ovo mi je 200.post (u biti, 206. jer su jednom nestali postevi zbog greške.. al ajde )
+plus obaviještavam da nakon ovoga slijede neki stari postevi od prošle godine
koji su mi prirasli srcu... to refresh old memories...

SVE NAJBOLJE ŽELI VAM LUNA! nadam se da ste novu dočekali lijepo i da ćete ispuniti sve snove i želje u njoj :) velka pusa :*