Akademik Milan Maceljski, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, umro je jučer u Zagrebu, priopćila je danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.


Milan Maceljski rodio se godine 1925. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu te Poljoprivredni fakultet.

Od godine 1961. radio je na nekadašnjemu Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, najprije kao honorarni asistent, a zatim kao redoviti asistent iz poljoprivredne entomologije. Doktorirao je godine 1963., za docenta je biran 1964., za izvanrednog profesora 1969., a za redovitog profesora na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu godine 1974.


Na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi predavao je nekoliko predmeta iz područja entomologije i zaštite bilja. Bavio se entomologijom fitofarmacijom, aplikacijom pesticida, integriranom zaštitom bilja od štetnika i ekološkom zaštitom bilja.

Maceljski je bio glavni urednik i član uređivačkih odbora mnogih znanstvenih i stručnih časopisa. Od 1978. do 1985. bio je direktor Instituta za zaštitu bilja, od 1985. do 1987. dekan Agronomskog fakulteta, a od 1988. do umirovljenja godine 1993. predstojnik Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Bio je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član Academie dei Georgofili u Firenci.

Objavio je 65 znanstvenih radova, 104 znanstvena priopćenja i stručna rada, oko 680 stručnih i stručno-popularnih radova u mnogim časopisima, a sam i u koautorstvu napisao je 25 knjiga i sveučilišnih skripata.

Bio je glavni istraživač nekoliko znanstvenih projekata koje je odobrila Vlada SAD-a, za što je primio posebno priznanje američkoga Ministarstva poljoprivrede.

Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu biotehničkih znanosti godine 1997.

business.hr

Ovogodišnja akcija «MARE CROATICUM» traje od 9.-16. lipnja u dalmatinskim županijama i predstavlja revitalizaciju manifestacije započete prije 13 godina. Bjelovarsko-bilogorska županija predstavlja svoje gospodarstvene potencijale s naglaskom na eko proizvode: med, sireve i dr.

Manifestacija ima gospodarstveni predznak. Namjera je povezati kontinentalnu i primorsku Hrvatsku i turistima na obali ponuditi naše proizvode. Samo 2 % domaće proizvodnje završi na tanjurima turista, a to se ovom manifestacijom nastoji promijeniti. Na drugoj strani poljoprivrednici imaju velikih problema sa plasmanom svojih proizvoda i mnogi odustaju od poljoprivredne proizvodnje. Mi smo županija sa najrazvijenijim pčelarstvom i mliječnim govedarstvom, tako da bi se moglo reći da kod nas «teče med i mlijeko». Problem je kako plasirati viškove.

Članovi udruga «Ekokultura«, «Bil sir», pčelarske i vinogradarske udruge i zadruge ponudili su svoje proizvode na oduševljenje kako domaćina tako i turista.

“Nisam bio na njivi tjedan dana i kada sam je prije nekoliko dana obišao, imao sam što vidjeti, netko mi je pretanjurao oko dva jutra soje!” ispričao je našoj ekipi Mićo Kolar iz Silaša, sela nadomak Korođa, koji je cijeli slučaj odmah prijavio i policiji. “Pitali su me na koga sumnjam, ali ne znam što bih im rekao. Nisam se ni sa kim zavađao i zamjerao. Ne znam tko mi je to mogao napraviti i zašto?” kaže Mićo, ali ipak ističe kako je nekih manjih trzavica imao s nekima od svojih sumještana kada je prije dvije godine osnovao ogranak HSLS-a u mjestu u kojem od 600-tinjak stanovnika živi samo dvadesetak Hrvata, a ostalo su pripadnici srpske nacionalnosti. “Iako ne mogu ni u koga uprijeti prstom, ali mislim da je to možda pokušaj da me se malo zaplaši, ipak se bliže izbori”, misli Mićo koji u cijeloj priči ipak naglasak stavlja na štetu koju je pretrpio, a misli da je riječ o oko 6.000 kuna.
“S te bih površine skinuo 40 - 50 metara soje, a metar se naplaćuje oko 120 kuna”, pojašnjava Kolar čija je soja, kaže, bila odlična, dobro je napredovala, a posijao ju je kako bi mu poslužila za stočnu hranu jer drži 35 krava i junadi.
“Još mi je ostalo kukuruza i ječma za hranu stoke”, kaže Kolar koji se poljoprivredom bavi otkad zna za sebe, a u posljednje se vrijeme počeo ozbiljnije baviti stočarstvom pa surađuje i s osječkim Megleom koji od njega otkupljuje mlijeko.

“Zahvaljujući kreditu kupio sam auto i traktor, možda mi ljudi na tome zavide, ali svatko može dići kredit ako ga može otplaćivati”, kaže Mićo koji ni za rata nije napuštao Silaš i sa svim je mještanima u normalnim odnosima. Ipak, nitko mu u selu ništa ne govori o tome što mu se dogodilo, premda, budući da je riječ o mjestu sa samo dvjestotinjak kuća, “nije moguće da nitko nije vidio da je prema njivama na kraju sela, među kojima je i moja, prošao traktor s tanjuračom”, kaže Mićo.

Po prvi put u istoriji, Zajednička agrarna politika gubi prioritet u budžetskim izdacima Evropske Unije u 2008. godini. Poljoprivreda će dobiti nešto manje od 44% budžeta što čini 129,2 milijarde eura.

U 2008, godišnja budžetska izdavanja EU će više biti koncentrisana na razvojna istraživanja, transportnu mrežu, obuke i lokalni razvoj na uštrb Zajedničke agrarne politike.

Poljoprivreda će dobiti nešto manje od 44% budžeta što čini 129,2 milijarde eura. Lisabonskim sporazumom je predviđeno da više od 44% pripadne jačanju ekonomskog razvoja dok će ostala budžetska izdavanja iznositi 12%.

Ovom odlukom se završava era “narodnih farmerskih lidera” Žaka Širaka i Tonija Blera koji su se zalagali za nepromenjivost Zajedničke agrarne politike do 2013. godine.

Nadajući se da će poboljšati svoje poslovanje tijekom ljeta, njemački su mesari na tržište izbacili prilično egzotične kobasice s okusom kivija, višanja, limuna pa čak i aloa vere. Za mnoge Nijemce, koji kobasice smatraju nacionalnim jelom, ti neobični sastojci izgledaju poput hereze.

Ali ima i onih koji smatraju da novi okusi mogu potaknuti potražnju za masnim "bratwurstima" koji se mogu naći na svakom uglu.

Berlinski mesar Uwe Buenger tako je u prodaju pustio kobasice s okusom "čilija i meda", dok je suparnička privatna mesnica Dankert odgovorila kobasicama s okusom kivija, ananasa i višanja, objavio je Bild. Za kobasičarske gurmane na tržištu je također i "truefflebratwurst", odnosno kobasica s tartufima

Europska unija na putu je ukidanja svih subvencija na izvoz mliječnih proizvoda, gotovo 40 godina nakon njihova uvođenja, najavila je Europska komisija - Odbor za upravljanje industrijom mliječnih proizvoda, koji okuplja stručnjake EU i zemalja članica. Odlučeno je tako ukinuti povrat novca za izvoz maslaca i sira.
posljednjih u nizu proizvoda za koje to još nije učinjeno. Izvozne subvencije za mliječne proizvode uvedene su 1968. kako bi se pomoglo proizvođačima iz EU da svoje proizvode prodaju na globalnom tržištu, gdje nisu bili konkurentni. Temelje se na razlici između cijene na svjetskom tržištu i više zajamčene cijene u EU. Taj su mehanizam često nevladine udruge optuživale kao razvojno sredstvo koje radi na štetu najsiromašnijih poljoprivrednika u svijetu.

Subvencije na izvoz mliječnih proizvoda progresivno se ukidaju od sredine 2006. Dijelom je to rezultat reformi Zajedničke poljoprivredne politike, no najvećim je dijelom posljedica izvanrednih okolnosti na unutarnjem i svjetskom tržištu, navodi se u izvješću EK, koje aludira na visoke cijene na svjetskom tržištu. U 2005. subvencije su dosegnule rekordnih 1,14 milijardi eura, dok su cijene na svjetskom tržištu bile niske, kazao je Michael Mann, glasnogovornik povjerenice EK za poljoprivredu Mariann Fischer Boel. Prema njegovim riječima, odluka o ukidanju subvencija još mora biti formalno usvojena.

Shot at 2007-06-26

Znanstvenici uzgajaju krave koje proizvode obrano mlijeko i maslac koji je tako mekan da kad se izvadi iz hladnjaka lako se razmazuje.

Tim iz Novog Zelenda identificirao je kravu imena Marge koja priprodno proizvodi nižu razinu zasićenih masti u svom mlijeku. Vjeruju da njene neobične karakteristike mogu biti uzgojene u drugim krdima kako bi proizvodili niskokalorično mlijeko koje je zdravo i ukusno. Ne samo da bi krave proizvodile prirodno obrano mlijeko nego bi od niskokaloričnog sastava radili maslac koji se ne pretvara u tvrdu ciglu u hladnjaku nego zadržava svoju mekoću.

Punomasno mlijeko sadrži oko 3.5 posto zasićenih masti, polumasno mlijeko 1.7 posto dok obrano mlijeko sadrži 0.1 posto zasićenih masti.

Novozelandski tim znanstvenika vjeruje da Marge drži ključ stvaranja mlijeka potpunog okusa bez visokih razina zasićenih masti povezanih s povećanjem rizika bolesti srca i moždanog udara.

Beograd - U prethodnih nekoliko dana fitosanitarna inspekcija Uprave za zaštitu bilja uspela je da isključi iz prometa oko 4 tone falsifikovanog pesticida "Motivell", koji se koristi kao herbicid u zaštiti kukuruza.

Vrednost zaplenjenog pesticida kreće se oko 120.000 evra po ceni koja je na tržištu. Manji deo te količine zaplenjen je u južnom Banatu, dok je veći deo količine od oko 3.700 litara zaplenjen na teritoriji grada Novog Sada.

"Kompletna količina zaplenjenog pesticida nalazi se u magacinima pod ključem, a fitosanitarna inspekcija je u saradnji sa odsekom MUP-a za privredni kriminal, ušla u trag firmi koja je prva pustila u promet falsifikovani pesticid i radi se na tome da se vlasnik firme privede zakonu i da snosi sankcije zbog takvog ponašanja", kaže Miroslav Vujović, direktor Uprave za zaštitu bilja.

U 2006. godini ukupno je za poticanje stočarske proizvodnje iz državnog proračuna utrošeno 939,7 milijuna kuna. Najveći dio sredstava bio je utrošen za konvencionalnu proizvodnju - 919,3 milijuna, dok je za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina izdvojeno 19,8 milijuna, a za ekološku proizvodnju 594.000 kuna. Hrvatski stočarski centar prihvatio je 92.542 zahtjeva za te potpore.
Najveći dio poticaja usmjeren je na proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Za proizvodnju kravljeg mlijeka izdvojeno je 484,6 milijuna kuna, za ovčje mlijeko četiri milijuna, a za kozje pet milijuna kuna. U govedarstvu se na poticaje utrošilo 268,3 milijuna kuna, a u svinjogojstvu 77,4 milijuna kuna. Za ovčarstvo se izdvojilo 56,8 milijuna, a kozarstvo 6,5 milijuna. U konjogojstvo se kroz poticaje uložilo 14 milijuna kuna, od čega najveći dio za uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina - gotovo 12 milijuna kuna. Poticaji za pčelinje zajednice i proizvodnju meda u prošloj godini iznosili su 17,1 milijun kuna, peradari su dobili 3,8 milijuna, a uzgajivači kunića dva milijuna kuna.

NEW DELHI Indijska vlada najavila je da će izdvajanja za poljoprivredu biti najznačajnija stavka nadolazećeg proračunskog razdoblja te da ako zemlja ne uspije proizvesti dovoljno hrane, makroekonomska stabilnost bit će ugrožena. Vladajuća Kongresna stranka istakla je kako je visoki gospodarski rast ključan u borbi protiv siromaštva u toj mnogoljudnoj azijskog državi. Međutim, rast od 8,6 posto koji je ostvaren u trećem tromjesečju doveo je do rasta inflacije. Kako bi potaknula rasta poljoprivrede koja raste po stopi od 2,3 posto u posljednje dvije godine, vlada najavljuje i jeftinije kredite farmerima. Cilj je postići rast od 4 posto.

Sada su presadnice cvijeća još uvjek tražene, ali ove će godine prodajna sezona trajati znatno kraće nego proteklih nekoliko proljeća. Konkurencija iz okolnih zemalja jednostavno nas ubija.

Uz troškove grijanja, cijene prvoklasnog sjemena, izraelska gnojiva te njemačke zemljane podloge koje koristim za proizvodnju u posljednje su vrijeme sve više. Begonija me pri proizvodnji košta gotovo 2 kune po komadu dok na gradskoj tržnici već sada, krajem travnja, za nju ne mogu dobiti više od tri kune.

Ne smijem ni pomisliti na trošak transporta koji jednostavno guta svaku zaradu, kaže Jurica P., mladi cvjećar iz Gundinaca koji se uzgojem cvijetnih presadnica bavi već nekoliko godina. Ove su godine cvjećarima račune pomrsili uvoznici koji su iz Srbije i Bosne po izuzetno niskim cijenama uvezli velike količine ukrasnog bilja. Begonija nešto niže kvalitete, u susjednoj Bosni košta oko 1,20 kuna po komadu, dok je cijena u Srbiji još i niža.

- Nije pomoglo što je vanjska temperatura ove zime bila nekoliko stupnjeva celzijusa veća nego inače, plastenike smo morali grijati. Tijekom uzgojnog perioda koji za neke vrste cvijeća traje po tri imjeseca, biljkama sam morao pružiti optimalne uvjete. Bez temperature od najmanje 18 stupnjeva celzijusa nema pravilnog razvoja pa nisam imao izbora nego, kao i svake godine, uključiti termogene i zagrijati plastenike.

Cijena loživa ulja, glavnog ogrijevnog energenta znatno je viša nego proteklih godina što je otežalo situaciju. Ne znam da li ću uopće povratiti uložen novac, nastavlja Jurica napominjući da će po završetku prodajne sezone procjeniti hoće li se i dalje baviti proizvodnjom cvijeća ili će sreću potražiti u nekoj drugoj proizvodnji.