Marketing
On click
Samo 2 % domaće proizvodnje završi na tanjurima turista
Ovogodišnja akcija «MARE CROATICUM» traje od 9.-16. lipnja u dalmatinskim županijama i predstavlja revitalizaciju manifestacije započete prije 13 godina. Bjelovarsko-bilogorska županija predstavlja svoje gospodarstvene potencijale s naglaskom na eko proizvode: med, sireve i dr.
Manifestacija ima gospodarstveni predznak. Namjera je povezati kontinentalnu i primorsku Hrvatsku i turistima na obali ponuditi naše proizvode. Samo 2 % domaće proizvodnje završi na tanjurima turista, a to se ovom manifestacijom nastoji promijeniti. Na drugoj strani poljoprivrednici imaju velikih problema sa plasmanom svojih proizvoda i mnogi odustaju od poljoprivredne proizvodnje. Mi smo županija sa najrazvijenijim pčelarstvom i mliječnim govedarstvom, tako da bi se moglo reći da kod nas «teče med i mlijeko». Problem je kako plasirati viškove.
Članovi udruga «Ekokultura«, «Bil sir», pčelarske i vinogradarske udruge i zadruge ponudili su svoje proizvode na oduševljenje kako domaćina tako i turista.
Manifestacija ima gospodarstveni predznak. Namjera je povezati kontinentalnu i primorsku Hrvatsku i turistima na obali ponuditi naše proizvode. Samo 2 % domaće proizvodnje završi na tanjurima turista, a to se ovom manifestacijom nastoji promijeniti. Na drugoj strani poljoprivrednici imaju velikih problema sa plasmanom svojih proizvoda i mnogi odustaju od poljoprivredne proizvodnje. Mi smo županija sa najrazvijenijim pčelarstvom i mliječnim govedarstvom, tako da bi se moglo reći da kod nas «teče med i mlijeko». Problem je kako plasirati viškove.
Članovi udruga «Ekokultura«, «Bil sir», pčelarske i vinogradarske udruge i zadruge ponudili su svoje proizvode na oduševljenje kako domaćina tako i turista.
Mići Kolaru iz Silaša netko pretanjurao dva jutra soje
“Nisam bio na njivi tjedan dana i kada sam je prije nekoliko dana obišao, imao sam što vidjeti, netko mi je pretanjurao oko dva jutra soje!” ispričao je našoj ekipi Mićo Kolar iz Silaša, sela nadomak Korođa, koji je cijeli slučaj odmah prijavio i policiji. “Pitali su me na koga sumnjam, ali ne znam što bih im rekao. Nisam se ni sa kim zavađao i zamjerao. Ne znam tko mi je to mogao napraviti i zašto?” kaže Mićo, ali ipak ističe kako je nekih manjih trzavica imao s nekima od svojih sumještana kada je prije dvije godine osnovao ogranak HSLS-a u mjestu u kojem od 600-tinjak stanovnika živi samo dvadesetak Hrvata, a ostalo su pripadnici srpske nacionalnosti. “Iako ne mogu ni u koga uprijeti prstom, ali mislim da je to možda pokušaj da me se malo zaplaši, ipak se bliže izbori”, misli Mićo koji u cijeloj priči ipak naglasak stavlja na štetu koju je pretrpio, a misli da je riječ o oko 6.000 kuna.
“S te bih površine skinuo 40 - 50 metara soje, a metar se naplaćuje oko 120 kuna”, pojašnjava Kolar čija je soja, kaže, bila odlična, dobro je napredovala, a posijao ju je kako bi mu poslužila za stočnu hranu jer drži 35 krava i junadi.
“Još mi je ostalo kukuruza i ječma za hranu stoke”, kaže Kolar koji se poljoprivredom bavi otkad zna za sebe, a u posljednje se vrijeme počeo ozbiljnije baviti stočarstvom pa surađuje i s osječkim Megleom koji od njega otkupljuje mlijeko.
“Zahvaljujući kreditu kupio sam auto i traktor, možda mi ljudi na tome zavide, ali svatko može dići kredit ako ga može otplaćivati”, kaže Mićo koji ni za rata nije napuštao Silaš i sa svim je mještanima u normalnim odnosima. Ipak, nitko mu u selu ništa ne govori o tome što mu se dogodilo, premda, budući da je riječ o mjestu sa samo dvjestotinjak kuća, “nije moguće da nitko nije vidio da je prema njivama na kraju sela, među kojima je i moja, prošao traktor s tanjuračom”, kaže Mićo.
“Nisam bio na njivi tjedan dana i kada sam je prije nekoliko dana obišao, imao sam što vidjeti, netko mi je pretanjurao oko dva jutra soje!” ispričao je našoj ekipi Mićo Kolar iz Silaša, sela nadomak Korođa, koji je cijeli slučaj odmah prijavio i policiji. “Pitali su me na koga sumnjam, ali ne znam što bih im rekao. Nisam se ni sa kim zavađao i zamjerao. Ne znam tko mi je to mogao napraviti i zašto?” kaže Mićo, ali ipak ističe kako je nekih manjih trzavica imao s nekima od svojih sumještana kada je prije dvije godine osnovao ogranak HSLS-a u mjestu u kojem od 600-tinjak stanovnika živi samo dvadesetak Hrvata, a ostalo su pripadnici srpske nacionalnosti. “Iako ne mogu ni u koga uprijeti prstom, ali mislim da je to možda pokušaj da me se malo zaplaši, ipak se bliže izbori”, misli Mićo koji u cijeloj priči ipak naglasak stavlja na štetu koju je pretrpio, a misli da je riječ o oko 6.000 kuna.
“S te bih površine skinuo 40 - 50 metara soje, a metar se naplaćuje oko 120 kuna”, pojašnjava Kolar čija je soja, kaže, bila odlična, dobro je napredovala, a posijao ju je kako bi mu poslužila za stočnu hranu jer drži 35 krava i junadi.
“Još mi je ostalo kukuruza i ječma za hranu stoke”, kaže Kolar koji se poljoprivredom bavi otkad zna za sebe, a u posljednje se vrijeme počeo ozbiljnije baviti stočarstvom pa surađuje i s osječkim Megleom koji od njega otkupljuje mlijeko.
“Zahvaljujući kreditu kupio sam auto i traktor, možda mi ljudi na tome zavide, ali svatko može dići kredit ako ga može otplaćivati”, kaže Mićo koji ni za rata nije napuštao Silaš i sa svim je mještanima u normalnim odnosima. Ipak, nitko mu u selu ništa ne govori o tome što mu se dogodilo, premda, budući da je riječ o mjestu sa samo dvjestotinjak kuća, “nije moguće da nitko nije vidio da je prema njivama na kraju sela, među kojima je i moja, prošao traktor s tanjuračom”, kaže Mićo.
EU: U 2008. manje novca agraru
Po prvi put u istoriji, Zajednička agrarna politika gubi prioritet u budžetskim izdacima Evropske Unije u 2008. godini. Poljoprivreda će dobiti nešto manje od 44% budžeta što čini 129,2 milijarde eura.
U 2008, godišnja budžetska izdavanja EU će više biti koncentrisana na razvojna istraživanja, transportnu mrežu, obuke i lokalni razvoj na uštrb Zajedničke agrarne politike.
Poljoprivreda će dobiti nešto manje od 44% budžeta što čini 129,2 milijarde eura. Lisabonskim sporazumom je predviđeno da više od 44% pripadne jačanju ekonomskog razvoja dok će ostala budžetska izdavanja iznositi 12%.
Ovom odlukom se završava era “narodnih farmerskih lidera” Žaka Širaka i Tonija Blera koji su se zalagali za nepromenjivost Zajedničke agrarne politike do 2013. godine.
U 2008, godišnja budžetska izdavanja EU će više biti koncentrisana na razvojna istraživanja, transportnu mrežu, obuke i lokalni razvoj na uštrb Zajedničke agrarne politike.
Poljoprivreda će dobiti nešto manje od 44% budžeta što čini 129,2 milijarde eura. Lisabonskim sporazumom je predviđeno da više od 44% pripadne jačanju ekonomskog razvoja dok će ostala budžetska izdavanja iznositi 12%.
Ovom odlukom se završava era “narodnih farmerskih lidera” Žaka Širaka i Tonija Blera koji su se zalagali za nepromenjivost Zajedničke agrarne politike do 2013. godine.
Egzotične kobasice s okusom kivija, višanja, limuna pa čak i aloa vere
Nadajući se da će poboljšati svoje poslovanje tijekom ljeta, njemački su mesari na tržište izbacili prilično egzotične kobasice s okusom kivija, višanja, limuna pa čak i aloa vere. Za mnoge Nijemce, koji kobasice smatraju nacionalnim jelom, ti neobični sastojci izgledaju poput hereze.
Ali ima i onih koji smatraju da novi okusi mogu potaknuti potražnju za masnim "bratwurstima" koji se mogu naći na svakom uglu.
Berlinski mesar Uwe Buenger tako je u prodaju pustio kobasice s okusom "čilija i meda", dok je suparnička privatna mesnica Dankert odgovorila kobasicama s okusom kivija, ananasa i višanja, objavio je Bild. Za kobasičarske gurmane na tržištu je također i "truefflebratwurst", odnosno kobasica s tartufima
Ali ima i onih koji smatraju da novi okusi mogu potaknuti potražnju za masnim "bratwurstima" koji se mogu naći na svakom uglu.
Berlinski mesar Uwe Buenger tako je u prodaju pustio kobasice s okusom "čilija i meda", dok je suparnička privatna mesnica Dankert odgovorila kobasicama s okusom kivija, ananasa i višanja, objavio je Bild. Za kobasičarske gurmane na tržištu je također i "truefflebratwurst", odnosno kobasica s tartufima
Stop subvencijama na izvoz mliječnih proizvoda
Europska unija na putu je ukidanja svih subvencija na izvoz mliječnih proizvoda, gotovo 40 godina nakon njihova uvođenja, najavila je Europska komisija - Odbor za upravljanje industrijom mliječnih proizvoda, koji okuplja stručnjake EU i zemalja članica. Odlučeno je tako ukinuti povrat novca za izvoz maslaca i sira.
posljednjih u nizu proizvoda za koje to još nije učinjeno. Izvozne subvencije za mliječne proizvode uvedene su 1968. kako bi se pomoglo proizvođačima iz EU da svoje proizvode prodaju na globalnom tržištu, gdje nisu bili konkurentni. Temelje se na razlici između cijene na svjetskom tržištu i više zajamčene cijene u EU. Taj su mehanizam često nevladine udruge optuživale kao razvojno sredstvo koje radi na štetu najsiromašnijih poljoprivrednika u svijetu.
Subvencije na izvoz mliječnih proizvoda progresivno se ukidaju od sredine 2006. Dijelom je to rezultat reformi Zajedničke poljoprivredne politike, no najvećim je dijelom posljedica izvanrednih okolnosti na unutarnjem i svjetskom tržištu, navodi se u izvješću EK, koje aludira na visoke cijene na svjetskom tržištu. U 2005. subvencije su dosegnule rekordnih 1,14 milijardi eura, dok su cijene na svjetskom tržištu bile niske, kazao je Michael Mann, glasnogovornik povjerenice EK za poljoprivredu Mariann Fischer Boel. Prema njegovim riječima, odluka o ukidanju subvencija još mora biti formalno usvojena.
posljednjih u nizu proizvoda za koje to još nije učinjeno. Izvozne subvencije za mliječne proizvode uvedene su 1968. kako bi se pomoglo proizvođačima iz EU da svoje proizvode prodaju na globalnom tržištu, gdje nisu bili konkurentni. Temelje se na razlici između cijene na svjetskom tržištu i više zajamčene cijene u EU. Taj su mehanizam često nevladine udruge optuživale kao razvojno sredstvo koje radi na štetu najsiromašnijih poljoprivrednika u svijetu.
Subvencije na izvoz mliječnih proizvoda progresivno se ukidaju od sredine 2006. Dijelom je to rezultat reformi Zajedničke poljoprivredne politike, no najvećim je dijelom posljedica izvanrednih okolnosti na unutarnjem i svjetskom tržištu, navodi se u izvješću EK, koje aludira na visoke cijene na svjetskom tržištu. U 2005. subvencije su dosegnule rekordnih 1,14 milijardi eura, dok su cijene na svjetskom tržištu bile niske, kazao je Michael Mann, glasnogovornik povjerenice EK za poljoprivredu Mariann Fischer Boel. Prema njegovim riječima, odluka o ukidanju subvencija još mora biti formalno usvojena.
Slavonski koktel 
Shot at 2007-06-26
Shot at 2007-06-26
