novogradiščanin

16.02.2007., petak


Pokraj Morakovih zmajeva do vrlih dama
Image Hosted by ImageShack.us
Ako hodate gradom Zagrebom visoko uzdignute glave, netko će reći da se možda pravite važni. Nikako ne valja ići pognute glave jer ste tada vjerojatno potišteni i život vas je gadno pritisnuo. Ipak pogled prema gore, primjerice prema pročeljima zagrebačkih fasada može vam otkriti vrlo zanimljivu pa i intrigantnu priču i zanimljive osobe. Jedan od njih je Dragutin Morak, umjetnik koji je očito volio krilata stvorenja, koja eto i mene fasciniraju. Figuralne grupe na Starčevićevu domu, Muzeju za umjetnost i obrt ili Hrvatskom školskom muzeju tj. zgradi Hrvatskog učiteljskog doma je izveo taj umjetnik kojemu je pripisivana i alegorijska figura Genij prosvjete koja se nekad nalazila na Starčevićevu domu danas je zamijenjena kopijom, a originalna skulptura izložena je u atriju Muzeja. I dok su na sadašnjoj fasadi replike, ja sam kao što vidite rukom i okom dotakao originale. To je nastalo oko 1889. godine. Krilati zmajevi koji pridržavaju državne i gradske grbove, alegorija prosvjete, učiteljica, učenik, sve vam je to moglo pasti na glavu prije izvjesnog broja godina, no sada su znatno lakše replike u zabitu zgrada. Nažalost opasnost vam i dalje prijeti jer ima i onih pročelja koja nisu obnovljena, pa vam preporučam oprez. Sjetite se što je sve otpadalo sa katedrale, no sada se lagano uklanjaju i zadnje skele i novoobnovljeno pročelje već blista novim sjajem. Kao djeca smo gledali Bruce Lee-a i onaj film „U zmajevom gnijezdu“. Baš sam se toga sjetio dok sam s mojom sestrom razgovarao neki dan pored tih skulptura. Baš su čudni i njeni i moji životni putovi. Neki dan čitam da su negdje u Kini pronašli fosilne ostatke nekakvog dvoglavog guštera koji neodoljivo liči na prapovijesne zmajeve. Malo historicizma u ovom postu nije na odmet da podgrije maštu i legende o zmajevima. Najsimpatičnije su mi legende koje kažu da su zmajevi štitili lijepe djeve. Princ na bijelom konju dojaše tko zna otkud, ne bojeći se zmaja, probode ga kopljem, a kao nagradu dobije lijepu damu kojom ga dariva njen otac (kralj, car ili već nešto slično). Toliko muke za ljubav (ili nešto putenih radosti)? Kad princu dojadi dama, on naoštri koplje pa krene tražiti drugog zmaja i slijedeću nagradu i sve tako redom dok ne naiđe na pravog zmaja i tu mu je kraj
- 10:56 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>