novogradiščanin

10.08.2006., četvrtak


Inati se Slavonijo
Brojni službeni statistički podatci ( o zaposlenosti, visini BDP-a, gospodarskoj razvijenosti, prihodima od turizma, itd) potvrđuju da je u Hrvatskoj, gledano po regijama, evidentan neravnomjeran razvoj. To ne mogu demantirati niti aktualni političari svojim demagoškim frazama, kako „Slavonija pože prehraniti pola Europe“ i „kako im je do Slavonije itekako stalo“ i slično. U stvarnosti, zbog toga što nemaju gdje raditi, primjerice mladi i školovani, odlaze barem preko ljeta sezonski raditi na more, a velikoj većini su Zagreb ili inozemstvo, najželjenije destinacije za budući život. Zagreb ima i poseban status u ustroju lokalne samouprave (koji što prije treba doživjeti ozbiljnu reformu) i doista prerasta u velegrad sa svim svojim obilježjima. Branje šparoga u Njemačkoj ili konobarenje na Jadranu (ili nešto u takozvanoj sivoj ekonomiji) spas je za preživljavanje Slavonki i Slavonaca, jer u Slavoniji nema posla, odnosno ima ga vrlo malo. Nema više primitivne poljoprivrede, pa da vam netko kaže: „uzmite motike, pa kopajte kukuruz“. Pogledajte web stranicu www.posao.hr i provjerite koliko slobodnih radnih mjesta ima po županijama. U Slavoniji baš nemate puno izbora, ali zato je primjerice u zagrebačkoj ponuda raznolika, a odlična je situacija i na čakovačkom, bjelovarskom ili varaždinskom području. Prometnu povezanost cijele Hrvatske (modernim prometnicama) svakako odobravam, no sad kad smo povezali Split sa Zagrebom, mogli bi smo i Osijek, sada kada je ovo do Bajakova završeno ( pa je hrvatska dionica bivšeg autoputa „Bratstva i jedinstva“( s komšijama) konačno zgotovljena). Uvijek se preko ljeta političari hvale da je smanjena nezaposlenost, a svi znamo da je riječ o sezonskim poslovima. Slavonija se doživljava pomalo egzotično, kao nekakva eko-etno oaza sa dobrim vinima, šljivovicom, kulinom, i tamburicama, u koju je dobro svratiti katkad i dobro se najesti i napiti. U selima ima sve više staračkih domaćinstava i napuštenih kuća i imanja, a na poljima korova i šikara. Mnogi su se „opekli“ na kreditima za unapređenje obiteljske poljoprivredne proizvodnje, a kao što je netko zgodno rekao ovih dana: „da bi dobio bilo kakav kredit za proizvodnju, prvo moraš dokazati bankama da ti on nije potreban“. Voće i povrće na tržnicama u Slavoniji skuplje je nego na Dolcu (?), ali nećete vjerovati i Zadar je po tom pitanju povoljniji nego Osijek ili Nova Gradiška, što je stvarno apsurdno i dokaz je poremećaja na tržištu koji je uzrokovan uz ostalo i vrlo loše organiziranom proizvodnjom hrane baš u Slavoniji. Industrijska proizvodnja je poprilično devastirana, a nekome 2006. godine pričati da je za to kriv rat, više je nego deplasirano. Za kraj jedan predizborni slogan kojeg besplatno poklanjam svim strankama: „Oživite Slavoniju i Slavonija će oživjeti vas“. U međuvremenu nama Slavoncima ne preostaje ništa drugo nego da se inatimo kao i do sad.
- 11:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>