http://www.radiostudent.fpzg.hr/
http://www.guerrillagirl.net/
http://www.index.hr/
http://www.jutarnji.hr/

nikolina kranjec

srijeda, 27.04.2011.

Uskršnji običaji u Prigorju

Povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, sjećam se od kad znam za sebe u Uskršnjoj noći, palimo Uskršnji krijes, odnosno " vuzmicu" ( vuzmenjak , vuzmenka, vazmenka, kris...). Takvi običaji poznati su još od davnih, srednjovjekonih vremena diljem Europe, kao dio religije i pučkih običaja. U paljenju su nekad sudjelovala cijela sela, od onih najmanjh pa do najvećih. No kako se vremena mijenjaju, rijetka su mjesta u kojima sudjeluju svi suseljani organizirano. Tradiciju održavaju folklorna društva, te ekološke i sportske udruge.
Kako moja obitelj drži do običaja, i kako sam odgajana u tom duhu, poseban je osjećaj sudjelovati u izgradnji same vuzmice i njezinom paljenju. Iščekivanje čija će biti veća i čija će duže gorjeti, ponavlja se svake godine.

Gradi se u piramidalnom i okomitom obliku, do visine od čak 12 metara. Nekada su pripreme trajale po mjesec dana, a danas tek tjedan ili dva.
Evo nekoliko vuzmica sa zelinskog područja, koje se ipak može pohvaliti, kako drži do tradicije i ne moramo se brinuti da će naši lijepi, nekadašnji običaji nestati.

- 14:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ukrajinski vez i narodna umjetnost

Nakon niza vrlo zanimljivih izložaba kojima nas je gradski muzej u Zelini obradovao, u njemu je prošlog četvrtka otvorena po prvi puta i jedna međunarodna izložba. "Ukrajinski vez i narodna umjetnost" obuhvaća etnografsku baštinu, manje nam poznate zemlje, a sa kojom nas vrlo vjerojatno povezuju duboke povijesne veze.
Posjetitelji uglavnom mogu vidjeti slike, zanimljivi i istaknuti tekstovi upućuju ih u ono što razgledavaju isto kao raskošni katalozi izložbe koji plastično imenuju izloženo. Katalogom autorica izložbe potiče na razmišljanje o, kako kaže transformaciji vremena u kojem su muškarci i žene odijevale vezene nošnje.

Ukrajinski vez smatra se simbolom ukrajinske nacionalne kulture. Priznat je kao unikatna pojava umjetničke kulture, jedinstvene u svijetu. U davnom 11. stoljeću već je postojala prva škola vezenja u Kyivu, gdje su djevojke učile vesti zlatom i srebrom. I tako sve do 20. stoljeća vezlo se u svakom selu, samostanu i dvorskom imanju.
Narod je prenosio svoju filozofiju, razumijevanje svijeta, koji su se prikazivali simobolima. Smatrali su se nevidljivom snagom koja štiti čovjeka od sveg zla.
Fascinatno je da su djevojke tijekom svog života izvezle po 80 košulja, i to koncem, srebrom, zlatom, biserima, šljokicama i perlama. Za samo jedan rukav bilo je potrebno više od 2 kilometra, da dobro ste pročitali, dva kilometra konca, oko 60 000 uboda iglom i 500 sati rada. Vezena je košulja u prosjeku težila 3 kilograma, a ona s biserima čak 5 kilograma.

- 12:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 22.04.2011.

Loše stanje zgrada užeg gradskog prostora

Zapuštene i neodržavane kuće veliki su problem mnogih gradova pa tako i Zeline. Uži gradski prostor koji čini zaštićenu kulturno-povijesnu cjelinu grada je unatoč rijetkim pozitivnim primjerima obnove, realiziranim tijekom posljednjih nekoliko godina u prilično lošem stanju. Evidentan je komunalni nered koji se očituje u raznim intervencijama, neprihvatljivim unutar povijesne strukture grada kao što su neprimjerene boje i oblikovni elementi pročelja, reklame, ograde, oprema lokala i vanjskog prostora uopće, hortikulturni elementi i slično. Osim toga izrazito je loše građevinsko stanje najužeg povijesnog dijela poteza Ulice braće Radić, Ulice Matije Gupca, Ulice Vladimira Nazora i Zagrebačke ulice.

Stanje upućuje ne nebrigu i nepostojanje svijesti o vrijednosti povijesnih građevina te zakonom propisanom načinu obnove uz nužnu prisutnost konzervatorske struke. Pozitivni pomaci uočavaju se u obnovi tek rijetkih pročelja, poput poteza u Zagrebačkoj ulici ili zgrade na početku Bocakove ulice.
Projekt arhitektonskog snimanja pročelja u povijesnoj jezgri Zeline bio bi prvi korak prema boljoj budućnosti. Cilj jednog takvog projekta bi bio napraviti osnovnu dokumentaciju pročelja uže gradske jezgre kad se za to pronađu potrebna financijska sredstva. Dokumentacija koristi u svakom slučaju bez obzira na to da li se u daljnju obnovu pročelja krene za godinu dana ili pet godina. Fizički rezultati projekta ovise najviše o financijama i želji građana da se u njega uključe. Stanje zahtjeva ozbiljan angažman na svim razinama, dakle od samih građana, preko gradskih vlasti i lokalnih kulturnih institucija do nadležne konzervatorske službe i stručnih suradnika. U tom smislu nadamo se što skorijim konkretnim naporima i akcijama u svrhu poboljšanja stanja. Ozbiljan pristup nalaže opsežnu pripremu uz neizostavnu izradu odgovarajuće dokumentacije odobrene od strane nadležnih stručnih službi. Ako se samo prisjetimo starih fotografija i razglednica koje prikazuju centar Zeline, vjerujem da bi svi ponovno htjeli živjeti u tako lijepo uređenim ulicama i zgradama.

- 10:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 13.04.2011.

Termalna rivijera Zelina

Ljeto nam dolazi, a naši bazeni u Zelini već godinama stoje napušteni i prazni, a nekada su bili najpoznatiji u samoj Zelini i okolici. U bazenima su umjesto ljudi u njima plivale žabe i zmije. U tih nekoliko godina koliko su bazeni zjapili prazni, pojavilo se nekoliko ideja za obnavljanjem, no svaki pokušaj je propao. Tako i posljednji, s kojim bi, da je uspio, Zelina ponovno postala termalno odrediše svojih građana, ali i Zagrepčana i svih ostalih gostiju i turista, koji su se u nekim prošlim vremenima rado odmarali i opuštali na zelinskim termalnim bazenima.
U sklopu bazena postojao je i veliki auto kamp koji je privlačio mnoge inozemne turiste. No se to čini se, kao da je iz neki prošlih vremena.

bazeni prije dvadesetak godina ( stara razglednica)
Cijeli kompleks je razrušen, jerse prema idejnom projektu za Termalnu rivijeru Zelina, trebao izgraditi novi kompleks. Sadržavao bi hotel, sportske terene, olimpijski bazen s kompleksom zatvorenih bazena, akvapark, adrenalinski toranj, sauna centar sa sadržajima wellnesa te odgovarajući trgovačko- zabavni centar. Prilikom projektiranja čak se strogo vodila briga o zaštiti prirode tako da je u cijelosti očuvana vrijedna hrastova šuma i park bivšeg autokampa. Unatoč tome sve ja nažalost palo u vodu. Bila je to ideja Behgjeta Pacollija , kosovskog predsjednika. No kako mnogi kažu " političarima ne treba vjerovati", Pacollia je danas previše okupiran svojim poslovima i interes za projektom očito se smanjio. Ali unatoč tome ne želi odustati od svog projekta i raskinuti ugovor sa gradom. Danas dakle, sve stoji na prepirkama na gradskim sjednicama, različitim raspravama i otkrivanjem krivaca za neuspjehe.
Zelinčani ne skrivaju svoje ogorčenje i razočarenje te se otvoreno izjašnjavaju o toj temi. Mladi ljudi koji su ljeta provodili na bazenima i tamo odrastali sa nostalgijom se prisjećaju tih dobrih starih dana.