nikolina kranjec

utorak, 28.12.2010.

Oživljavanje duha starih Božića

Zelinska udruga mladih ove je godina odlučila na pomalo, nesvakidašnji način, proslaviti božićne blagdane. Odlučili su oživjeti duh starih Božića. Zaboravljeni običaji i tradicije zelinskog kraja, privukli su mnoge znatiželjnike. Druženje je održano ispred vatrogasnog centra, a svi koji su došli zagrijali su se toplim čajem, kuhanim vinom , a i zasladili ukusnim kolačima. Paljenje krijesa, panjeva, pšenica posijana kod kuće za sv. Luciju, nezaobilazna slama ispod bora, jabuke i orasi u košari dočarali su božićni duh. Nekada je bez električne struje, bilo nužno osvijetliti prostor svijećama ili krijesom, koji su ujedno postali simbol novog života i nade. Pšenica također kao simbol obnove života i nada. Stari ljudi čak govore " kulka bu šenica, tulke bu penez". Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činio glavni član domaćinstva, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donesenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost. Poslije blagdana tu su slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju. Ta tradicija vezana uz slamu, jedan je od najdražih trenutaka iz djetinjstva, kojeg se uvijek rado sjetim. domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Za kreativce, članovi udruge pripremili su i kreativni kutak, u kojem je svatko mogao izraziti svoju kreativnost.

- 13:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 16.12.2010.

Zagrebački folklorni ansambl

Povodom 65. obljetnice osnutka ansambla i uoči 5. obljetnice smrti osnivača i mentora dr. Ivana Ivančana, Zagrebački folklorni ansambl održao je veličanstveni koncert u koncertnoj dvorani Lisinski. Koncert pod nazivom " Da si od srebra, da si od zlata" privukao je mnoge ljubitelje folklora i narodnih običaja. Sastojao se od dva dijela, u kojima su prikazani plesovi cijele Hrvatske, preko Prigorja, Istre, Međimurja pa sve do Slavonije, Banije i Dalmacije. Autentične nošnje, ukrasi i oglavlja koji zahtijevaju posebnu brigu i pažnju, upotpunili su cijeli doživljaj. Koreogafi su izabrali i ovaj put teme iz tradicionalnih folklornih izvora, iz svog vlastitog iskustva, koje prikupljaju prisustvujući raznim narodnim običajima. Solo izvedbe izvođača i zahtjevne koreografije, izmamljivali su samo uzdahe oduševljenja. Trostruki bis na kraju koncerta najbolji je dokaz tome. Do punog izražaja istaknula se ljepota i vrijednost pjesama i plesova. Od svojih početaka ansambl izvodi umjetničko oblikovani folklor, iz različitih dijelova Hrvatske. Osnovan je 1945. godine u Zagrebu i sve do danas čuva i njeguje hrvatsku tradiciju. Za to je potrebno dobra plesačka tehnika i izražajno pjevanje, što svi članovi ansambla i posjeduju. Kontinuirana kvaliteta odvela je ansambl na mnoga putovanja i turneje diljem svijeta, s kojih su se vraćali sa brojnim odličjima i nagradama kao jedni od najuspješnijih ansambala. Nastupao je u najpoznatijim koncertnim dvoranama i snimao priloge za neke od najvećih svjetskih televizijskih kuća.

- 17:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.12.2010.

Narodne nošnje Zagrebačke županije i grada Zagreba na starim razglednicama

Nakon priprema koje su trajale čak godinu dana, u zelinskom gradskom muzeju izloženo je oko tisuću različitih razglednica. Razglednice su to sa motivima narodnih nošnji iz Zagreba i Zagrebačke županije. Neke su stare čak stotinjak i više godina, a vjerno prikazuju nekadašnje običaje, odjeću, krajolik, ljude i životinje. Posjetiteljima su, koliko sam primjetila, najzanimljivije razglednice njihovog,zelinskog kraja, od kojih neke prikazuju stare zelinske obitelji i njihovu životnu svakodnevnicu. Razglednice su izvor visoke kulturne vrijednosti i važne su za proučavanje naše kulturne baštine. Samoj izložbi uvelike su pridonijeli vanjski suradnici, poput Zdravka Valentakovića, zelinskog kolekcionara satova, fotografija, starinskih predmeta i razglednica, koje je posudio muzeju za istraživanje i izložbu. Druge razglednice su otkupljene, a neke čak i pronađene u zaboravljenim škrinjama, na starim tavanima. Iskreno, ne sjećam se nažalost, kada sam posljedni put poslala nekome razglednicu. Ili ju dobila. A uvijek sam ih voljela i slati i dobivati, veselile su me. Pa sam upravo iz tog razloga, uživala u zanimljivoj izložbi, koju bih svakome preporučila. Naučila sam nešto novo, vidjela kako se nekad živjelo, bogatstvo narodnih nošnji, koje očaravaju svojom raskošnošću, a nekim sam se razglednicama i nasmijala od srca. A osim razlednica , izloženo je i nekoliko primjeraka starih narodnih nošnji. U muzeju su zadovoljni odazivom posjetitelja , a sam ravnatelj se nada kako će i stanovnici drugih gradova u županiji, imati priliku pogledati izložbu.

- 20:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 01.12.2010.

Božićne pjesme

Proteklih nekoliko dana svi se " žale" na preuranjeno postavljene božićne ukrase i izlozima trgovina, na trgovima i ulicama, reklamama na televiziji i radiju pa čak i na vesele božićne pjesme. No da se slučajno nalazite u Americi ili Engleskoj na početku jedanaestog mjeseca, na svakom kutu dočekale bi vas razigrane božićne melodije. Preko oceana sve počinje ranije, blještavije i veće. Pjevajući za Božić, sigurno se niste zapitali odakle te pjesme potiču i kako su se razvijale od davnih dana pa do danas. Prvi put božićna se glazba javlja u 4.stoljeću, u doba Rimskog Carstva. U to doba pjesme su bile na latinskom i koristile su u crkvenim obredima ali i kao oružje protiv heretičkih nauka. Zanimljivo je da se jedna od pjesama iz tog perioda imenom Corde natus ex Parentis i danas pjeva u nekim crkvama. Kanije , u devetom i desetom stoljeću pjesme su se proširile kontinentom, no tek u dvanaestome stoljeću je jedan svećenik iz Pariza počeo upotrebljavati tradicionalne pjesme u liturgijskim obredima. To je bio početak danas nam znanih božićnih pjesama. Engleska riječ znači pjesma ili napjev a izvorno potječe iz francuskog jezika ili latinskog gdje znači ples. Tako bi mogli pomisliti da su se božićne pjesme izvodile uz ples, što je i istina, jer su izvorno , bile izvođene za vrijeme žetvi ili sličnih radova, te su se tek kasnije preselile u crkeve i počele povezivati sa Božićem. Kod nas običaj koledara postoji i današnje vrijeme. Naime, pjevači i pjevačice obilaze sela i šire duh blagdana. Što se plesa tiče, od njega se ubrzo odustalo, ne zna se točno iz kojih razloga, no pretpostavlja se da je taj to smatrano pogrešnim. Najveće zanimanje za pjevanjem božićnih pjesama javlja se u 19. stoljeću. Od tada pa do danas one su spoj različitih žanrova i postale su simbol blagdana. Naravno, i industrija je prepoznala izvor zarade u pjesmama, što se pokazalo pravim rudnikom zlata. Najprodavaniji singl svih vremena bio je , Binga Crobyija iz 1942., s preko 50 milijuna prodanih primjeraka. Od popularnih tu su još naravno i iz 1850. za koju se zapravo smatra da je napisana povodom američkog Dana zahvalnosti, a ne Božića. Jedna od pjesama od kojih se ne može pobjeći zasigurno je sentiš < Last Christmasem> grupe Wham! iz 1984. Iste godine snimljena je i koju je izveo tadašnji Live Aid u sastavu brojnih poznatih glazbenika, s ciljem da pomognu djeci u Etiopiji. Najviše božićnih pjesama , snimili su Frank Sinatra, Dean Martina i Elvis. U današnjim okolnostima glazbena industrija pretvara obične hitove u božićne megahitove. Pa umjesto dražesne zvonjave zvončića možemo često čuti zveckanje blagajni i kovanica. Ne dajte da vam to uništi blagdansko raspoloženje, i koliko god sladunjavo zvučalo, pjevajte i uživajte u mjesecu koji bi po nekima , trebao biti najljepši mjesec u godini. Ho ho ho!

- 17:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.