nihonkichigai tj. lud za Japanom
17.01.2007., srijeda
Buddhino učenje
|
Znanje je zabluda,neznanje je kaos učitelj Nansen  Ono što na zapadu zovu Budizmom (nikako mi se ne sviđa taj naziv) u Aziji je poznato kao Buddha - sassana tj.način življenja ili disciplina Probuđenog ili kao Buddha - Dharma,vječna istina Probuđenog.Budističko učenje proizlazi iz učenja Gautame Buddhe koji je živio u 6.st. prije Krista.Njegovo osobno ime je bilo Siddharta,a pripadao je plemenitoj i staroj kraljevskoj lozi Sakya,čije je kraljevstvo bilo smješteno na sjeveru Indije,u podnožju Himalaja,na području koje je danas dio Nepala. Kao mladić Siddharta je ostavio svoj svjetovni život blagostanja i krenuo tražiti odgovore na pitanja koja su ga mučila.Doživjevši prosvjetljenje,probuđenje postaje Buddha ili probuđeni tj.prosvijetljeni. Za Budizam ne možemo reći da je religija.Pravi naziv bio bi Buddhino učenje. Budist nije osoba čiji su roditelji budisti,već onaj tko u svakodnevnom životu primjenjuje Budhina učenja. Buddha nije Bog.Buddha nije ime.To je stanje uma,nakon što je dostignuto probuđenje. Bit Buddhinog učenja sažeta je u Četverostrukoj plemenitoj istini: 01. Život je patnja 02. Uzrok patnje je želja 03. Istina o prestanku patnje je utrnućem želja 04. Utrnuće želja postiže se provodeći Osmerostruku stazu pravednog života koja se sastoji od 01. Ispravnog gledišta 02. Ispravnih misli 03. Ispravnog govora 04. Ispravnog ponašanja 05. Ispravnog života 06. Ispravnog zalaganja 07. Ispravne svijesti 08. Ispravne koncentracije Tri stupa Budhinog učenja su 01. Buddha - Prosvijetljenji 02. Dharma - Buddhino učenje 03. Sangha - budistička zajednica Najvažnije knjige o Buddhinom učenju su tri zbirke knjiga zvane Tripitaka ili "Tri košare".Nazivi tih knjiga su:Vinaya Pitaka,Sutta Pitaka i Abhidhamma Pitaka. Vinaya Pitaka sadrži pravila za budističku zajednicu Sanghu. Sutta Pitaka sadrži poučne rasprave o etici. Abhidhamma Pitaka sadrži psihološka tumačenja Buddhe,uključujući 24 trans- cendentalna zakona koji tumače djelovanje prorode. Nakon Buddhine smrti,500 godina kasnije formirala su se dva budistička pravca. Theravada (učenje starih) ili Hinayana (Mala kola) i Mahayana (Velika kola). Theravada sljedbenici su "dogmatičari" a Mahayana sljedbenici su "revizionari". U Theravada budismu idealna figura je Arhat,onaj koji je zahvaljujući moralnim naporima tijekom kruga mnogobrojnih rađanja,života i umiranja,pročišćen,u stanju prosvijetljenosti.U Mahayana budizmu idealna figura je Bodhisattva, onaj koji je doživio prosvijetljenje,ali nije potpuno zadovoljan dok sva bića ne dožive prosvijetljenje.Theravada budizam uči da samo budistički redovnik može doživjeti prosvijetljenje,dok Mahayana budizam uči da svatko posjeduje Buddhinu prirodu i može doživjeti prosvjetljenje u svakom trenutku. Theravada Budizam se održao na Sri Lanki,Burmi,Tajlandu i Indoneziji,dok se Mahayana Budizam proširio po Kini,Koreji,Tibetu i Japanu. * Izvor - Henry S.Olcott,"Budistički katekizam",Zagreb,1992. |
.svg-dc6dca.png){kind=logo}
