Mapiranje Trešnjevke: Šetnja Naseljem Prve hrvatske štedionice uz posjet Ericssonu Nikoli Tesli
Projekt "Mapiranje Trešnjevke" otvorio je još jednu sezonu šetnji Trešnjevkom (danas, u srijedu, 22.04.2015., slavimo točno 2 godine od pokretanja projekta!), ovaj puta šetnjom kroz Naselje Prve hrvatske štedionice i posjetom tvrtci Ericsson Nikola Tesla. Šetnju je i ovaj put vodila moja malenkost, a na fotkama zahvaljujem vrijednim fotografima koji su ih stavili na raspolaganje: Barbari, Branku, GP-u, Mariu, Mladenu i Saši!
Na polaznoj točci, ispred Centra za kulturu Trešnjevka, u petak 17.04.2015. u 18h, skupila se poveća grupa šetača, na kraju smo uspjeli nabrojati čak 65 duša! Duh proljeća, pojačana medijska prisutnost (vezana i uz pristupanje projekta globalnoj incijativi Jane's Walk o čemu sam već pisao) i sve veći broj stalnih posjetilaca koji dolaze na sve šetnje učinio je svoje, usprkos sivom i ne tako toplom popodnevu. Šetnja je započela uvodom u povijest Trešnjevke, sa posebnom pozornošću na dio Trešnjevke u kojem se nalazi naselje Prve hrvatske štedionice, koje se počelo rađati 1935. godine po projektu arhitekta Zdenka Strižića koji je tokom svog radnog vijeka, pogotovo u prvoj fazi rada u Njemačkoj, stekao mnogo iskustava u projektiranju naselja za sve veći broj doseljenika iz ruralnih krajeva u velike gradove (naselj Weissendorf u Stuttgartu, naselje pored Bulowplatza u Berlinu). Pogledajmo nekoliko važnih godina za razvoj tog dijela Trešnjevke: 1862. Otvorenje željezničke pruge do Zagreba, Zapadni kolodvor je tad bio glavni zagrebački kolodvor 1877. Otvorenje Gradskog vodovoda na lokaciji u Magazinskoj cesti 1892. Pušten je u upotrebu Glavni željeznički kolodvor, Zapadni kolodvor postaje manje važan 1901. Pušten u promet "Samoborček" 1907. Otvorenje "Munjare" (Električne centrale) 1921.-1925. Izgradnja gradskih kuća u bloku Selska-Magazinska-Meršićeva 1927.-1928. Izgradnja provizornih stanova kod raskrižja Selska-Ozaljska 1928. Otvorena Osnovna škola Kralja Tomislava 1929.-1930. Izgrađeno Naselje Istrana i invalida u bloku Selska-Veprinačka-Mošćenička 1930. Gradnja Trešnjevačkog placa 1931. Izgrađeno stambeno naselje za namještenike ZET-a sjeverno od Remize 1932. Otvorena osnovna škola Augusta Šenoe na Selskoj cesti 1932. Otvoren je prvi dječji vrtić u gradu, u objektiam uz osnovnu školu Augusta Šenoe 1935. Izgrađeno Naselje Prve hrvatske štedionice između Ozaljske, Selske i Krapinske 1935. Otvorena tramvajska veza prema Remizi 1939. Izgrađena crkva Sv. Josipa u Trakošćanskoj ulici 1939.-1941: Izgradnja crkve Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti 1940. Otvoren park sa dječjim igralištem u Zorkovačkoj ulici 1953. Tvornica Nikola Tesla seli se na današnju lokaciju u Krapinskoj ulici 1964. Izgrađena zgrada u Zorkovačkoj ulici (za tadašnju "vojnu poštu") 1985. Otvoren je novi objekt dječjeg vrtića "Bajka" u Zorkovačkoj ulici ![]() Susret na Fedorovu uglu Trešnjevačkog parka. Snimio: Mario ![]() Skupljamo se uz klupe ispred Centar za kulturu. Snimio: Mladen ![]() Grupa je sve veća ... Snimio: Mladen ![]() Karte (planovi grada iz davnih vremena) su na stolu! Snimila: Saša ![]() Ovo je kopija plana grada iz 1930. godine. Snimila: Saša ![]() Dio okupljenih sluša uvodnu riječ. Snimila: Saša ![]() Dečki iz obližnje škole koji su dobili zadatak pribilježiti sve zanimljivosti. Snimila: Barbara ![]() Svi u krug! Snimio: Mladen ![]() Plotunska foto-paljba! ![]() ![]() Važno je imati dobar pregled! ![]() Nakon uvodne riječi krenuli smo Slavetićkom ulicom u kojoj se još uvijek može vidjeti veći broj malih kućica kakve su nekad činile većinu stambenih objekata na rubu grada, bez vode, često i bez struje - prema njima su kuće projektirane u novome naselju bile nevjerojatno luksuzni objekti. U nekim od tih kućica se još i danas živi (obratite pažnju na istočnu stranu ulice!), dok su neke prepuštene propadanju. Na samome ulazu u zaštićeni dio naselja, na početku Gredičke ulice, uočili smo zanimljivu sliku žetelice iznad ulaza u kuću, a nakon toga smo, uz razgovore o detaljima projekta i izvedbe naselja krenuli dalje. Velika novost koju je uveo projektant Strižić bilo je prebacivanje prostorija u kojima se obitava tokom dana (dnevna soba, kuhinja) na vrtnu stranu stana, dok su servisne prostorije (kupaona, WC) bile okrenute na uličnu stranu, suprotno dotadašnjim običajima. Tim se izmjenom postiglo da je vrt postao mjesto života, produženi dnevni boravak, a ne kao do tada samo mjesto za uzgoj povrća ili skladište za nepotrebne stvari. Isto tako, velika se pažnja usmjerila pravilnoj orijentaciji kuća (istok-zapad) kao i rasteru ulica. ![]() Duga kolona je krenula preko parka. Snimila: Saša ![]() Masovni prelazak Ozaljske ulice - kao da su demonstracije! ![]() ![]() Slavetićka ulica nam je pokazala kako se nekad živjelo ... Snimila: Saša ![]() Slavetićka ulica je bila pretijesna za sve nas ... Snimila: Barbara ![]() Bilo je šetača na dvija i četiri noge kao i na dva kotača. ![]() > ![]() Pogled niz ulicu. Snimio: Mario > ![]() Rijeka šetača teče Slavetićkom ulicom. Snimio: Mario ![]() Trešnjevačka idila davnih dana. Snimila: Saša ![]() Simpatična teta iz dvorišta u Slavetićkoj nam je pokazala da se vrtne pumpe i dalje koriste - iako ne za piće. Snimila: Saša ![]() Šupe i drvarnice čuvaju uspomene na dane kad su ih svi trebali ... za drvo za ogrjev, za alat za vrt i još puno toga. Snimio: Mario ![]() Ovdje više nitko ne živi ... Snimila: Barbara ![]() Unutrašnjost jedne napuštene i napola urušene kuće u Slavetićkoj ulici. Snimio: Mario ![]() Jedno od najpamtljivijih dvorišta, već godinama poznato po plavo-rozim tonovima. Snimila: Barbara ![]() Ulazimo u Gredičku ulicu, a time i u zaštićenu zonu Naselja Prve hrvatske štedionice. Snimila: Barbara ![]() Gredička ulica - nekad i sad. Snimila: Barbara ![]() Pred vratima kuće sa slikom žetelice. Snimila: Barbara ![]() Pogled na žetelicu i zanimljiva vrata kroz zanimljivu ogradu. Snimio: Mladen ![]() Vau! Snimila: Barbara ![]() Zlato Trešnjevke! ![]() ![]() Ovakva gomila ljudi nije mogla proći nazapaženo ... Snimila: Barbara ![]() I ovo je dio života na Trešnjevci! ![]() ![]() Ovi su prozori vjerojatno na tome mjestu već 70-tak godina ... Snimio: Mladen ![]() Mozaik starih i novih fasada ... Snimio: Mladen ![]() .. i starih i novih balkona sa dvorišne strane. Snimio: Mladen ![]() Napredujemo Gredičkom ulicom prema Ericssonu Nikoli Tesli. Snimila: Barbara ![]() Pogledajmo malo i zeleni pojas vrtova između kuća! Snimila: Barbara Nakon razgovora o naselju smo krenuli prema Ericssonu Nikoli Tesli gdje nas je čekala ekipa iz tvrtke koja nam je kroz polusatnu prezentaciju predstavila prošlost, ali i sadašnji trenutak tog poduzeća koje je spojilo tradiciju tvrtke Nikola Tesla, koja je osnovana 1949. godine kao mali servis za telefonske uređaje sa 20-tak zaposlenih i tokom vremena se razvila do velike tvornice koja je izvozila velike količine telekomunikacijske opreme na istočnoevropska tržišta tog doba, sa tradicijom Ericssona, tvrtke koju je osnovao Lars Magnus Ericsson 1876. godine i koja je već desetljećima u vrhu svjetske telekomunikacijske industrije i u nekim dijelovima tog tržišta predstavlja svjetskog lidera. Nakon prezentacije smo prošli tzv tehnološki put gdje su predstavljeni neki od projekata na kojim se u tvrtci trenutno radi, od e-zdravstva i sličnih projekata za tzv. e-društvo pa do najnovijih telekomunikacijskih rješenja. Na žalost, nismo imali prilike zaviriti u maketu, među testne objekte gdje se krije mnoštvo opreme namijenjene testiranju. Kao suprotnost predstavljanju sadašnjosti tvrtke čuli smo od nekih sudionika šetnje, bivših zaposlenika kompanije, kako je bilo nekad raditi u njoj: o strogom režimu dolaska u firmu kada se zapisivalo svako kašnjenje, o odličnim plaćama (na dan isplate su ispred tvornice u redu stajali taksisti koji su radnike vozili u Samobor na kolače ili pak u kupovinu u centar grada), o ulozi svojevrsnog "posrednika" pri prodaji Ericssonovih uređaja na tržišta tadašnjeg Sovjetskog saveza ... ![]() Pred ulazak. Snimila: Saša ![]() Odmor za već pomalo umorne noge ... Snimila: Barbara ![]() Tokom prezentacije ... Snimio: Branko ![]() Tokom prezentacije ... Snimio: Mario ![]() Školarci se javljaju sa svojim pitanjima. Snimila: Barbara ![]() Komentar jednog od nekadašnjih zaposlenika firme. Snimila: Barbara ![]() Pogled odozada ... Snimio: Mladen ![]() ... i sprijeda. Snimio: Mladen ![]() Suradnice pred početak razgledavanja ... Snimio: Mladen ![]() Na početku tehnološkog puta ... Snimila: Barbara ![]() Prezentacija u "plavome hodniku". Snimila: Barbara ![]() Na izlasku ... Snimila: Barbara ![]() Fotografija hodnika tehnološkog puta preuzeta sa Ericssonove web stranice. ![]() Pozdravljamo se i sa našim voditeljicama kroz tehnološki put ... Snimio: Mladen ![]() Pokoja riječ iz nekadašnjeg života firme ... Snimila: Barbara ![]() ... i iz današnjeg života firme. Snimila: Barbara ![]() Po svemu sudeći, priče su zanimljive ... Snimila: Barbara ![]() Raznobojna fontana u parku u krugu kompanije. Snimio: Mladen ![]() On je zaslužan za puno toga oko nas - skulptura u parku u krugu kompanije ... Snimila: Barbara Posjet tvrtci je završio razgovorom u parku uz vodoskok gdje smo se oprostili od domaćina i krenuli dalje kroz naselje, prvo pored starih poklopaca šahtova (najstariji datira još iz doba gradnje naselja - vidljivo po natpisu ljevaonice Gajić koja je djelovala između dva rata u Selskoj cesti) pa dalje do parka u Zorkovačkoj. Taj je park značajan za Zagreb po tome što je to drugi najstariji park sa dječjim igralištem tog tipa (prvi je onaj na Trgu kralja Petra Krešimira IV). Otvoren je 22.06.1940. nakon uređenja po projektu Cirila Jegliča i Smiljana Klaića, fontanu je osmislio Josip Seissel, a skulpturu "Frulaš" (zapravo, njen gipsani odljev) izradio je Fran Kršinić. Odljev je vrlo brzo nestao i nikad više nije pronađen, da bi prije 2 mjeseca na isto mjesto bila postavljena skulptura Luje Lozice koji ima kuću pored parka. Nakon kratkog razgovora uz park prošetali smo se i do najkraće ulice u Zagrebu, Novodvorske ulice, koja, iako tako izgleda, zapravo nije slijepa ulica. Izašli smo na njen "slijepi" kraj u Cesargradsku ulicu i zatim, hodajući kroz špalir malih kućica, stigli smo i do kraja šetnje ... taman prije početka kiše koja je počela padati pola sata kasnije! ![]() Izašli smo iz Ericssona Nikole Tesle i ponovo opažamo detalje naselja - stare poklopce šahtova! Snimila: Barbara ![]() Evo šahta iz 30-ih! Snimila: Saša ![]() Uz park u Zorkovačkoj. Snimio: Mladen ![]() Kao na pozornici ... Snimio: Mladen ![]() Večernji pogled na park. Snimio: Branko ![]() Svima smo zanimljivi ... Snimila: Barbara ![]() Odozgo nas gledaju i stanari nebodera u Susedgradskoj ulici .. ![]() ![]() U tjesnacu Cesargradske ulice. Snimila: Barbara Zahvaljujem se svima na dolasku i veselim se slijedećoj šetnji koja kreće 08.05.2015. u 18h, također ispred Centra za kulturu Trešnjevka, u smjeru Knežije i Srednjaka! Oznake: mapiranje trešnjevke, trešnjevka, NAselje Prve hrvatske štedionice, Ericsson Nikola Tesla, Jane's Walk |
< | travanj, 2015 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |