Nepoznati Zagreb

Savjet za one koji se već dugo nisu prošetali dvorištem SC-a: bacite pogled na zid Galerije SC-a i upoznajte zanimljivu robotsku obitelj!

(a možda ni ne znate da su vrata sa stražnje strane SC-a, na Runjanovu/Crnatkovu ulicu, već duže vrijeme otvorena pa tako od SC-a do Glavnog kolodvora trebate manje od desetak minuta hoda?)

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Godišnji odmor je pred vratima, još samo da dolijemo ulje i krećemo na put!

Dragi moji, čitat ćemo se i slijedećih tjedana (iako rjeđe), a tamo negdje od Gospe sam ponovo češće sa vama!

Ugodno vam ljeto!!!

Preuzeto iz Vjesnikova Moto magazina, 1968. godina. DenMla, hvala ti na prilogu!

P.S. Što mislite, koja bi ovo pumpa mogla biti? Meni se čini, možda ona na Bukovačkoj, ona je već odavna tamo, a iza nje je baš sličan voćnjak oko crkve sv. Jeronima.

Iza svakog izuma stoji neka jednostavna, a genijalna zamisao ... a ova ovdje, upotreba starih sušilica kao ograda, je zaista posebna - takvo što nisam još nigdje vidio!

Taj vrt na rubu Borongaja okružen je sa čak tri strane sušilicama, po mojem slobodom proračunu tamo ih ima bar 40!

Borongaj, u blizini firme "Končar". Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Dragi moji, ne znam da li znate da je još samo danas otvorena peticija inicijative "1 posto za grad" u sklopu projekta "1 posto za umjetnost" za promjene na Cvjetnom trgu!

Detalje pročitajte OVDJE, a na tome linku možete istovremeno i potpisati peticiju!

Unaprijed hvala!!!

A poziv na potpisivanje popraćujem sa nekoliko fotki sa Cvjetnog snimljenih pred desetak dana. Situacija na trgu se mijenja iz dana u dan tako da je najbolje da sami pogledate što se i kako radi.

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Razgovor o kvaliteti ploča . Snimio: Vanja

Jedina dobra stvar - pipa za vodu je sad dostupnija i čak su stavljene tri (iako samo jedna osoba može istovremeno piti vodu ). Snimio: Vanja

Tradiciju treba poštovati, zar ne?

Stoga, i ove godine vam donosim zbirku plakata sa ovogodišnjom kolekcijom badića koji se reklamiraju na gradskim ulicama (prošlogodišnji post na ovu temu možete vidjeti OVDJE!) ... prvi (Calzedonia, Lisca) su se pojavili još početkom lipnja, kad je i bila najveća navala (kako bi se što više budućih kupačica potaklo na kupovinu već prije početka sezone), a nakon toga oni polako nestaju, no još ih ima razasutih po gradu.

I, koji vam se najviše sviđaju?

Ja sam ih poredao po svom ukusu, od najzanimljivijeg prema najnezanimljivijem ... i pri tome sam najviše gledao opći dojam plakata (a ne samo manekenke, kao što bi možda neki pomislili ). Čini mi se da je firma "Calzedonia" tu podosta ispred konkurencije, dok me "Liscini" plakati (ove godine ipak malo manje loši nego prije ...) već godinma razočaravaju svojom bezličnošću i neatraktivnošću (tu se opet ne radi o manekenkama, već o samom izgledu plakata). A moram reći da je ove godine i "H&M" podbacio ...

I da, moram reći da mi je plakat "Cockte" pri samome vrhu iako mu uopće nije namjera reklamirati badić ... ali mi se plakat jako sviđa zbog svog šarenog retro-izgleda. Pitam se zašto već dugo nitko nije reklamirao badiće na neki pomaknutiji način umjesto da se uvijek radi o klasičnom "ljepotica na plaži" motivu?

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Nedavno se u Novoj cestu, na onom njenom južnom krajičku koji dotiče Savsku, pojavila valjda najduža reklama u gradu, za kafić "Day caffe", koji se nalazi iza ugla. Inače ne volim pretjerivanje sa reklamama, no ova je sasvim simpatična pa vam ju onda i prenosim u nekoliko fotki.

(a i ovako je veselije, u usporedbi sa starom metalnom ogradom)

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Snimio: Vanja

Ulica Davorina Bazjanca na Knežiji. Snimio: Vanja

Jarun, dječje igralište na južnoj obali. Snimio: Vanja

Reklama za film "Madagaskar 3" obješena na Arena centar. Snimio: Vanja

Da li znate da je potok Črnomerec potpuno presušio?



Pogled na sjever sa pješačkog mosta između Remize i Baštijanove. Snimio: Vanja


Pogled na jug prema Remizi. Snimio: Vanja


Fotke su snimljene prošli tjedan i u koritu nije bilo ni kapi vode, tek nešto malo blata koje se već sigurno do sada posusšilo.

A evo kako izgledaju Kustošak i Vrapčak - ništa puno bolje.



Kustošak kod Golikove (mostić kod Zeničke ulice). Snimio: Vanja


Vrapčak kod Zagrebačke avenije. Snimio: Vanja


Za kraj još samo podatak da se na ušću svih tih triju potoka u Savu nalazi tek nešto malo mulja, voda jedva da curka.

Dakle, čekamo kišu ...

Pothodnik u Runjaninovoj. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Dragi moji, vi koji se bar povremeno služite biciklom već znate kakva je situacija sa mrežom biciklističkih staza u Zagrebu: ona ne postoji. Postoje pojedinačne staze koje se tu i tamo susreću, no najvažniji smjerovi su pokriveni tek u fragmentima koje sami biciklisti slijedeći svoj osjećaj povezuju u neke smislene pravce kojima se koliko toliko ugodno i sigurno može doći od bilo koje točke A do neke točke B koja može biti na sasvim drugom kraju grada.

Što se pravih glavnih pravaca i dalekosežnih biciklističkih staza tiče, njih nema puno. Zagrebačka avenija, Horvaćanska cesta, Avenija Vukovar, Dubrovačka avenija i još poneki srednje dugi pravac (neke novozagrebačke prometnice, Martićeva, Ulica Ivane Brlić Mažuranić) - i to je to. Meni osobno se čini da je to jedan od najvećih, ako ne i najveći problem biciklističkog prometa u gradu - nepostojanje smislene mreže staza koje bi povezivale glavne pravce i sa kojih bi bilo lakše doseći ciljeve unutar pojedinih naselja.

Možda ste i primijetili da istok grada, što se biciklističkih staza tiče, prolazi lošije od zapada. Vukovarskom se može po stazi doći do Ivanićgradske, Branimirova nema staze, a po pločniku (daklle, ilegalno, ako ćemo gledati propise) je prohodna otprilike do Borongaja te neke dijelove kroz Dubravu, a glavnina biciklista se služi Maksimirskom koja je OK, ali je nastavak vožnje kroz Dubravu upitan jer se nije lako probiti dalje na istok kroz gužvu.

No, nije sve tako crno - istok grada ima jedan fenomenalni pravac koji, na žalost, stoji vrlo slabo iskorišten, a na njemu bi se mogla napraviti jedna od najatraktivnijih staza u gradu koja bi brzo, udobno i sigurno povezivala Dubravu i Sesvete sa centrom grada. Riječ je o zelenom pojasu koji se nalazi između Branimirove i željezničke pruge. Več sam jednom napisao nešto o tom terenu (vidi OVDJE) koji je gotovo potpuno neiskorišten, a velikim dijelom bi se po njemu, uz minimalne probleme pri gradnji i minimalna ulaganja te minimalne zahvate u zelenom pojasu, mogla napraviti prekrasna staza: sigurna, ugodna i brza.

Prekjučer sam se odlučio prijeći čitav taj potez u jednom "cugu" i vidjeti na licu mjesta da li je već sada moguć prolazak i kakve su mogućnosti izgradnje staze. Odmah ću vam odati krajnji rezultat: cijeli potez je već sad provozan, dapače, uz iznimku nekoliko kratkih dijelova, vrlo je ugodan za vožnju. Meni je uz puno zastajkivanja, fotkanja, pisanja bilješki i razgovore s prolaznicima trebalo od Glavnog kolodvora do željezničke stanice Sesvete otprilike 1 sat i 45 minuta. Vjerujem da bi se kontinuiranom vožnjom vać sad moglo doći do Sesveta za manje od sat vremena, a uz pravu biciklističku stazu bi se to moglo svesti na čak 30-40 minuta!

Pogledajmo sad kako je to izgledalo na samome terenu!
(vremena prolaska pojedinih dionica su mjerena, dok su za neke tek procijenjena zbog čestog stajanja)


Put sam počeo, kako to već i dolikuje, sa prvog perona Glavnog kolorvora. Uočio sam da je parkiralište za bicikle i dalje u mrtvom kutu SI kuta zgrade i da je i dalje gotovo prazno - zahvaljujući nepraktičnoj konstrukciji za vezanje i dobro sakrivenom mjestu na kojem svaki lopov može tek reći "Hvala". No, bolja je situacija sa vodom - nakon perioda kad je prastara česma za vodu sa istočne strane kolodvorske zgrade prestala funkcionirati sada je tu nova česma, donacija neke istarske firme. Česma je funkcionalna i laka za upotrebu: bravo za donatore i postavljače!

Otpio sam dug gutljaj svježe vode i krenuo!



Parkiralište za bicikle uz istočni zid zgrade Glavnog kolodvora. Snimio: Vanja


Nova česma. Snimio: Vanja


1. Glavni kolodvor - Držićeva (5 minuta)

Ovaj dio poznajete svi, to je dio uz famozni zid graffita (vidi OVDJE i OVDJE!) uz koji je dijelom, valjda zbog uskoće pločniak zabranjen prolaz pješacima. Jest, pločnik je uzak, no gotovo je uvijek prazan, a i vožnja uz zidove prekrivene tako zanimljivim graffitima je poseban doživljaj koji se ne propušta. Pretpostavljam da će nekom budućom izgradnjom na području bivšeg "Gredelja" nestati i taj zid (šmrc!) i otvoriti će se mogućnost izgradnje prave staze.

Ocjena: Provozno za silu, pomalo neugodno radi uskoće pločnika, dok se ne sruši zid nema potencijala za izgradnju prave staze. Semafora: 2 (Strojarska, Držićeva)



Branimirova: ulazak u "zabranjenu zonu" svijeta graffita. Snimio: Vanja



2. Držićeva - Zavrtnica (3 minute)

Evo i prva dva semafora (Strojarska, Držićeva) ... pokušat ću biti vizionar i zamisliti na željezničkom nadvožnjaku proširenje sa sjeverne strane kojim prolazi biciklistička staza za one koji putuju u smjeru istok-zapad i obrnuto (dakle, ne dolaze iz ili u Držićevu/Šubićevu). Šta kažete, jel bi to bilo dobro? Sa obje strane postoji i kosina za prilazne rampe - kladim se da bi u Grazu to već postojalo!



Pred Držićevom. Snimio: Vanja


Pogled sa nivoa nadvožnjaka i potencijalne staze. Snimio: Vanja


Nakon Držićeve postoji staza po sjevernom pločniku, no na južnoj strani nema pločnika, a do pruge zjapi veeelika prazna livada koju, čini se, rabe samo vlasnici pasa za istrčavanje svojih ljubimaca. A na tom dijelu počinje i nadasve neiskorišteni, a potencijalno zanimljiv nadvožnjak (meni je poslužio kao zaklon od kratke kiše).

Ocjena: OK, no bez ugaženog puta. Stazu bi bilo vrlo lako izvesti. Semafora:1 (Zavrtnica)



Početak Branimirove nakon Držićeve - s južne strane nema pločnika, a kosina počinje gotovo odmah uz cestu ... Snimio: Vanja


.. no, situacija se ubrzo mijenja i prostor postaje vrlo otvoren. Snimio: Vanja



3. Zavrtnica - Heinzelova (3 minute)

Tu će vjerojatno vrlo skoro osvanuti nova cesta, posljednji dio produžetka Branimirove, no zasad je tu još uvijek "sama jama" i jedno od najvećih divljih parkirališta u gradu. Nadam se da če izgradnja uključiti i stazu.

Inače, ako niste znali, uz "zeleni koridor" sa sjeverne strane pruge postoji nešto uži, ali ipak upotrebljivi koridor i sa južne strane!

Ocjena: Drndavo, ali OK. Staza je izvediva bez ikakvih problema. Semafora: 1 (Heinzelova)



U iščekivanju nove ceste. Snimio: Vanja


Slobodan koridor s južne strane pruge. Snimio: Vanja



4. Heinzelova - Svetice (6 minuta)

Ovo je jedan od najljepših dijelova trase - široka zelena površina uspješno odvaja ovdje dobro vidljivu stazu (koja olakšava vožnju) od prometne Branimirove. Buka je prigušena, a estetski dojam odličan jer je staza zelenilom vizualno potpuno odvojena od ceste. Malko je neugodniji tek posljednji dio koji ide uz romske nastambe i gdje je staza skrenuta prema cesti, no to je vrlo mali djelić.

Ocjena: Vrlo lijepo. Staza je izvediva bez ikakvih problema. Semafora: 1 (Svetice)



Početak lijepe staze nakon Heinzelove. Snimio: Vanja


Zeleno i ugodno. Snimio: Vanja



5. Svetice - Borongaj (4 minute)

Ugodna vožnja se i dalje nastavlja. Stazica je malko slabije ugažena, a zeleni pojas malko uži, no to ne predstavlja nikakve probleme niti umanjuje ugođaj vožnje.

Ocjena: Vrlo lijepo. Staza je izvediva bez ikakvih problema. Semafora: 0



Pred Borongajem, dio gušće zasađen drvećem. Snimio: Vanja



6. Borongaj - ž.st. Maksmir (3 minute)

Ovo je najneugodniji dio čitave trase, no vrlo je kratak. Naime, od autobusne stanice linija prema istoku do zapadnog početka perona željezničke stanice Maksimir postoji razvedena dobro ugažena staza koja vijuga uz prugu. No, kad se ona izgubi s druge strane živice (na peron) uz Branimirovu ostane tek jedva vidljiv trag i to po uskom zelenom pojasu koji još k tome lagano visi prema Branimirovoj. Vožnja je moguća, ali vrlo sporo i drndavo te uz potrebnu posebnu pažnju da vas strmina na usmjeri na cestu. Kao što rekoh, taj neugodni dio je kratak, taman koliko je dugačak peron željezničke stanice (do pješačkog pothodnika i raskršća sa trasom uz potok Bliznec o kojoj sam pisao OVDJE).

Ocjena: Neugodno, čak pomalo opasno. Staza je izvediva, no uz nužno ravnanje terena (širina nije problem). Semafora: 0



Razvedeni stazuljci prema ž.st. Maksimir. Snimio: Vanja


Nezgodan dio - kosina i odmah uz cestu. Na sreću, vrlo je kratko, tek 200-300 metara. Snimio: Vanja


Napokon opet dobra staza i širi pojas zelenila - kod prelaska potoka Blizneca (koji teče u podzemlju). Snimio: Vanja



7. ž.st. Maksmir - ž.st. Trnava (10 minuta)

Od izlaza iz pješačkog pothodnika je stazica ponovo vidljiva, a ubrzo, kod prelaska korita podzemnog korita Blizneca, se zeleni pojas ponovo širi i zasađen je drvećem. Slijedi još jedna, vrlo duga, ugodna dionica. Na sredini tog poteza, kod Mandlove, se nalazi nekoliko kuća željezničke stanice Borongaj,.a staza kratko prelazi na drugu stranu živice što doprinosi njenoj raznolikosti. Dio nakon tih kuća je možda čak najljepši na čitavome putu zato jer je lagano valovit i vrlo sjenovit i u nekim trenucima vožnja podsjeća na pravu prirodu i šumu!

Ocjena: Prekrasno! Staza je izvediva bez ikakvih problema (uz vjerojatno sječu ponekog drveta zbog gustog raslinja). Semafora: 0




I nadalje ugodno ... Snimio: Vanja


"Odmaralište" uz zapuštenu kuću skretnice za Blok 1. Snimio: Vanja


Kuća duhova. Snimio: Vanja


Da vidimo tko se tu usudi ući! Snimio: Vanja


Još jedna napuštena željezničarska kućica, ovaj puta s druge strane pruge (noću čak još gori svjetlo pred njom!). Snimio: Vanja


Željeznička stanica Borongaj - nekad jedna od ranžirnih teretnih stanica, a danas potpuno neiskorištena. Snimio: Vanja


Tko se još sjeća firme "Ei" iz Niša? Snimio: Vanja


Nakon stanice se staza vraća u svoj "unutarnji koridor"... Snimio: Vanja


.. gdje je ponovougodna i gotovo pusta ... Snimio: Vanja


... tek tu i tamo sretoh pokoju šetačicu ili šetača pasa. Snimio: Vanja



8. ž.st. Trnava - Osječka (3 minute)

Izlazimo iz zelenila i gustog drveća. Tu je pješački prijelaz prema Trnavi, a često i prodavač voća (njami lubenice!), a nas put vodi ostacima nekadašnje ulice po starom i pomalo drndavom asfaltu. Nije više onako slikovito kao prije, ali je svejedno u redu.

Ocjena: OK. Staza već praktički postoji, samo bi bilo dobro ponovo asfaltirati zbog rupa te označiti. Semafora: 1 (Osječka)



Uz ž.st. Trnava, u pozadini asfaltirani nastavak puta. Snimio: Vanja



9. Osječka - ž.st. Čulinec (4 minute)

Ovdje se po prvi puta nakon Zavrtnice izlazio na potpuno otvoren teren kojeg tek popunjavaju reklamni panoi - nema drveća niti grmlja, samo jedna velika ledina. No, staza je vidljiva pa ipak malko olakšava drndavu vožnju.

Ocjena: OK, iako pomalo vruće za sunčanog dana. Staza je izvediva bez ikakvih problema Semafora: 0



Na otvorenom ... Snimio: Vanja


Uz čudna stvorenja koja me gledaju iz zraka ... Snimio: Vanja


... baš čudna ... Snimio: Vanja


... no, prolaznici ne haju za njih. Snimio: Vanja


Tu i tamo naiđe i koji vlak, dobra prilika za "train spottere", Snimio: Vanja



10. ž.st. Čulinec - Retkovec (10 minuta)

Nakon ledine evo nas ponovo u bujnijem zelenilu - tu je drvored i živica tako da je usprkos ponovnom suženju zelenog pojasa ambijent sasvim OK. Na žalost, stazica je vrlo slabo ugažena pa je vožnja i nadalje drndava (ali je moguća)

Ocjena: Ugodna, iako pomalo drndava. Staza je izvediva bez ikakvih problema. Semafora: 2 (oba željeznička, na cesti Retkovec koja prelazi glavnu željezničku prugu te kolosijek prema Ranžirnom kolodvoru.



Ponovo ugodnije. Snimio: Vanja


Vozi me vlak v daljave ... Snimio: Vanja


Na prijelazu Retkovec - ovdje se nekad i poduže čeka. Snimio: Vanja



11. Retkovec - ž.st. Sesvete (12 minuta)

Moramo se oprostiti sa zelenim pojasom, on će se uskoro završiti kod skretanja Branimirove prema Aveniji Dubrava odnosno Zagrebačkoj cesti u Sesvetama. Prelazim na južnu stranu i slijedim ceste/ulice usporedno sa prugom (postoji i jedan službeni, označeni, te nekoliko neslužbenih pješačkih prijelaza preko pruge), glavna ulica je tak-tak za vožnju, ima nešto prometa, no nakon njenog skretanja valja nastaviti slijepom ulicom Ivana Sandelića do nadvožnjaka preko pruge i zatim skrenuti desno. Tim smjerom se vrlo ugdono dođe do samog semafora neposredno iza nadvožnjaka. Od tamo slijedi još samo kratak dio do prostora mesne industrije "Sljeme" koja djeluje zapušteno. Tu treba skrenuti lijevo i ubrzo se nailazi na pješački prijelaz preko željezničke pruge i za 200 m je tu već i sama stanica.

Ocjena: OK. Staza je izvediva bez ikakvih problema, iako u stvari nije ni potrebna jer ulice nisu jako prometne. Semafor: 1 (željeznički, na prijelazu pruge kod željezničke stanice Sesvete).



Nastavak puta s južne strane - Željeznička cesta. Snimio: Vanja


Glavni tok prometa se odvojio i vožnja ulicom Ivana Sandelića je vrlo ugodna - ugođaj je gotovo seoski iako se nalazi na tek 200 metara zračne linije od glavne sesvetske prometnice. Snimio: Vanja


Pred nadvožnjakom - kad bi tu bio neki prolaz do ž.st. uz prugu put bi se skratio za nekoliko minuta. Snimio: Vanja


U kratko vrijeme se prelaze 4 potoka - prvi je na redu potok Trnava koji stiže iz markuševačke Trnave ... Snimio: Vanja


... ovaj potok mi je nepoznat i uopće nije ucrtan u plan grada. Snimio: Vanja


... zatim Rijeka koja dolazi iz Čučerja ... Snimio: Vanja


... i na kraju Vuger koji dolazi iz pravca Vugrovca. Snimio: Vanja


Dobro došli u Sesvete! Snimio: Vanja


Pješački prijelaz u Kelekovoj ulici. Snimio: Vanja


U zadnje vrijeme se rijetko vide te stare šarene "ograde" ... Snimio: Vanja


Kraj puta - željeznička stanica Sesvete! Snimio: Vanja


Povratak vlakom, starim "mađarcem". Snimio: Vanja


Eto .. ja sam se za kraj nagradio ćevapima i pivom u nedalekoj pečenjarnici i nakon toga sam pričekao prvi vlak kazad u grad i stavio u njega bicikl i kući se vratio gospodski (kondukter mi čak nije ni naplatio kartu za bicikl - 30 kn).

Nadam se da vam je ovaj moj opis zagolicao maštu - i na način da sami krenete na ovaj zgodan mali izlet biciklom, ali i na način da podržite ovu inicijativu za izgradnju biciklističke staze ovom trasom koju ću predložiti svim zainteresiranim stranama (gradski ured za strategijsko planiranje, Sindikat biciklista itd) - ako ništa drugo, prepričajte ovu moju ideju drugima i time ju proširite među ljudima. Unaprijed vam hvala!!!



Pregled cijelog puta. Sastavio: Vanja

Zgrada Erste banke pored Otvorenog sveučilišta, Avenija Vukovar. Snimio: Vanja

Knežija. Snimio: Vanja


Prečko. Snimio: Vanja


Stara škola klima uređaja - Knežija. Snimio: Vanja


Danas je još jedan od ovih dana kada su ONI u glavnim ulogama!

Ako vas zanima kako rade klima uređaji, pročitajte to OVDJE na Wikipediji odnosno pogledajte OVDJE zgodan filmić o tome na YouTube-u!

A za kraj - prigodna vickasta reklama:

Jarun. Snimio: Vanja

Želite li, kao nekad, sjediti na Cvjetnom placu bez plaćanja?
Želite li popiti vodu iz pumpe na trgu?
Želite li protočniji i pregledniji Cvjetni trg sa istovremeno bitno više javnih mjesta za sjedenje?

Tada podržite akciju inicijative "1 posto za grad" i potpišite peticiju kojoj možete pristupiti OVDJE, peticiju kojom se zahtijeva drugačiji pristup obnovi Cvjetnog trga


Snimio: Mario Anić

Donosim u cjelini tekst zahtjeva prenesen sa web stranice inicijative "1 posto za umjetnost" koja ugošćuje zahtjev inicijative "1 posto za grad"!

=================================
Grad Zagreb
Ured gradonačelnika
Gradska skupština
Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Zagreb, 17. lipnja 2012.

Predmet: Zahtjev za reorganizaciju, novu komunalnu opremu i promjenu načina upravljanja javnim prostorom Cvjetnog trga

Poštovani/a,

ovime tražimo male i financijski nezahtjevne intervencije u javni prostor Cvjetnoga trga čim bi se stanje na tome trgu, u odnosu na sadašnje, bitno popravilo. Naime, po najavama, rekonstrukcija Trga Petra Preradovića tj. Cvjetnog trga i obližnjih ulica izvodi se po gotovo dvadeset godina starom projektu čija je implementacija u prostor 1995. godine označila početak zagrebačke krize trgova. emeljna manifestacije te krize jest devastacija niza trgova (Trg burze, Iblerov, Langov, Kvaternikov) i općenito javnih prostora pod izlikom obnove, ali i neprihvatljivi načini upravljanja javnim prostorima, napose pješačkim zonama.

Izvorni projekt po kojem je Cvjetni trg incijalno teško devastiran, i prije i poslije njegove realizacije doživio je znatne i utemeljene kritike stručne i šire kulturne javnosti. Zato je ubrzo po završetku radova u prostor trga ponovo, i neuspješno, intervenirano s ciljem umanjivanja počinjene štete. Tako su, primjerice, umjesto novih mramornih stolova za cvjećare, na novoj lokaciji postavljeni novi kiosci kojih u izvornom projektu nije bilo, a koji od postavljanja neprimjereno blokiraju logične i frekventne komunikcacijske pravce i vizure od trga prema Preradovićevoj, odnosno Varšavskoj ulici.

Dodatni problem čine i tende tih cvjećarskih kisoka koje su preniske pa se za prolaz ispod njih treba saginjati.
Nadalje, ionako malobrojne klupe za kojima na trgu postoji velika potreba, s vremenom su najvećim dijelom postale nedostupne, pa čak i mjestimično uklonjene kako bi njihovo mjesto zauzeli štekati kojima gradska uprava javni prostor trga neprimjereno iznajmljuje.

Neodgovornim načinom upravljanja trgom, ali i širom pješačkom zonom, zaživjela je situacija u kojoj je više od trećine javnoga prostora Cvjetnoga trga de facto privatizirano štekatima, čime je efektivna slobodna površina trga bitno smanjena. Ti štekati, neki i na drvenim podestima, stoje čak i zimi kada uopće nisu u upotrebi i tako nepotrebno i neprimjereno zauzimaju javni prostor trga.

Ovdje ističemo da problem nije u štekatima kao takvima, već pitanju mjere i brige za javni interes tj. grad.
Iz svega navedenog proizlazi da Cvjetni trg svakako traži preuređenje budući da je devastiran - kako projektno, tako i naknadnim intervencijama, odnosno načinom na koji se tim prostorom danas upravlja. U tome smislu smatramo da bi – u budućnosti – svakako valjalo raspisati novi javni natječaj za uređenje toga važnog gradskog trga, ali da taj natječaj treba doći u neko povoljnije vrijeme, a ne sada kada je Zagreb - zahvaljujući poražavajućim načinima upravljanja gradom – doveden u predbankrotno stanje. Uvažavajući tu činjenicu smatramo da je najvaljena „obnova“ trga, koja se k tome izvodi po zastarjelom i katastrofalnom projektu, a čije se promjene na plohi trga svode na novo i skupo popločenje – nepotrebna i neprihvatljiva. Problem Cvjetnog trga nije u popločenju, već u organizaciji, opremi i načinu upravljanja. No, budući da se na trgu planiraju radovi o javnom trošku, te da će u tome smislu intervencija završiti nekakvom novom slikom trga, smatramo da i u toj situaciji ima mjesta za poboljšanja. Štoviše, i neovisno o planiranim radovima, smatramo da je stanje na trgu nužno i moguće popraviti malim intervencijama i to na razini temeljne komunalne opreme, odnosno reorganizacijom i promjenom načina upravljanja prostorom trga što je, dakle, njegov ključni problem.

ZAHTJEVI:

Tražimo da se izmijeni dosadašnji neprihvatljivi način organizacije i upravljanja Cvjetnim trgom te ozbiljno pristupi rješavanju problema komunalne opreme trga, sve to na način:

- da se nove kružne klupe, svaka s po 10 sjedalica, postave oko svakog drugog stabla na trgu. Time bi trg dobio 8 većih klupa, odnosno čak 80 besplatnih sjedećih mjesta što odgovara aktualnim potrebama. Postavljanje klupa s po tri sjedalice, kakve postoje sada, nije dovoljno.

- da se zabrani postavljanje štekata ispred velike klupe uz južnu ogradu crkve.
Ta je klupa sada potpuno blokirana neprimjereno umještenim štekatom.

- da se postojeći cvjećarski kiosci uklone i na taj način deblokiraju frekventni i logični pješački pravci na južnoj strani trga.

- da se na trgu istovremeno osigura kontinuitet cvjećarske djelatnosti kao prepoznatljive i tradicionalne djelatnosti na tome trgu, ali otprilike na način kako je to bilo uređeno do rekonstrukcije trga 1995. godine. Stoga predlažemo da se ponovo uvedu pomični boksevi i to uz svako drugo stablo na trgu. Trg bi time i dalje imao šest cvjećarskih punktova, a istovremeno bio bitno prohodniji. Boksove je moguće/potrebno dizajnerski oblikovati putem javnoga natječaja, a oni mogu biti prilagođeni na način da se cvijeće može u njima skladištiti preko noći.

- da površine iznajmljene za štekate budu striktno definirane i maksimalno smanjene u odnosu na dosadašnju praksu koja je doslovno uzurpirala trećinu javnog prostora trga. Na Cvjetnom trgu ima mjesta za štekate, ali oni moraju biti manji i poštovati komunikacijske i prostorne odnose, odnosno ulogu javnoga trga.
Primjerice, uz nužno bitno smanjivanje zauzete površine, štekate sa zapadne strane trga potrebno je primaknuti matičnim kafićima, tj. odmaknuti od klupa uz drvored. Sami štekati mogli bi ugostiti veći broj ljudi na manjoj površini već samom promjenom modela stolaca koji jednostavno trebaju biti manji.

- da se postavi fontana s pitkom vodom na mjestu sadašnje koja od početka ne radi te je nepraktična i iz nje se ne može piti. Dosadašnju fontanu može zamijeniti, primjerice, klasična zagrebačka zelena pumpa kakva je na tome trgu postojala do rekonstrukcije, a kakve postoje npr. i na Zrinjevcu i Britancu. U boljem slučaju, rješenje posve nove fontane s vodom za piće moguće je pronaći putem javnog natječaja.

- da se uklone četiri masivna mramorna rasvjetna stupa i uvede novi pristup rasvjeti trga s ciljem podizanja ambijentalnih i boravišnih kvaliteta mjesta. Dobar dio rasvjete izveden nakon rekonstrukcije trga 1995. do danas je s razlogom uklonjen, a jedini preostali su predmetni stupovi koje također treba maknuti.
Svu novu rasvjetu potrebno je izvesti vodeći brigo o scenariju svjetla i minimaliziranju svjetlosnog onečišćenja.

- da se razmotri eventualna rekonstrukcija povijesnog oglasnog stupa koji je nekad postojao na trgu.

Dio navedenih prijedloga ne iziskuje doslovno nikakva ili minimalna ulaganja, a njihovim usvajanjem stanje na trgu može se bitno popraviti. Aktualna „obnova“ trebala bi rezultirati rješavanjem aktualnih problema trga i na taj način odražavati evoluciju u shvaćanju i oblikovanju javnih prostora grada, a ne svoditi se na bespotrebno i skupo popločenje. Cvjetni trg ne treba biti kakav je bio prije prve rekonstrukcije, niti treba biti kakav je danas, on treba i vrlo lako može biti bolji. Dužnost je odgovorne gradske uprave grad poboljšavati, a ne ga kontinuirano degradirati i neprimjereno eksploatirati. Stoga očekujemo da će se tražena poboljšanja Cvjetnoga trga provesti, kako na korist građana, tako i same gradske uprave koja bi to omogućila.

S poštovanjem,
Za Inicijativu 1POSTOZAGRAD
Saša Šimpraga


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Uz Zagrebačku aveniju, kod Vrbana. Snimio: Vanja

Sad je njegovo vrijeme ... bez obzira nalazili se na održavanom travnjaku na kojem jako brzo uzdiže svoje plave cvjetove nakon košnje, uz cestu ili tramvajsku prugu, na livadi na rubu grada ili pak napuštenom odlagalištu šute, svugdje ćemo naići na vitku stabljiku i plave cvjetove konjogriza odnosno cikorije. Mnogi ne znaju da se od korijena ove biljke spravlja nadomjestak za kavu ("cikorija"), upotrebljava se i za jelo kao salata odnosno sastojak umaka (pogotovo u Italiji), a poznata su i njena ljekovita svojstva, osobito kod probavnih tegoba te parazita u probavnom sustavu.

Osvrnite se oko sebe i sigurno ga nećete morati dugo tražiti!
(a ako želite saznati nešto više o ovoj biljci pogledajte OVDJE članak na Wikipediji na hrvatskom, odnosno OVDJE članak na engleskom jeziku koji je bitno sadržajniji)


Gusti nasad konjogriza uz Vrbane. Snimio: Vanja


Konjogriz uz tramvajsku prugu na Horvaćanskoj kao jedna od prvih biljaka koja je otvorila svoje cvjetove nakon redovne košnje. Snimio: Vanja


Uz prugu. Snimio: Vanja

Preuzeto sa FB-profila za Papergirl Zagreb

Dragi moji, čast mi je obavijestiti vas da će sutra, u subotu, 07.07.2012., biti podjela uradaka prikupljenih tokom prve akcije Papergirl Zagreb!

Pročitajte što piše na njihovom FB-profilu:

Ej! Ne vjeruj prognozama...u subotu će biti kiša! I to kakva! Kiša art rolica by Papergirl Zagreb! ;-))) Došao je napokon i taj dan..dan kada ćemo podijeliti prvu turu prikupljenih radova...oko 900 raznih umjetničkih djela letit će ulicama zapadnog dijela Zagreba i oko centra! yippi yey! ;-) ;-)

Isto tako, pogledajte na istom mjestu (OVDJE) galeriju fotki sa izložbe na kojoj je bio objavljen dio poklonjenih radova!

Sjećate li se možda kako smo početkom ove godine OVDJE raspravljali da li je ispravno reći Bisačka ili Bisaška ulica?

Slično (ali ne posve isto) pitanje vam postavljam i sada - vjerojatno ste čuli za hercegovački gradić Bileću: kako bi se trebala zvati ulica nazvana po tome gradu?
Bilećka, Bilećanska ili možda čak Bilećska (kako je napisano na jednom od starih kućnih brojeva) ?

A što je najzgodnije, ta ulica se više uopće tako ne zove, već je preimenovana u Ulicu Alberta Bazale.
A tko je on?
Albert Bazala je hrvatski filozof iz prve polovice 20. stoljeća - pogledajte OVDJE!

(VT, hvala ti na fotki i ovoj zgodnoj zagonetki!)


U Ulici Alberta Bazale. Snimio: VT

Kod Ilirske ulice. Snimio: Vanja

Lhotkina ulica, Prečko. Snimio: Vanja

Nakon svih ovih vrelih dana za kojih se zrak jedva micao tako je ugodno jutros bilo osjetiti na biciklu dašak povjetarca koji je dolazio sa sjevera i koji je uz to što je pomilovao moje lice napuhnuo i vreće za otpatke u rukama ove dvije radnice "Zrinjevca" ... vjetriću, puhni i jače i osvježi nas!