Nepoznati Zagreb

Napokon nas je jučer posjetilo i sunce (a i danas je s nama, koliko vidim)!!!

A za ovakva bistra dana nema ljepše stvari nego posjetiti neko od mjesta koje krasi lijepi pogled. I kako mi se u jučerašnjem prijepodnevu ukazalo ničim ispunjenih sat vremena odlučio sam ih iskoristiti na posjet Meglenjaku, već u mojim postovima spominjani vrh na krajnjem zapadu Medvednice, tik iznad Podsuseda i zaprešića!


Smjer Zaprešić. Snimio: Vanja


Smjer Samobor. Snimio: Vanja


Smjer Rakitje. Snimio: Vanja


Smjer Bistra. Snimio: Vanja

Lagao bih kad bih rekao da je boravak na Meglenjaku bio ugodan - ledeni vjetar je puhao barem dvostruko jače nego u gradu i mrznuo obraze, ruke, noge ... no, pogled je definitivno bio jedan od boljih koje sam vidio sa toga mjesta.

No, iako se pogled od mog zadnje posjeta nije osobito promijenio, sam ugođaj na vrhu jest - u posljednjih godinu dana podignute su dvije vikendice neposredno ispod vrha i T-comova odašiljača. Jest da su obje dosta lijepe, izrađene od drveta i oku ugodne, no činjenica je da sam vrh time gubi na dosadašnjem koliko-toliko prirodnom izgledu (jednom kad ste na vrhu tad visoku antenu gotovo da i ne primjećujete, no vikendice se taman nalaze na putu pogledima na sjeverozapad) i u stvari se polako pretvara u naselje. A samim time svo i još jednog razloga za postojanje ovog bloga - bilježenje grada takvog kakav jest kako bi bili ukorak sa njegovim "sadašnjim trenutkom", ali i kako bi u budućnosti imali zapis kakav je on jednom bio.


Vikendica s pogledom br. 1. Snimio: Vanja


Vikendica br. 2. Snimio: Vanja


Vrh Meglenjaka sa svim sadašnjim objektima: tri odašiljača raznih generacija, stup napuštenog dalekovoda te dvije vikendice. Snimio: Vanja