gustirna

nedjelja, 26.05.2013.

Dokona kišna nedjelja

Kiša nema namjeru prestati, pa se ova nedjelja pretvorila u dokoličarenje i uživanje u sitnim radostima.
Jedna od tih radosti je promatranje našeg mačka Grigorija, posebno kad je zaigran s nečim.
Ponekad je to loptica, plišani miš, mrvica, listić, kutija, konopčić...ma svašta može poslužiti za igru, a danas su to bili mačji brci.
Mačji brk? Pa kako se samo može igrati sa svojim brcima??


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nigella damascena, u narodu još poznata kao damašćanska crnjika, kod nekih poznatija i kao mačji brk....
Englezi je nazivaju Love-in-a-mist /ljubav u magli/ ili Devil-in-a-bush /vrag u grmlju/. Koliko suprotnosti!? Možda zbog nježnosti cvijeta s kojim su u suprotnosti oštre vlati koje tvore zaštitni oklop?
Na njemačkom govornom području zove se Jungfer im Grunen - djevica u zelenom ....
Tko bi ga znao kako i zašto su neki stari narodi davali imena cvijeću, ali mora im se priznat da su bili maštoviti.
Zaista inspirativni nazivi za jedan cvijet koji divlje raste na ledinama, a kad procvate tada zelena trava poplavi, a onda se događa preobražaj....plave latice se rasprše, a iz središta raste mali tobolac koji naraste do debeljuškastog tobolca u kojem zriju male sjemenke. Kad se tobolac sasvim osuši i otvorimo ga, naći ćemo mnoštvo sitnih crnih sjemenki raspoređenih u male komorice.
Redovito sam je nalazila na otočkim ledinama, brala suhe tobolce ljeti i postepeno rasijavala sjemenke po mom vrtu.
Danas je ima posvuda po vrtu i pored gospine trave, sljeza, buhača... osnovni je razlog zašto izbjegavam košnju kosilicom.
Jedno vrijeme sam vjerovala da je to onaj famozni crni kim - Nigella sativa od čijih sjemenki se proizvodi dragocjeno i ljekovito ulje za dugovječnost, poboljšanje imuniteta... i za svašta nešto dobro.
Onda malo prokopaš po knjigama, posebno u knjizi Flora jadranske obale i otoka koju je izdao Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, a napisali su je studenti i profesori sa biološkog odsjeka PMF-a, te ju preporučuje Hrvatsko botaničko društvo.
Vjerujem da ono što je objavljeno u njoj je najvjerodostojniji podatak o nekoj biljci, tako da sam zanemarila sve one linkove po internetu koje sam pretraživala tražeći nešto više podataka o ovoj biljci. Na cvjetnom forumu se ne mogu dogovoriti dal je to Nigella sativa ili Nigella damascena, dal uspijeva kod nas ili ne...i mnogo zbunjujućih podataka zbog kojih više nisam znala ni ono što sam znala.

Zato ću samo ukratko prepisati par odlomaka iz knjige Flora jadranske obale i otoka, 250 najčešćih vrsta

Na str. 442 - Nigella damascena L.
Porodica: žabnjaci (Ranunculaceae)
Priložena je ikonica: bijeli križ u zelenom kvadratiću znači da je ova biljka ljekovita.
Izdvajam iz teksta:
"Naziv roda dolazi od lat. niger = crn, a odnosi se na sjajnocrne sjemenke te vrste. Petnaestak vrsta roda crnjika rasprostranjeno je Sredozemljem i Azijom i odavna su u uporabi u narodnoj medicini (pospješuje probavu, iskašljavanje) i kozmetici (esencijalno ulje i danas služi u proizvodnji ruževa za usne). Ipak, najvažnije su u hortikulturi, tako da je i damašćanska crnjika, podrijeklom iz Sirije, zapravo u staro doba udomaćena na našem primorju, a u uzgoju se samousijava i na kontinentu. Veoma su lijepi suhi, napuhnuti tobolci crnjike, koji su omiljena sastavnica cvjetnih aranžmana.
SLIČNE VRSTE: U našoj flori zabilježene su još dvije vrste crnjika, no damašćanska je najraširenija i svakako najpoznatija.
Najsličnija vrsta, uzgojena crnjika (Nigella sativa), strogo je zaštićena vrsta naše flore. Nema ovojnih listova ispod cvijeta, koji ima modrikastobijele lapove, a plod je hrapavo oštar i naziva se crnim kuminom. Veoma popularan začin u kuhinji Srednjeg istoka i Indije, crni kumin se suši, prži i dodaje juhama, povrću i mesu."


Damašćanska crnjika - Evolucija od pupoljka do tobolca i sjemenki







Na stranici nekog bio vrta, gospođa koja je sastavila lijep i iscrpan članak o Nigelli damasceni, pita se dali su njene sjemenke otrovne ili nisu?
Sjemenke damašćanske crnjike ili Nigelle damascene sam probala, štoviše poprilično sam ih grickala zadnjih par godina /evo i sad ih grickam i guštam/.... iiiii...štip,štip... još sam živa.
Mogu samo ustvrditi da su jako ukusne, vrlo aromatičnog okusa koji je istovremeno i paprast i slatkast. Neopisivo me podsjeća na nešto što sam jela u djetinjstvu...nekakvi bomboni ili štajaznamšto...jednostavno kad ih okusim vratim se u djetinjstvo i samim time one su za mene dragocjene i ljekovite.
Možda ne toliko ljekovite kao sjemenke njene poznatije egipatske rođakinje Nigelle sative, ali po mom iskustvu nisu otrovne.







Dokona kišna nedjelja pretvorila se u, nadam se i vama, zanimljivu priču o jednom cvijetu kojeg krase tako maštovita imena i mistična ljepota.

A mačak Grigorij? On je zaista uživao u igri sa mačjim brcima, popularno prozvanoj "brkom u brk".



Do kraja ovog posta već je prešao na popodnevni pižolot.

- 14:30 - Komentari (27) - Isprintaj - #

petak, 17.05.2013.

Razlike drastične

Petak je, kraj ovog tjedna i predzadnji dan u Trećem tjednu botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske.
Prošetali smo do najbližeg nam botaničkog vrta - Botanički vrt na Marjanu Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Splitu.
Na putu do gore mimoišli smo se sa većom skupinom razigrane školske djece....garant su bili u obilazak botaničkog vrta.
U botaničkom su nas iznenađeno dočekali jedan Profesor i nekolicina studenata PMF-a u Splitu. Valjda nisu očekivali još posjetilaca nakon što su odradili hordu vesele skakutave dječice. Ponudili su nas biljnim čajem od trava ubranih na Marjanu, a kakav bi drugi bio usred marjanskog botaničkog vrta.
Jedna studentica prala je plastične čaše, druga je selotejpom krpala plastične kesice kako bi se opet mogle iskoristiti - pohvalan primjer ekološke osviješćenosti mladih ljudi.
Profesor je nabrajao kakvih sve trava ima u čaju i ponudio nam da nas provede malo po vrtu, iako smo došle kasno i uskoro će početi slijedeća aktivnost u njihovom programu.
Bilo je dovoljno vremena da vidimo raskoš onog planski usađenog bilja, ali i onog divlje samoniklog koje je pošteđeno čupanja i košnje..
Jasno je da biljke žive svoj tajnovit život usprkos nemaru koji ovdje vlada. Nemaru gradskih institucija koje bi trebale povesti malo više računa o ovakvim draguljima u svom okrilju.
Znamo dobro da su kultura i znanost na samom dnu financijskih ulaganja.... zadnje rupe na svirali.
Upravo gledam prilog na vijestima: ubrzano se postavlja kameno postolje za križ na Marjanu. To postolje i taj križ su tek nekoliko desetaka metara iznad botaničkog vrta, a kakvo je stanje u vrtu...prosudite sami

Staklenik - stanje za plakanje,.. ali unutra se ipak nešto sadi, raste, presađuje, usađuje...cvijeta...
U središtu oronula kalijeva peć...nekad se tu i grijalo




Za zamislit se..


Vrtlić u gajbi


Pogled gore ne obećava mnogo, osim upozorenja "Čuvaj glavu!"


Usprkos svemu procvijetat će predivan cvijet


Pogled je veličanstven: brodovi ulaze u luku, Brač, Sustipan, marina, nova Zapadna obala, pa i Banovina koja je slijepa kad treba pogledati prema Marjanu. Možda će češće gledati prema Marjanu kad na njegovom vrhu osvane osammetarski križ, a možda im pogled klizne malo niže na Botanički, ako uopće znaju šta gledaju?


Profesor nas je vodio zaraslim stazama i pokazivao skrivene biljke: ovo je santolina, ovo je pelin, ovo je buhač, aronija, matičnjak, smilje, planika, tuja, perunika, datura, čičoka, kadulja, aloja, pa neke vrste sljezova, hmelja, vrijesak kojeg su slučajno izgazila djeca, jer se jedva primjećivao među visokom travom.
Ipak i ta divlja trava je dio prirode, predmet botanike i ona ima ljepotu i zaslužuje život. Red je da posije svoje sjeme i nastavi ciklus života prije nego dođu kosilice....
Pratila sam Profesora ne vjerujući ušima, ni očima... smrznuo mi se prst na okidaču, pa mnoge biljke koje smo obašli nisam ovjekovječila.
Profesor je morao otići dalje za svojim obavezama, a mi smo nastavile stazom gdje je vladala samo ljepota raspojasanog divljeg bilja.
Priroda je prelijepa i bez šminkanja....














Usput nas nadahne citat manje poznatog srednjovjekovnog Splićanina



Nakon ovog posjeta Botaničkom vrtu na Marjanu ne mogu a da se ne prisjetim moje kišne šetnje od prije 3 godine Botaničkim vrtom biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu
Ni uporna kiša nije mi pokvarila užitak boravka u tom prekrasnom vrtu gdje na svakom koraku vidiš koliko je vremena, truda, ljubavi, a naravno i potrebitih novčanih sredstava u njega uloženo.
Slike govore same za sebe, pa neću više trošiti riječi.



















Zašto kažem da su razlike drastične .... zaključite sami.
- 18:44 - Komentari (16) - Isprintaj - #

petak, 03.05.2013.

Pretežno sunčano


Kad sunce sija cvijeće pleše
Samo jedan dan traje ples crvenih makova.
Bude se s jutarnjim suncem, oblače crvene košuljice, pa se njišu na povjetarcu sve do večeri,
s prvim mrakom svlače se do kraja i ljubomorno čuvaju svoje blago u zelenim tobolcima.
Sutra već, neki novi klinci započet će novi ples života.



Lilasti sljezovi se šepure nešto duže


Perunike su uspravne ko plesačice flamenca
Oooooooooooooooooo......................................................Ole!




Moj naklon!
Upoznaj me bolje
I još bolje!





Jorgovan pun nježnih cvjetića i ljubavi za sve koji ga obilaze.
Koliko cvjetića toliko leptirića - neke vrste leptira odlažu svoj pomladak među cvijećem jorgovana koje im služi kao hrana.
I čovjeku je jorgovan koristan na više načina: kao lijek (cvijet i kora), kao sirovina za izradu nekih glazbala, lula (drvo)
Za više saznanja:
KLIK 1
KLIK 2





Buketić pun mirisnih cmokića ljekovite geranije (Pelargonije)
KLIK za još




POZDRAV SUNCU!
SRETAN VAM 03.03. - DAN SUNCA!
- 12:29 - Komentari (19) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< svibanj, 2013 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Prosinac 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Studeni 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (1)
Travanj 2014 (1)
Veljača 2014 (1)
Siječanj 2014 (2)
Studeni 2013 (1)
Listopad 2013 (2)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (3)
Travanj 2013 (3)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (3)
Siječanj 2013 (4)
Prosinac 2012 (2)
Studeni 2012 (3)
Listopad 2012 (5)
Rujan 2012 (3)
Srpanj 2012 (3)
Lipanj 2012 (5)
Svibanj 2012 (10)
Travanj 2012 (2)
Ožujak 2012 (2)
Veljača 2012 (5)
Siječanj 2012 (4)
Prosinac 2011 (3)
Studeni 2011 (3)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (2)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (2)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (2)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (3)
Veljača 2011 (3)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (6)

Opis bloga


  • o svemu pomalo,
    nečega puno, nečega malo,
    nekomu previše, nekomu premalo,
    a meni dovoljno.

    O FOTOGRAFIJAMA
    Sve fotografije objavljene na blogu
    moje su autorsko djelo,
    osim ako nije drugačije navedeno.



    Vrijeme sadašnje i vrijeme prošlo
    Možda su oba u vremenu budućem,
    A buduće vrijeme u prošlom sadržano.
    Ako je sve vrijeme vječno prisutno
    Sve je vrijeme neiskupljivo,
    Što moglo je biti jest apstrakcija
    Koja ostaje trajnom mogućnošću
    Samo u svijetu razmišljanja.
    Što moglo je biti i što je bilo
    Pokazuje istom kraju,vječno sadašnjem.
    U sjećanju odjekuju koraci
    Kroz prolaz, kojim nismo krenuli
    Prema vratima, što ih nikad ne otvorismoo

    T.S. Eliot

    "Znam koliko toga ne trebam
    da bi bio sretan."
    /Woofman - Apallachian Trail/

    "Toliko je bilo u životu stvari
    kojih sam se bojao -
    a nije trebalo.
    Trebalo je živjeti"
    /Ivo Andrić/

    (...) da ostanemo ovo što smo.
    Sutra. I uvijek.
    Djeca. Ne veliki, ne odrasli.
    Da se ne zavlačimo svako u svoju ljusku,
    da jedno drugom ne dopustimo
    da budemo ono što nismo,
    da ne gledamo vučijim očima
    i da se uvijek prepoznamo
    kada se sretnemo.
    /Tišine - Meša Selimović/



Linkovi