Nekretnine Zadar
28.08.2014., četvrtak
Rast aktive HNB-a
|
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem srpnja iznosila je 94,6 mlrd kuna, što je za 1,3% više u odnosu na lipanj, dok je na godišnjoj razini ostvaren rast od 5,5 mlrd kuna ili 6,2%. U odnosu na kraj 2013. aktiva središnje banke niža je za 4 mlrd kuna. Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti možemo pripisati stavci inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva (oročeni depoziti u stranim bankama i plasmani u vrijednosne papire koji su u bilanci iskazani u kunama), a koja čini 99,99% aktive HNB-a. U strukturi međunarodnih pričuva promjene su najizraženije kod depozita u stranim bankama, a njihovo kretanje uvelike je određeno zaduživanjem Republike Hrvatske te posljedičnim promjenama na deviznim depozitima države. Osim toga sredstva primljena iz EU fondova također se deponiraju kod središnje banke. Trošenje deviznog depozita prenesenog iz 2013. utjecalo je na pad međunarodnih pričuva tijekom prva četiri mjeseca ali je u svibnju zabilježen zamjetan rast nakon plasmana euroobveznice na europskom tržištu kapitala. Konačni podaci za lipanj mogli bi potvrditi da je smanjenje aktive u tom mjesecu uzrokovano padom odnosno trošenjem deviznih depozita države. Budući da su oko tri četvrtine međunarodnih pričuva denominirane u eurima, slabljenje kune u odnosu na euro od gotovo 2% godišnje, pridonijelo je godišnjem rastu inozemne aktive. Naime, ove su godine tijekom ljeta izostali uobičajeni aprecijacijski pritisci na kunu pa je tečaj EUR/HRK rastao. Promjene na mjesečnoj razini također su bile podržane tečajnim kretanjima odnosno slabljenjem kune u odnosu na euro (0,2586 posto). Kod preostalih kategorija ukupne aktive već uobičajeno nisu zabilježene značajnije promjene. U pasivi bilance HNB-a primarni novac čini najveći udio (68%) te je krajem srpnja iznosio 64,4 milijardi kuna. Rast na mjesečnoj razini od 570 milijuna vjerojatno je posljedica rasta gotovog novca izvan banaka. Naime, gotovina već uobičajeno bilježi porast u srpnju u odnosu na prethodne mjesece, dok se u idućim mjesecima u pravilu bilježi smanjenje gotovog novca izvan banaka. Takvo kretanje povezano je sa sezonskim potrebama turističkog sektora i povećanom potražnjom za kunama stanovi Karlovac Oznake: stanovi Karlovac |
25.08.2014., ponedjeljak
Imovina Bjelolasice prodaje se u listopadu
|
ZAGREB - Nekad veliko poduzeće Hrvatski olimpijski centar (HOC) Bjelolasica nakon neuspjela predstečaja potkraj travnja završilo je u stečaju, a već u listopadu na bubanj će ići njegova kompletna imovina. Posrijedi su: Turističko naselje na Bjelolasici, uništeno u požaru, zajedno sa skijaškim centrom, obnovljeni hotel Jastreb sa 43 sobe u Begovu Razdolju, upravna zgrada u Ogulinu i zemljište na kojem je lani izgorio restoran Sabljaci stanovi Split Oznake: stanovi Split |
18.08.2014., ponedjeljak
Prosječni kvadrat stana u Zagrebu jedva preko 1.500 eura
|
ZAGREB - Cijene stanova u Zagrebu i dalje su u padu pa je tako prema podacima portala Crozilla.com prosječan iznos za kvadrat stana u metropoli u srpnju trebalo izdvojiti 1.529 eura. U travnju je kvadrat bio 1.561 euro, a u svibnju 1.558 eura. Za usporedbu recimo i da je prosječna cijena kvadrata prije krize u srpnju 2008. u Zagrebu iznosila 2.105 eura. Što se tiče statističkog poretka dijelova grada s najvišim i najnižim cijenama kvadrata, tu se stvari već dugo ne mijenjaju. Tako su u prosjeku najpovoljniji stanovi smješteni su na području Novog Zagreba i kreću se oko 1.200 eura po kvadratu, a najviše skupljih stanova koncentrirano je na području Centra gdje se traži 1.900 eura za metar četvorni, piše Tportal. Naravno, na tržištu je moguće pronaći i jeftinije i skuplje nekretnine. Tako su recimo u Ban centru nadomak Jelačić placa u ponudi stanovi od 40 do 280 kvadrata, a cijene su od 3.800 do 5.800 eura po kvadratu. S druge pak strane, investitor u Podsusedu odlučio je preostalih 12 neprodanih stanova od 36 izgrađenih u šest zgrada dati za cijenu u rasponu od 840 do 990 eura za metar četvorni, ovisno o položaju i veličini stana. - Mislim da je to trenutačno najpovoljnije u Zagrebu. Slični su stanovi prije nepunih godinu dana koštali i 1.300, 1.400 eura. Mislim da su cijene u Zagrebu dotaknule dno i da više neće padati, jer prostora naprosto nema. Naime, cijene parcela za gradnju još uvijek su dosta visoke, kada se tome pridoda ishodovanje svih potrebnih dozvola, dovođenje potrebne infrastrukture i same gradnje, postaje upitna isplativost samih projekata, kazala je Bernarda Sočev, suvlasnica agencije Eurointerijeri. Navodi kako uvijek postoje kvartovi koji, poput Bundeka ili Jaruna, drže cijene, ali i da u njima podosta toga ovisi o samoj mikrolokaciji. - Uvijek je u uličicama teže prodati stan koji gleda u susjedov prozor, ali s druge strane ima onih koji se na takvim lokacijama odmah prodaju, istaknula je Sočev stanovi Rijeka Oznake: stanovi Rijeka |
12.08.2014., utorak
Nastavak kontrakcije ukupnih kredita banaka
|
Analiza podataka od kraja prošle godine ukazuje na kontinuitet ukupne kreditne kontrakcije (s tek jednim izuzetkom u veljači) i pored toga što je na snazi ekspanzivna mjera monetarne politike prema kojoj HNB potiče rast plasmana poduzećima preko otkupa obveznih blagajničkih zapisa od banaka. Udio kredita danih sektoru poduzeća ukupnog iznosa 106,5 mlrd kuna iznosio je 38% u ukupnim kreditnim plasmanima banaka. U odnosu na lipanj 2013. kunski iznos kredita poduzećima tako je niži za 3,9% (4,3 mlrd kuna), dok je u odnosu na kraj prosinca prošle godine smanjen za 2,3 mlrd kuna (-5,8%). Navedeno implicira da su pored monetarnih mjera potrebne i druge, daleko sveobuhvatnije mjere koje će probuditi aktivnost sektora poduzeća. Razvidan je i nastavak procesa razduživanja sektora stanovništva koje ima najveći udio u ukupnim kreditima (45,2%). Ukupni krediti sektora stanovništva na kraju lipnja iznosili su 126,5 milijardi kuna, što je 790 mil kuna ili 0,6% plasmana manje u usporedbi s lipnjem prošle godine te 900 mil ili 0,7% manje u odnosu na kraj 2013. Gotovo polovica od ukupnih kredita danih sektoru stanovništva odnosi se na stambene kredite koji su zabilježili značajan pad od 1,1 milijardu kuna u odnosu na kraj prošle godine. Ovakav pokazatelj je u skladu s nepovoljnim uvjetima na tržištu rada te uz visoku averziju prema riziku odražava bitno smanjenu kreditnu aktivnost banaka. Iako su u lipnju nominalno smanjeni krediti dani državnom sektoru (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) i to za više od 1,5 milijardu kuna u odnosu na mjesec dana ranije, oni bilježe međugodišnji rast od 3,8%. Ipak, on je značajno usporen i smatramo ga posljedicom još uvijek relativno povoljnih uvjeta financiranja koje država može ostvariti na međunarodnom financijskom tržištu stanovi Split Oznake: stanovi Split |
08.08.2014., petak
Tiskara Vjesnik prodaje Vladi nekretnine za 160 milijuna kuna
|
Prodajom dijela nekretnine na zagrebačkoj Savskoj cesti riješit će se većina dugova, a ostat će i 35 milijuna kuna nužnih za restrukturiranje. Tiskara Vjesnik d.d., koja je lani s vjerovnicima sklopila predstečajnu nagodbu, objavila je na stranicama Zagrebačke burze Izvješće o provedbi financijskog restrukturiranja za prvu polovicu 2014. U postupku nagodbe utvrđeno je 124,1 milijun kuna tražbina tijela javne uprave i trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, koje se namjerava namiriti u stopostotnom iznosu, i to prijenosom, odnosno prodajom dijela Vjesnikova kompleksa smještenog na atraktivnoj lokaciji na zagrebačkoj Savskoj cesti nekretnine Zagreb Oznake: nekretnine Zagreb |
07.08.2014., četvrtak
Udruga: Goli otok je mjesto stradanja i ne smije se komercijalizirati
|
ZAGREB - Udruga Goli otok „Ante Zemljar" izrazila je protest zbog toga što se među 100 nekretnina, za koje država traži iskazivanje interesa investitora i drugih zainteresiranih, našao i Goli otok, na kojemu je bio jugoslavenski logor, te je ponovno zatražila da se na tom mjestu izgradi spomen područje. "Sudbina Golog otoka ne smije biti rješavana na komercijalnim kriterijima, lišenim spoznaje da su baš na tom mjestu tisuće logoraša svoje kazne izdržavali u nehumanim uvjetima, izloženim sadističkim maltretiranjima, kojima su mnogi i podlegli. Naša društvena, kao i obaveza naše države, je ustrojiti Goli otok kao memorijalni centar, a nikako kao mjesto razonode ili nekontrolirane privatne inicijative", piše ta udruga u otvorenom pismu koje je uputila predsjednicima države, Vlade i Sabora, ministrici kulture, Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i medijima. "Jesmo li spremni vlastitu prošlost i žrtve staviti na javnu rasprodaju?" pita udruga i ističe da je odluka Državnog ureda donesena bez javne rasprave, konzultacija i uključivanja svih zainteresiranih subjekata. Podsjeća da je kažnjenički logor na Golom otoku primjer grubog kršenja ljudskih prava i da je od 1949. do 1956. godine na njemu bilo više od 13.000 zatočenika interniranih bez prava na obranu i suđenje, od kojih 400 nije preživjelo strahote. "Teškim fizičkom radom, u najtežim uvjetima oni su, između ostaloga, izgradili zgrade i ceste koje danas u pomalo ciničnom birokratskom rječniku postaju predmetom 'za iskazivanje interesa'", piše udruga u otvorenom pismu. Pojedine čestice i zgrade na Golom otoku, s obzirom na njihovu povijesnu vrijednost imaju sva temeljna obilježja kulturnog dobra graditeljskog nasljeđa, kao i veliki znanstveni i edukativni potencijal i značenje za buduće generacije, poručuje udruga. Poručuju da je jedini ispravan put da Vlada RH predloži zakon o proglašenju djela Golog otoka spomen područjem i da se tamo razvija osobiti vid turizma, koji bi se temeljio na razvoju demokracije, učenju o ljudskim pravima i razvijanju kulture sjećanja i pijeteta prema žrtvi te da se tamo otvori prostor umjetnicima i znanstvenicima i tako ponudi perspektiva za daljnji razvoj. Udruga predlaže da se razmotriti i mogućnost da se spomen područje realizira kao regionalnio projekt, budući da je Goli otok je bio "logor kroz koji su prošli pripadnici doslovno svih naroda i narodnosti ondašnje Jugoslavije". Uvjereni su da bi se tako postiglo izdašnije sufinanciranje EU kroz Program ''Europa za građane'', u okviru aktivnosti ''Kultura sjećanja''. Htjeli bismo vjerovati i nadamo se da će Vlada RH u najkraćem mogućem roku imenovati sugovornika za dijalog, navodi se među ostalim u priopćenju koje je potpisao predsjednik udruge Goli otok „Ante Zemljar" Darko Bavoljak stanovi Karlovac Oznake: stanovi Karlovac |
06.08.2014., srijeda
HNB: Nema naznaka oporavka na tržištu nekretnina
|
ZAGREB - Aktualne cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj vratile su se na razine s kraja 2004. godine, no ni uz takav osjetan pad cijena nema naznaka promjena na zamrlom tržištu nekretnina, čije oživljavanje prvenstveno ovisi o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada te s tim povezanom ekonomskom i financijskom raspoloženju kućanstava. Višegodišnja tendencija smanjivanja cijena stambenih nekretnina nastavila se krajem prošle te početkom ove godine, na godišnjoj razini cijene su prosječno pale za još 12 posto. Tako je krajem 2013. kumulativni pad postignutih cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj s njihovih najviših razina, dosegnutih 2008., iznosio oko 30 posto, podaci su iz najnovije publikacije Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost". Pritom se napominje kako tražene cijene stambenih nekretnina mjerene tržišnim indeksima upućuju da je kumulativni pad u tom razdoblju bio nešto manji (oko 20 posto), no s obzirom na usklađivanja traženih i ponuđenih cijena, koja su uobičajena u pregovaračkom procesu pri kupoprodajama, navedena je cjenovna korekcija realna. Ta je korekcija, navode analitičari središnje banke, u cijelosti poništila snažan rast cijena zabilježen u pretkriznom razdoblju vrativši ih na razine s kraja 2004. Budući da će očekivanje daljnjeg pada, uz niske razine potrošačkog optimizma, nastavljati vršiti pritisak na korekciju cijena, ocjenjuje se kako je nastavak takvih kretanja na tržištu nekretnina izgledan i u ostatku godine. Rastuća nezaposlenost i smanjenje dohotka raspoloživog za potrošnju i investicije kućanstava u uvjetima još uvijek visoke neizvjesnosti glede ekonomskog oporavka nastavili su odgađati planove za kupnju ili izgradnju stambenih jedinica. Uz to, nesklonost novom stambenom zaduživanju i intenziviranju investicijske aktivnosti stanovništva dodatno je pojačana još uvijek prisutnim očekivanjima nastavka cjenovne korekcije u budućnosti. Pritom potražnju kućanstava za novim stambenim kreditima nisu stimulirale ni blago niže kamatne stope banaka. Stoga će, unatoč i nadalje povoljnoj financijskoj dostupnosti stanova, oporavak tržišta nekretnina nastaviti primarno ovisiti o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada te povezanom ekonomskom i financijskom raspoloženju kućanstava, zaključuju analitičari središnje banke. Odražava se to i na kretanje stambenih kredita kod banaka, koji su, po zadnjim podacima HNB-a, krajem svibnja iznosili 60,5 milijardi kuna, što je udio od 47,6 posto u ukupnim kreditima stanovništvu. Taj iznos stambenih kredita je za 974 milijuna kuna manji nego u prošlogodišnjem svibnju, a za 2,8 milijardi kuna manji nego krajem svibnja 2012. Pritom je 92,5 posto iznosa stambenih kredita s valutnom klauzulom - vezani uz eure 35,2 milijarde kuna, a uz švicarski franak 20,7 milijardi kuna. Samo 4,5 milijarde kuna je kunskih stambenih kredita bez valutne klauzule. Uzlet stambenog kreditiranja u Hrvatskoj počinje negdje od 2005. godine, dok je najviši nominalni iznos stambenih kredita, ne računajući utjecaje tečaja, bio krajem 2011. kada je iznosio 63 milijarde kuna. Krajem 2004. građani su kod banaka imali 21,7 milijardi kuna stambenih kredita, godinu kasnije 28,1 milijardu, da bi se taj iznos krajem 2006. povećao na 38,2 milijarde, a koncem 2007. na 47,4 milijarde kuna. Znatan porast zabilježen je i tijekom 2008. godine, na 55,1 milijardu kuna krajem te godine, a ta je razina tek malo povećana do kraja 2009. da bi krajem 2010. dosegla iznos od 60,9 milijarde kuna, na kojem je otprilike i danas stanovi prodaja Sućidar Oznake: stanovi prodaja Sućidar |
01.08.2014., petak
Solidni pokazatelji u turističkoj predsezoni
|
Državni zavod za statistiku jučer je objavio preliminarne podatke o dolascima i noćenjima turista u lipnju. Oba podataka zabilježila su razmjerno visoke godišnje stope rasta ublažavajući tako nešto lošije podatke u svibnju. Naime s godišnjom stopom rasta 9,9% ukupni dolasci u Hrvatsku premašili su 1,8 milijuna, dok je broj lipanjskih noćenja iznosio 8,7 milijuna što je više za 12,7% u usporedbi s ukupnim noćenjima ostvarenim u lipnju 2013. Pozitivnim kretanjima očekivano su pridonijeli strani gosti koji već uobičajeno prevladavaju u razdoblju predsezone i sezone (iznad 90%). Domaći gosti tijekom lipnja smanjili su svoje dolaske za 4,3%, a noćenja za 1,4%, dok su kod oba pokazatelja strani gosti zabilježili porast, 11,5% kod dolazaka te 13,8% kod noćenja. U strukturi noćenja stranih gostiju i dalje prevladavaju naša tradicionalna emitivna tržišta, Njemačka s 28,5%, Austrija 10,6% te Slovenija 9,3%. Podaci za prvih šest mjeseci potvrđuju nastavak pozitivnih trendova kod fizičkih pokazatelja u turizmu, pa u tom smislu možemo govoriti o relativno uspješnoj predsezoni. Naime, ukupan broj noćenja u prvoj polovici 2014. približio se 15 milijuna što je 4,7% više u usporedbi s istim razdobljem 2013 .te 7,2% više u usporedbi s pretkriznom 2008. Dolasci turista u istom razdoblju viši su za 7,1% na godišnjoj te 4,4% u odnosu na 2008. i iznose za prvih šest mjeseci 4 milijuna. Strukturno gledano primjetno je da su domaći turisti nakon smanjenja dolazaka i noćenja tijekom 2012. i 2013. u prvoj polovici 2014. zabilježili porast i dolazaka i noćenja (za 3,2 odnosno 3,6%). Istovremeno dolasci stranih turista porasli su 7,9%, a noćenja 4,8% dosegnuvši 3,4 odnosno 13,2 milijuna. Međutim, podaci o prihodima turizma, koje evidentira platna bilanca Republike Hrvatske, uz pretpostavku nastavka blago pozitivnih stopa rasta mogli bi tek ove godine dosegnuti nominalnu razinu iz 2008. Navedeni podaci sugeriraju da se prosječni turist ne odriče dokolice ali se ipak prilagođava krizi smanjenjem potrošnje. Na razini cijele godine očekujemo rast turističkih noćenja od 3%, dok bi prihodi od turizma s približno istom stopom rasta na godišnjoj razini mogli konačno dosegnuti razinu iz 2008. u iznosu 7,45 mlrd eura target=_blank>nekretnine Zadar Oznake: nekretnine Zadar |
