Nekretnine Zadar
29.07.2014., utorak
Bruto inozemni dug na kraju prvog tromjesečja 46,4 mlrd eura
|
Na kraju prvog tromjesečja bruto inozemni dug Republike Hrvatske dosegnuo je 46,4 mlrd. eura, odnosno 108,1% BDP-a. Tako je peti mjesec za redom zabilježena pozitivna godišnja stopa rasta (3,3%) nakon što je kontinuirano sedamnaest mjeseci, od lipnja 2012. do listopada 2013. bruto inozemni dug bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini. U relativnim pokazateljima zaduženosti omjer bruto inozemnog duga i BDP-a porastao je na najvišu razinu ikad, što je osim rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima, posljedica i pada gospodarske aktivnost odnosno nominalnog smanjenja BDP-a. Rastu obveza prema inozemnim vjerovnicima u vrijednosti 0,8 mlrd. eura (1,7%) tijekom prvog tromjesečja najviše su pridonijela privatna nefinancijska poduzeća čiji je dug uz tromjesečni prirast od 643 mil eura na kraju ožujka iznosio 11,5 mlrd eura. Istodobno bruto inozemni dug opće države u iznosu 10,2 mlrd eura (koji je u prvom tromjesečju smanjen za 250 mil eura) u drugom tromjesečju zabilježit će porast zbog izdanja međunarodne obveznice na europskom tržištu u vrijednosti 1,2 mlrd eura. Godišnja promjena duga opće države od +16,8% zorno ilustrira razmjerno visoke potrebe države za (re)financiranjem njezinih obveza. Unatoč rastu duga kreditnih institucija u prvom tromjesečju na gotovo 9 mlrd eura (+244 mil eura ili 2,8%), one su na godišnjoj razini zabilježile smanjenje obveza za 194 mil eura ili 2,1%. Očekujemo da će se razduživanje kreditnih institucija nastaviti i u ovoj godini. Glavni razlog za to vidimo u nedostatku projekata u korporativnom sektoru i u skromnoj potražnji za kreditima. Srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, nalazimo temelje za daljnje smanjivanje vanjskog duga, koji bi se u sljedeće tri godine trebao svesti na razinu od oko 100% BDP-a. Promatrajući strukturu bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima tijekom petogodišnje recesije primjetan je rast udjela opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu. Naime, udio bruto inozemnih obveza opće države prema inozemnim vjerovnicima porastao je s oko 10-11% % (u prvoj polovici 2009.) na iznad 22,1% krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja. Kreditne institucije smanjile su svoj udio na ispod 20%, dok ostali domaći sektori (privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo) unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela čine i dalje najveći dio inozemnog duga, 41,9% immobiliari Croazia Oznake: immobiliari Croazia |
