Nekretnine Zadar
29.11.2010., ponedjeljak
cijene stana na Jadranu u godini pale 12,1%
|
Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina se u studenome u odnosu na listopad nisu značajnije mijenjale (+0,2%), dok su na godišnjoj razini manje za 3,4%, objavio je CentarNekretnina. U Zagrebu je prosječna tražena cijena kvadratnog metra kuće 37% niža od prosječne cijene kvadratnog metra stana. I na Jadranu su cijene u odnosu na prošli mjesec bez većih promjena (+0,3%), a na godišnjoj razini niže su za 4,9%. Prosječne cijene kuća na Jadranu u studenom su stagnirale, kao i cijene stanova i vikendica. Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj ukupno, u odnosu na studeni 2010., nije ostvarila veće promjene (+0,3)%. U odnosu na studeni 2009., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina niže su za 5,1%. Obzirom da je u Zagrebu ljetno razdoblje obilježeno najmanjom aktivnosti na tržištu nekretnina, u Centrunekretnina očekivali su da će cijene imati padajući trend, slično kao i u 2009. godini. U jesenskim mjesecima prodavatelji primjećuju rast broja upita nakon 'sušnog ljeta' i sukladno tome u studenom i prosincu zadržavaju cijene na razinama iz rujna i listopada. Na Jadranu trend pada cijena nekretnina prisutan je još od proljeća, a u studenom bilježimo stagnaciju traženih cijena stanova, ali i paralelan rast prosječnih traženih cijena kuća od 0,5 posto. Najvažnije naglasiti razliku u kretanju traženih cijena nekretnina stanova s jedne, i apartmana s druge strane. Prosječna tražena cijena stana na Jadranu u proteklih godinu dana korigirana je za čak 12,1 posto, dok je prosječna tražena cijena apartmana korigirana za 3,8 posto. Autor/izvor: SEEbiz / CentarNekretnina |
22.11.2010., ponedjeljak
Raspisan natječaj za zakup zemljišta
|
Paški vijećnici su na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća donijeli odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na području Grada Paga na temelju izrađenog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH. Njime je obuhvaćeno 2.267 hektara oranica, pašnjaka i vinograda na području katastarskih općina Dinjiška, Kolan, Pag i Povijana. Ova odluka je donesena nakon nekoliko godina izrade programe, njegove dorade i konačnog raspisivanja natječaja. Zainteresirani građani se mogu javiti u roku od 15 dana po kriterijima koji su definirani u natječaju. Poljoprivredno zemljište se daje u zakup po početnim cijenama od 200 do 400 kuna po hektaru godišnje. Rok zakupa je 20 godina. Pravo na zakup imaju nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Procedura je takva da će Gradsko vijeće utvrditi najpovoljnije ponuđače nakon čega će se dokumentacija dostaviti Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja koje mora dati suglasnost na odluku o najpovoljnijem ponuđaču. To nije kraj procedure te se nacrti ugovora o zakupu dostavljaju Županijskom državnom odvjetništvu na pregled dokumentacije kako bi ono dalo svoje mišljenje. Tek tada, u slučaju pozitivnog mišljenja, Grad Pag, zastupan po gradonačelniku i najpovoljniji ponuđač potpisuju ugovor o zakupu na 20 godine. Zadovoljan sam što smo nakon toliko godina donijeli Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem jer je zemljište ležalo neiskorišteno i zapušteno, a mnogi stanovnici Paga i okolnih mjesta trebaju takve poljoprivredne površine kako bi se bavili ovčarstvom, maslinarstvom i vinogradarstvom, rekao je paški gradonačelnik Ante Fabijanić. Izvor/autor: VOX Glas Zadra/PressCut Preko 70.000 nekretnina na jednom mjestu. Portal za nekretnine oglas.hr. |
12.11.2010., petak
HDZ: Zemljište u Zadru plaćeno je samodoprinosima
|
HDZ-ova saborska zastupnica i bivša zadarska dogradonačelnica Ana Lovrin u srijedu je apsolutnom neistinom nazvala novinske napise da je Zadar nezakonito iz vlasništva izbrisao 58 vlasnika zemljišta u središtu grada kako bi ga potom prodao privatnom poduzetniku, koji je tamo sagradio 220 stanova u Zadru. "Riječ je o apsolutno legalnoj prodaji uknjiženog vlasništva Grada Zadra putem javnog natječaja. Na javnom natječaju najpovoljniji je kupac izabran, sklopljen je ugovor i to je cijela istina", rekla je Lovrin novinarima u Saboru. Naglasila je da je riječ o zemljištu koje je u doba SFRJ bilo u vlasništvu bivše općine Zadar, a koje je skupština te općine deposedirala, dok ga je Grad Zadar u sređivanju imovinsko-pravnih odnosa uknjižio kao svoje vlasništvo. Lovrin je ustvrdila da ne osporava pravo nijednom građaninu da pred sudom zahtijeva svoje pravo, pa ni Zadranima koji su pokrenuli sudski postupak za ponavljanje utvrđivanja prava vlasništva. "Ako netko smatra da je riječ o bitnim povredama, po zakonu ima pravo tražiti obnovu postupka, a sud će o tome odlučiti", kazala je. Prema informacijama kojima raspolaže, zatražena je obnova pravomoćno završenog sudskog postupka koji se vodio 2002. Upitana kako gleda na medijske informacije da 58 tužitelja tijekom tog postupka uopće nije zaprimilo sudske pozive, Lovrin je odgovorila da ne može govoriti o postupku iz 2002. "Riječ je o pravomoćno završenom sudskom postupku, Zadar je kao uknjiženi vlasnik temeljem Zakona o vlasništvu prodao to zemljište na javnom natječaju, taj je novac u proračunu Grada i iskorišten je za kapitalne gradske projekte", zaključila je Ana Lovrin. Na medijske napise u srijedu je reagirao i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić: "Nedvojbeno je i sigurno na osnovi dokumenata koje imamo da su bivši vlasnici zemljišta isplaćeni iz samodoprinosa i nemoguće je da Grad opet isplati naknadu istim vlasnicima ili njihovim nasljednicima. Tek tada bismo bili u kaznenom prekršaju", kazao je. "Važno je napomenuti da je novac isplaćen tadašnjim vlasnicima isplaćen iz samodoprinosa namijenjenog gradnji nekoliko objekata u gradu. Kako je bilo skoro pravilo tadašnje skupštine da se u zemljišne knjige nije upisivalo o oduzetom zemljištu, tako se i taj put nije upisalo. Naknadno je Grad, imajući sve dokumente, išao u uknjižbu, odnosno postupak o utvrđivanju prava vlasništva. To je bio sudski postupak u koji nisu pozivani bivši vlasnici, jer je Grad imao potrebne dokumente. Grad se potom upisao kao vlasnik zemljišta. Do danas nitko nije tražio ili osporavao da nije primio naknadu", zaključio je Zvonimir Vrančić. Prema navodima nekih medija, MUP je pokrenuo kriminalističku obradu slučaja proglašavanja 58 ljudi nestalima kako bi im se oduzelo vrijedno zemljište u središtu Zadra. Unatoč Vjesnikovoj zamolbi, od glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca nismo dobili potvrdu te informacije, ali ni demanti. "Nemam informaciju o tome da se provodi bilo kakva obrada u vezi s tim slučajem", istaknuo je Borovec Izvor/autor: Vjesnik/PressCut |
04.11.2010., četvrtak
Svakog dana 15 obitelji ostane bez kuće ili stana
|
Do sredine prosinca na općinskim sudovima u Hrvatskoj prodat će se 410 kuća ili stanova, nečijih domova, koje su njihovi vlasnici izgubili u ovrhama. Odluke o prodaji nekretnina donesene su u nešto više od mjesec dana, što znači da su svakog radnog dana od 10. rujna sudovi u Hrvatskoj u sklopu ovrhe donijeli odluku o tome da 15 obitelji, zbog neplaćanja obveza, ostane bez kuće ili stana. Pokazuje to Očevidnik nekretnina koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i iz kojeg je vidljivo da će se sve te nekretnine prodati u sljedeća dva mjeseca, odnosno do 16. prosinca ove godine. Ako dražbe uspiju, svakog radnog dana sudovi će prodati u prosjeku deset kuća i stanova. Na jučerašnji dan u Očevidniku se prodavalo čak 308 kuća i 65 stana, što je za stotinu domova više nego lani u isto vrijeme. Kojom brzinom se povećava broj kuća koje građani izgube u ovrsi, najbolje govori činjenica da su samo u jednom danu zakazane dražbe za novih 18 kuća ili stanova koje su vlasnici izgubili u ovrsi. No, to nije sve, u poglavlju ostalo prodaje se još 60 nekretnina, a tamo se skriva još tridesetak kuća s okućnicom, dvorištem, voćnjakom ili oranicom, ali uz njih najčešće stoji napomena da nisu slobodne od osoba i stvari, što sugerira da bi onaj tko ih kupi mogao imati problema s oslobađanjem. Tako je do kraja godine oglašena prodaja stotinjak kuća i stanova više nego što je bilo prošle godine u isto vrijeme. Na dražbi se do kraja godine prodaje ukupno 819 nekretnina, 37 više nego dan ranije i 270 više nego u isto vrijeme prošle godine, a ukupna vrijednost tih nekretnina je 934 milijuna kuna. Oko 163 milijuna kuna otpada na industrijska postrojenja koja su tvrtke izgubile kroz stečaj, a preostalih 770 milijuna kuna je imovina koju su građani izgubili u posljednja dva mjeseca zato što nisu mogli plaćati svoje obveze. Tako se pod ovrhom našlo i 161 oranica, 13 livada, 16 pašnjaka, poljoprivredne zgrade, ekonomska dvorišta, dvadesetak šuma, šezdesetak parcela različitog zemljišta, 24 poslovna prostora, jedan hotel, dva restorana i 50 zgrada, a riječ je uglavnom o objektima s tri ili četiri stana. Cijene nekretnina s kojima dražbe počinju kreću se od nekoliko stotina kuna za pašnjake do nekoliko desetaka milijuna kuna za zgrade. Na dražbi je tako moguće kupiti 42 četvorna metra za 336 kuna pored Broda na Kupi. No, tu je cijenu moguće na dražbi spustiti na jednu trećinu. Od 2005. godine u očevidniku je najviše kuća, ali njihov broj u odnosu na druge nekretnine sve više raste. Dolaskom krize taj se odnos povećavao prvenstveno zbog nemogućnosti vraćanja bankovnih kredita, zatvaranja obrta i nemogućnosti podmirivanja potraživanja kada se jamči osobnom imovinom, kao i mogućnosti podmirenja potraživanja preko ovrha na kuće za odmor. Vidljivo je da je broj ovrha u županijama gdje prevladavaju kuće s okućnicama veći u odnosu na broj kuća i stanova, poručuju iz HGK-a. Tako je na dražbi moguće kupiti kuću s okućnicom u Osječko-baranjskoj županiji za tridesetak tisuća kuna, ali se isto tako u Zagrebu nude kuće i za devet milijuna kuna. Već ranije seljačke su udruge upozoravale da njihovi članovi zbog duga od pet ili deset tisuća eura za kredit " za kupnju poljoprivrednih strojeva gube imovinu vrijednu stotine tisuća kuna, te da ostaju bez kuća i poljoprivrednog zemljišta jer ih je država poticala da se ozbiljno upuste u poduzetništvo u m poljoprivredi da bi bili spremni za ulazak u EU. Umjesto napretka oni gube imovinu. Izvor/autor: Glas Istre/PressCut |
