Nekretnine Umag
Stranci će kupovati nekretnine U Hrvatskoj bez posebnih uvjeta
Hrvatska Vlada danas je Saboru predložila izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima temeljem kojeg će nakon 1. veljače iduće godine državljani i pravne osobe iz zemalja EU moći u Hrvatskoj uz uvjete kao i za hrvatske državljane, dakle samo uz opće, a ne i posebne uvjete stjecati vlasništvo nad nekretninama, izuzev poljoprivrednog zemljišta i zaštićenih dijelova prirode.
nekretnine
Investiranje u nekretnine u Istri
Koliko je Istra postala atraktivnom lokacijom govori i činjenica da je The New York Times preporučio svojim čitateljima da razmisle o Istri kao alternativi u odnosu na Toscanu. Ističu se prihvatljive cijene, te vrtoglavi rast cijena kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. Interes kupaca za nekretnine u Hrvatskoj godinama je bio vezan za Dalmaciju, no kako su u zadnjih pet godina cijene skočile a broj raspoloživih kuća opao, Istra se pojavila kao regija gdje su cijene još uvijek prihvatljive. Martin Westby, direktor britanske tvrtke Croatia Holiday and Home, uspjeh prodaje u Istri objašnjava njezinom dobrom prometnom povezanošću sa zapadnom Europom i jednostavnijim transakcijama nego u drugim krajevima Hrvatske. Cijene u unutrašnjosti Istre kreću se oko 1.500 eura po kvadratu, dok je na obali cijena oko 2.300 eura. List upozorava i na potencijalne pravne teškoće oko kupnje nekretnina, vezano uz prijenos vlasništva i preporuča angažiranje već iskusnih hrvatskih odvjetnika i agencija. Iskusni agenti za nekretnine, očekujući da će se Hrvatska uskoro pridružiti EU, ističu da će vrijednost nekretnina otići u nebo, kao što se već dogodilo kod ulaska drugih istočno-europskih zemalja poput Bugarske, Češke, Poljske... Istru zbog njezine mirnoće i pitomosti mnogi ističu kao kombinaciju Provanse i Toskane, a hrvatska Vlada brojnim propisima želi ograničiti divlju izgradnju i osigurati da to tako i ostane.
Izvor:
Blogspot.com
Poveznice i slično
Istra nekretnine
nekretnine Istra
nekretnine Oglas
nekretnine Istra Oglas
Umag je grad u Hrvatskoj.
Umag (tal. Umago).
Zemljopis
Umag je grad na zapadnoj istarskoj obali, na samo 10 km od slovenske granice i uz Savudriju najzapadnije je mjesto u RH.
U blizini Umaga se nalazi mjesto Valica (tal. Valizza) okruženo prekrasnom prirodom, a blizu su i plaže Kanegre s najčišćim morem za kupanje u Istri. Tu je i rijeka Dragonja, a blizu je i međunarodni aerodrom Sečovlje.
Gospodarstvo
Umag je izrazito turističko mjesto. Prirodne ljepote, zemljopisni položaj bili su presudni za razvoj turizma.
Razvoj turizma u direktnoj je vezi i s razvojem poljoprivrede. Plodno tlo je naročito pogodno za uzgoj maslina i vinove loze, tradicionalnih kultura karakterističnih za mediteransko podneblje. S uzgojem vinove loze, razvijeno je i vinarstvo. Nadaleko su poznata i cijenjena vina Istre čiji su proizvođači uvršteni u vinsku cestu ovog kraja.
Agroturizam, ikako gospodarska grana još u usponu, privlači sve više turista, koji tragaju za neobičnim i nesvakidašnjim prizorima.
Pogon Podravke za preradu rajčice slijedi dugogodišnju tradiciju prehrambene industrije Umaga.
Žele novogradnju, a kupe stari stan
Piše: Sandra Bolanča
Foto: Nenad Dugi/CROPIX
Stara uzrečica “il’ je lud, il’ kuću gradi” vjerojatno najbolje ilustrira mukotrpnu i po živce pogubnu proceduru traženja krova nad glavom. Poznato je da je kupnja prosječnog stana od 40 do 50 četvornih metara u pristojnoj zagrebačkoj četvrti misija teška oko 100.000 eura, koja se u pravilu odulji i do godinu dana.
Centar Nekretnina nedavno je proveo istraživanje o pravim željama, očekivanjima i potrebama kupaca nekretnina, a većina njih kaže da su krenuli u potragu za nekretninom s namjerom da riješe svoje stambeno pitanje, ne da je iznajme ili upotrijebe kao poslovni prostor.
Novogradnja prvi izbor
Tražeći krov nad glavom, pokazuje istraživanje, većina ljudi prvo poseže za novogradnjom, međutim, značajan broj njih ipak uspješno kupi starogradnju. Pri tome se više od 75 posto kupaca ne koristi uslugama agencija za nekretnine, nego sami traže stan. Većina ih započne tražiti stan putem agencije, ali potragu i kupnju na kraju obave sami.
Jedna od njih je i Ivana Bolanča. Sedam je godina uplaćivala stambenu štedionicu, uz predujam od 20.000 eura. Na temelju tog ugovora, štedionica joj je odobrila kredit od 60.000 eura na 15 godina. Od tog je iznosa Ivana uštedjela gotovo 18.000 eura. Prije dvije godine odlučila je kupiti stan na zagrebačkim Ravnicama. Stari ili novi stan prva je i najteža dvojba kupca, a njezino rješenje određuje budući način života. Prva je Ivanina opcija bila novogradnja od koje je ubrzo odustala jer je cijena kvadrata bila 2300 eura.
Počela je tražiti starogradnju, međutim, ubrzo se predomislila jer su vlasnici tražili 2200 eura za kvadrat stana u zgradi staroj više od 30 godina, koji je uz to trebalo preurediti. Zatim se obratila agenciji za nekretnine koja je stan u godinu dana staroj zgradi nudila po cijeni od 2500 eura za kvadrat uz neizbježnu proviziju. Zbog situacije na tržištu Ivana se vratila ideji novogradnje. Uspjela je pronaći stan od 36 kvadrata po cijeni od 2200 eura zato što je okrenut prema cesti.
Kvaliteta i razmještaj
- Kvaliteta zgrade i razmještaj prostorija u stanu presudni su. Projektant je u 36 kvadrata vrhunski smjestio spavaću sobu, dnevnu sobu, kuhinju, kupaonicu, hodnik i lođu. Mukotrpna procedura traženja stana na kraju mi se isplatila - rekla je Ivana i dodala da će stan prema aneksu ugovora platiti oko 2000 eura manje jer useljenje kasni već godinu dana. Naime, na tom je dijelu zemljišta na Ravnicama investitor imao problema jer je prilikom kopanja temelja naišao na nekoliko bombi iz Drugog svjetskog rata koje nisu eksplodirale. Slijedila je evakuacija susjednih zgrada i čišćenje terena.
- Ne možeš vjerovati na što sve čovjek naiđe tražeći prostor za život. Neki se žale da opis ‘rabljenog’ stana u oglasu često ne odgovara stvarnom stanju. Drugi se žale da su uzeli novogradnju za koju se nakon prvih kišnih kapi ispostavilo da prokišnjava. A meni su se dogodile bombe zbog kojih kasni gradnja zgrade - kaže Ivana.
Nema brige oko adaptacije
U?pravilu je mladim, zaposlenim ljudima draži novi stan jer se ne moraju brinuti o preuređenju. Budući da su cijele dane na poslu, ne bi ni imali vremena pregovarati s majstorima i nadgledati radove.
Obiteljima s malom djecom važna je dobra infrastruktura, vrtić, škola, trgovine, ljekarne, parkovi i dobra prometna povezanost. Ljudima s kućnim ljubimcima važne su zelene površine.
Izvor: Jutarnji.hr
Poveznice i slično
Nekretnine Hrvatska Oglasi
Stanovi Hrvatska Oglasi
Cijene nekretnina u Istri
IMA NEŠTO I U NEKRETNINAMA Nisu Rusi baš sve kupili, ostalo je malo i za Hrvate
Večernjak analizira kakve su cijene nekretnina u Istri
Autor Tanja Božić
Vlada će jamčiti ušteđevine građanima do 50 tisuća eura, zajamčio je ministar financija Ivan Šuker. Oni koji imaju manje od toga, podjednako su zabrinuti baš kao imaju znatno više. Što učiniti s novcem, zadržati ga u bankama - jer ministar kaže da su one sigurne, podići ga, pa držati u čarapi - jer policija kaže da će zemlja postati sigurna, zakopati ga na skrovito mjesto u dvorištu ili požuriti kupiti nekretninu.
Njihove cijene - kada je riječ o Istri i Primorju - još rastu. Osim toga, sve ih je manje, pa za dobrim komadima i dalje vlada pomama. Cijene “kvadrata” kuća, pokazuju statistike, skočile su ove jeseni - prema prošloj godini približno četiri posto. U Istri tako nekretnine drže cijene na zapadnoj obali, gdje se i dalje traže stanovi i kuće.
Prema Puli - jeftinije
Prednjači Rovinj u kojem gotovo da nema ništa ispod 2400 eura.
U stopu ga slijede Novigrad s dosta novih nekretnina, te šira Poreština. Cijene su nešto niže na potezu prema Puli, a na istočnoj obali oko Rapca i na Labinštini i upola manje.
Još neotkriveni biseri kriju se u srcu Istre gdje se u nekim selima još mogu pronaći stare kuće po 400 do 500 eura po “kvadratu”, što je jeftinije čak i od Pićna, gdje cijene prelaze 500 eura. Cijene rastu prema Višnjanu - 650 eura, Graćištu - po 700 i više eura, Oprtlju, Grožnjanu i Motovunu, gdje su ponovno narasle daleko iznad tisućice.
U samoj Puli novogradnja stoji oko 2000 eura po kvadratu, a oni nešto stariji mogu se pronaći i za 1500 eura po “kvadratu”. Cijene stanova u Istri prema rujnu prošle su godine porasle 10 posto.
Na istoku upola jeftinije
Još bolje od “kvadrata” stanova na tržištu nekretnina prolaze poslovni prostori, što mnogi vide kao najskuplju - ali i najisplatljiviju - investiciju koja je u godinu dana skočila na cjeniku čak 20-ak posto.
Takvi su prostori nužno vezani za urbana područja, odnosno turistička središta za masovne posjete, pa u Umagu “kvadrat” stoji i do 3300 eura, u Rovinju 3000 do 3300, u Novigradu nešto malo ispod tri tisuće, u Poreču oko 2500 eura. Na istočnoj obali cijene su prepolovljene.
Dok se “kvadrati” prodaju bez problema, cijene građevinskog zemljišta stagniraju ili, čak, padaju.
U usporedbi s prošlom godinom, analiziraju trgovci nekretninama, pale su više od 10 posto, mjestimice i 11 posto.
Najviše cijene i dalje drži jug Istre gdje je cijena “kvadrata” između 250 do 300 eura (zbog najavljenih projekata na tom dijelu poluotoka), okolica Umaga je stotinjak eura jeftinija, a na Buzeštini se dobri “komadi” mogu pronaći za 30 eura po četvornom metru. Dakle, može se tu naći prostora za sve potencijalne kupce, i debljeg, ali i tanjeg džepa.
Izvor Večernji list
Poveznice i slično: Oglas.hr
U Istri 1.121 »mrtva« tvrtka samo za kupnju nekretnina!
U Istri je već osnovano 1.560 tvrtki za promet nekretninama. Sredinom prošle godine broj takvih tvrtki je tek prelazio 500 • Daleko je lakše i isplativije imati nekretninu kupljenu preko firme, jer, među ostalim, mnogi se tako kupljeni stanovi i kuće ilegalno iznajmljuju i tako zarađuju milijuni eura, od kojih se državnim i lokalnim vlastima ne samo ne plaćaju porezi, već im ostaje obaveza komunalnog opremanja i zbrinjavanja otpada
Mjesec dana nakon što je Hrvatska diplomatskim putem potvrdila da Slovenci mogu kupovati kod nas nekretnine pod istim uvjetom kao i hrvatski građani u Sloveniji, nije došlo do očekivane navale kupaca iz susjedne države. Kako saznajemo u grupaciji Adriatic Group, koja okuplja agencije za prodaju nekretnina iz raznih krajeva Istre, Slovenci se i dalje uglavnom interesiraju za apartmane manjih kvadratura i jeftinije stare kuće.
Za pojedinu kupnju spremni su odvojiti od 50 do 100 tisuća eura. Uglavnom ih zanimaju apartmani na potezu od Umaga do Novigrada, gdje Slovenci i do sada imaju u posjedu najviše nekretnina. U drugim dijelovima Istre uglavnom traže jeftinije, manje kuće, kakve se mogu naći tek u unutrašnjosti, podalje od njima omiljene obale. Očito, Slovenci koji u Istri žele imati veće nekretnine, ispunili su svoje ambicije u vrijeme kada smo s njima živjeli u zajedničkoj državi.
Inače, slično se zbilo i prošle godine, kada je Hrvatska, nakon dugog oklijevanja, priznala pravo na reciprocitet u kupnji nekretnina i Italiji. Ni tada nije došlo do navale novih kupaca, ali tempo kupnje nije ni opao. Italija je ipak zemlja s više stanovnika od Slovenije, a kako je i ekonomski moćnija, u njoj živi više ljudi koji žele do svoje »druge« nekretnine, na koju se u Italiji plaća porez, na našoj strani Jadrana.
Prodaja daleko od javnosti i poreznika
Dobri poznavatelji tržišta kažu da prodaja nekretnina strancima ne raste, ali i nadalje, daleko od javnosti, drži svoj ustaljeni ritam. Dokaz je tome da se agencije za promet nekretnina, i pored jadikovki njihovih vlasnika, ne zatvaraju, već ih je i više. Prema podacima HGK-Županijske komore Pula, koje nam je dao Tomo Pogorilić, u Istri je već osnovano 1.560 tvrtki za promet nekretninama. Od toga je 260 tvrtki nešto i poslovalo, pa se mogu ubrojiti među one koje se bave prodajom, 117 samo iznajmljuje nekretnine, dok ih je 1.121 »mrtva«, pa se može reći da su poslužile samo za kupnju pojedine nekretnine. Sredinom prošle godine broj takvih tvrtki je tek prelazio 500, pa se uistinu može zaključiti da »rastu kao gljive poslije kiše«.
Iako je postupak za dobivanja legalnih dozvola za kupnju nekretnina skraćen, pa se više ne treba obraćati i Ministarstvu vanjskih poslova, već samo Ministarstvu pravosuđa, većina stranaca se pri kupnji nekretnine očito i dalje služi prečicom – osnivanjem tvrtke preko koje kupuje pojedinu kuću ili stan.
Takav način kupnje ima i druge pogodnosti, jer se tako kupljene nekretnine, u formalnom vlasništvu tvrtki čije je sjedište u našoj zemlji, ne mogu oporezivati kao kuće za odmor. Nadalje, mnogi se tako kupljeni stanovi i kuće ilegalno iznajmljuju i tako zarađuju milijuni eura, od kojih se državnim i lokalnim vlastima ne samo ne plaćaju porezi, već im ostaje obaveza komunalnog opremanja i zbrinjavanja otpada.
Njihovom preprodajom se i izbjegava plaćanja poreza na promet nekretnina, pa ovakvim modelom stanove i kuće prodaju i veliki igrači na našem tržištu nekretnina, poput Pašalića i Golemovića. Stoga je teško očekivati da će se drugačije ponašati stranci, koje su, uostalom, ovakvom načinu trgovanja podučili upravo naši prodavači nekretnina.
Propisanim postupkom prodana tek svaka šesta nekretnina
Je li takva praksa prevladavajuća, pokazuju svježi podaci iz Ministarstva pravosuđa, koje smo dobili od glasnogovornice Vesne Dovranić. Iako se na tržištu nekretnina barata s brojem od 40 tisuća građevinskih parcela, stanova i kuća, koje su stranci kupili na području Hrvatske, Ministarstvo je od 1991. do 12. travnja ove godine odobrilo tek 6.016 zahtjeva. Zanimljivo je da se više od pola riješenih zahtjeva odnosi na državljane Njemačke. Za njima s nešto više od 900 zahtjeva »kaskaju« Austrijanci, potom s 430 Britanci. Ima tu i Mađara, Nizozemaca, državljana BiH, SAD-a, Švedske, Francuske i Iraka.
Tek na 11. mjestu su Talijani sa 66 riješenih zahtjeva. Kada se pouzdano zna da su Talijani samo u Rovinju kupili veći broj nekretnina od onih koje im je odobrilo Ministarstvo pravosuđa, vidljivo je kakve »rupe« postoje na našem nesređenom tržištu nekretnina. U postupku Ministarstva je još 77 talijanskih i 61 slovenski zahtjev. Zanimljivo je da je od 1991. do sada tek jedan(!) Slovenac dobio suglasnost za kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Iz Slovenije je u tom razdoblju u Ministarstvo stiglo 854 zahtjeva za kupnju, ali su mnogi bili nepotpuni, pa su otišli u zastaru.
Aldo POKRAJAC
