Nekretnine Umag
U Istri 1.121 »mrtva« tvrtka samo za kupnju nekretnina!
U Istri je već osnovano 1.560 tvrtki za promet nekretninama. Sredinom prošle godine broj takvih tvrtki je tek prelazio 500 • Daleko je lakše i isplativije imati nekretninu kupljenu preko firme, jer, među ostalim, mnogi se tako kupljeni stanovi i kuće ilegalno iznajmljuju i tako zarađuju milijuni eura, od kojih se državnim i lokalnim vlastima ne samo ne plaćaju porezi, već im ostaje obaveza komunalnog opremanja i zbrinjavanja otpada
Mjesec dana nakon što je Hrvatska diplomatskim putem potvrdila da Slovenci mogu kupovati kod nas nekretnine pod istim uvjetom kao i hrvatski građani u Sloveniji, nije došlo do očekivane navale kupaca iz susjedne države. Kako saznajemo u grupaciji Adriatic Group, koja okuplja agencije za prodaju nekretnina iz raznih krajeva Istre, Slovenci se i dalje uglavnom interesiraju za apartmane manjih kvadratura i jeftinije stare kuće.
Za pojedinu kupnju spremni su odvojiti od 50 do 100 tisuća eura. Uglavnom ih zanimaju apartmani na potezu od Umaga do Novigrada, gdje Slovenci i do sada imaju u posjedu najviše nekretnina. U drugim dijelovima Istre uglavnom traže jeftinije, manje kuće, kakve se mogu naći tek u unutrašnjosti, podalje od njima omiljene obale. Očito, Slovenci koji u Istri žele imati veće nekretnine, ispunili su svoje ambicije u vrijeme kada smo s njima živjeli u zajedničkoj državi.
Inače, slično se zbilo i prošle godine, kada je Hrvatska, nakon dugog oklijevanja, priznala pravo na reciprocitet u kupnji nekretnina i Italiji. Ni tada nije došlo do navale novih kupaca, ali tempo kupnje nije ni opao. Italija je ipak zemlja s više stanovnika od Slovenije, a kako je i ekonomski moćnija, u njoj živi više ljudi koji žele do svoje »druge« nekretnine, na koju se u Italiji plaća porez, na našoj strani Jadrana.
Prodaja daleko od javnosti i poreznika
Dobri poznavatelji tržišta kažu da prodaja nekretnina strancima ne raste, ali i nadalje, daleko od javnosti, drži svoj ustaljeni ritam. Dokaz je tome da se agencije za promet nekretnina, i pored jadikovki njihovih vlasnika, ne zatvaraju, već ih je i više. Prema podacima HGK-Županijske komore Pula, koje nam je dao Tomo Pogorilić, u Istri je već osnovano 1.560 tvrtki za promet nekretninama. Od toga je 260 tvrtki nešto i poslovalo, pa se mogu ubrojiti među one koje se bave prodajom, 117 samo iznajmljuje nekretnine, dok ih je 1.121 »mrtva«, pa se može reći da su poslužile samo za kupnju pojedine nekretnine. Sredinom prošle godine broj takvih tvrtki je tek prelazio 500, pa se uistinu može zaključiti da »rastu kao gljive poslije kiše«.
Iako je postupak za dobivanja legalnih dozvola za kupnju nekretnina skraćen, pa se više ne treba obraćati i Ministarstvu vanjskih poslova, već samo Ministarstvu pravosuđa, većina stranaca se pri kupnji nekretnine očito i dalje služi prečicom – osnivanjem tvrtke preko koje kupuje pojedinu kuću ili stan.
Takav način kupnje ima i druge pogodnosti, jer se tako kupljene nekretnine, u formalnom vlasništvu tvrtki čije je sjedište u našoj zemlji, ne mogu oporezivati kao kuće za odmor. Nadalje, mnogi se tako kupljeni stanovi i kuće ilegalno iznajmljuju i tako zarađuju milijuni eura, od kojih se državnim i lokalnim vlastima ne samo ne plaćaju porezi, već im ostaje obaveza komunalnog opremanja i zbrinjavanja otpada.
Njihovom preprodajom se i izbjegava plaćanja poreza na promet nekretnina, pa ovakvim modelom stanove i kuće prodaju i veliki igrači na našem tržištu nekretnina, poput Pašalića i Golemovića. Stoga je teško očekivati da će se drugačije ponašati stranci, koje su, uostalom, ovakvom načinu trgovanja podučili upravo naši prodavači nekretnina.
Propisanim postupkom prodana tek svaka šesta nekretnina
Je li takva praksa prevladavajuća, pokazuju svježi podaci iz Ministarstva pravosuđa, koje smo dobili od glasnogovornice Vesne Dovranić. Iako se na tržištu nekretnina barata s brojem od 40 tisuća građevinskih parcela, stanova i kuća, koje su stranci kupili na području Hrvatske, Ministarstvo je od 1991. do 12. travnja ove godine odobrilo tek 6.016 zahtjeva. Zanimljivo je da se više od pola riješenih zahtjeva odnosi na državljane Njemačke. Za njima s nešto više od 900 zahtjeva »kaskaju« Austrijanci, potom s 430 Britanci. Ima tu i Mađara, Nizozemaca, državljana BiH, SAD-a, Švedske, Francuske i Iraka.
Tek na 11. mjestu su Talijani sa 66 riješenih zahtjeva. Kada se pouzdano zna da su Talijani samo u Rovinju kupili veći broj nekretnina od onih koje im je odobrilo Ministarstvo pravosuđa, vidljivo je kakve »rupe« postoje na našem nesređenom tržištu nekretnina. U postupku Ministarstva je još 77 talijanskih i 61 slovenski zahtjev. Zanimljivo je da je od 1991. do sada tek jedan(!) Slovenac dobio suglasnost za kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Iz Slovenije je u tom razdoblju u Ministarstvo stiglo 854 zahtjeva za kupnju, ali su mnogi bili nepotpuni, pa su otišli u zastaru.
Aldo POKRAJAC
