Završena obnova kule iznad Kamenitih vrata
U Zagrebu je i danas aktualna uzrečica: "Morat ću (za nešto) zapaliti svijeću na Kamenitim vratima"
Nakon više od godinu dana radova prošloga je tjedna otvorena obnovljena kula nad Kamenitim vratima. Nije objavljeno koliko su u konačnici stajali radovi, no još lani je Grad Zagreb najavio da će za ovu namjenu utrošiti četiri milijuna kuna.
Sam prolaz nije se obnavljao, jer je, kako je rečeno, još uvijek dobrom stanju, no obnovljena je cijela kula iznad njega, uključujući krovište i pročelje. Prostorima iznad Kamenitih vrata koristi se Družba Braće hrvatskoga zmaja, a njihov je plan bio i dodatno osvijetliti objekt, kako bi što više došao do izražaja.
Budući da je to nekad bila kula na ulazu u grad, na tornju su i puškarnice koje su ovom obnovom ugledale svjetlo dana. Uokvirene su crvenim rubom kako je to bilo uobičajeno u 18. stoljeću. Sama građevina datira iz 13. stoljeća, no kula je dograđena u 16. stoljeću, kada su i nastale puškarnice kruškolikog oblika.
Po ovim jedinim sačuvanim vratima Gradeca na istočnoj strani nekadašnje gradske fortifikacije ime je dobila i Kamenita ulica. Sva su ostala gradska vrata srušena u 19. stoljeću.
Sama su vrata četverokutna zgrada oblikovana poput kule, s kolnim prolazom u prizemlju. Služila su kao glavni ulaz u grad,
te su i za vrijeme kuge 1647. bila jedina otvorena gradska vrata.
Kamenita vrata prvi put se spominju 1357. godine kao "velika kamena vrata", dok njihov raniji izgled i oblik nije poznat, no zna se da su izgrađena 1266. kao i ostatak fortifikacije. Bačvasti svod u kolnici i tri dućana s izlozima, inače najstariji sačuvani gradski dućani izvedeni su u 17. stoljeću.
Polovicom 18. stoljeća u kolnici je uređeno svetište s čudotvornom slikom Blažene Djevice Marije pod Kamenitim vratima.
U 19. stoljeću nekoliko je puta bilo planirano rušenje vrata (1842., 1875. i 1878. godine), kao i 1907., kada je to spriječila Družba Braće hrvatskog zmaja. Uredili su prostorije na katu kule i tamo utemeljili Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Muzej grada Zagreba, navodi Hrvatski povijesni portal.
Unutrašnjost je prema projektu Juraja Denzlera 1936. adaptirana za potrebe Družbe. Zanimljivo je i da su pri obnovi Kamenita vrata prvi put i detaljno istražena, te se pokušala pronaći sva dokumentaciju o objektu.
Četiri su puta stradavala u požarima od kojih je najpoznatiji onaj iz 1731. godine jer je uz njega vezana i priča o svetištu, po kojem su Kamenita vrata jedinstvena. Kako se navodi u požaru koji je te godine teško oštetio velik dio Kaptola i gotovo uništio Gradec, posve je izgorio i stan na katu iznad prolaza. U spaljenom stanu pronađena je sačuvana slika Bogorodice koja čudom nije izgorjela. To se nije moglo reći i za okvir, zahvaljujući čijem je izgaranju slika malo nagorjela po rubovima, ali je izuzev toga bila neoštećena. Slika je tada prebačena na današnje mjesto u kapelu Majke Božje od Kamenitih vrata. "Prohodna" kapelica u Kamenitim vratima ubrzo je postala okupljalište građana koji Majci Božjoj upućuju molitve uz paljenje svijeća. Željeznu rešetku slike izradio je 1758. Ivan Juraj Chorth, a 1931. Majka Božja je dobila i krunu od dragog kamenja.
U Zagrebu je i danas aktualna uzrečica: "Morat ću (za nešto) zapaliti svijeću na Kamenitim vratima“. Mnogi su bili uvjereni da je Bogorodica uslišala njihove molitve i njihovo su ispunjenje ovjekovječili stotinama pločica s ugraviranim zahvalama i svjedočenjima vjere.
Na 260. godišnjicu svetišta zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba,
a na isti se dan obilježava i Dan grada stanovi RijekaOznake: stanovi Rijeka
|
