Molitveni vijenac Kraljice obitelji

27.06.2009., subota

Pavlova teologija - 364. dan Pavlove godine

Image and video hosting by TinyPic

(nastavak prethodnog posta)

Pavlova teologija

Nije proteklo ni dvadeset godina od Kristove smrti, a Pavao je napisao poslanice zajednicama koje sadrže najraniju kršćansku teologiju koja nam je dostupna. Razotkrivanje te teologije nije nimalo laka zadaća, jer Pavao nije sustavno razradio teme o kojima nam govori. Prije bi se moglo reći da njegova teologija, utkana u poslanice, svjedoči o pitanjima i brigama svake pojedine zajednice, i da svakoj Crkvi pruža mogućnost razumijevanja vjere kao odgovora na njezin specifični položaj. Suvremeni stručnjaci nastoje iz ovih povremeno proturječnih teoloških razmišljanja razabrati smisao, što je posebno karakteristično za njegove poslanice Galaćanima i Rimljanima, koje u tom smislu predstavljaju zanimljiv primjer. Unatoč tomu što su već u Poslanici Galaćanima sadržane glavne misli iz Poslanice Rimljanima, osobito s obzirom na Zakon i na povijest spasenja, te dvije poslanice predstavljaju dvije prividno proturječne teološke perspektive. Pavao je u Poslanici Galaćanima istaknuo diskontinuitet sa židovskim korijenima u svjetlu odbacivanja Evanđelja od zajednice (Gal 3), a u Poslanici Rimljanima govori o kontinuitetu sa židovskom predajom (Rim 4) u svjetlu povratka judeokršćana rimskoj zajednici iz poganstva nakon protjerivanja za vrijeme Klaudija (49. god.). Pavao se s dvije različite situacije pozabavio na dva veoma različita načina, ali je zadržao radikalnu novost Krista - središnju točku svoje teologije.

U ostalim poslanicama vidimo kako se Pavlova teologija prestaje baviti temama uskrsnuća/paruzije, karakterističnim za prve poslanice, i usredotočuje se, u njegovim glavnim poslanicama, na teme smrti/uskrsnuća i kako ona umjesto početnoga shvaćanja Crkve kao mjesne Crkve počinje potpunije shvaćati Crkvu kao univerzalnu zajednicu. Pavlova kristologija i ekleziologija razvijale su se usporedo, tako da su kasnije poslanice i tumačenja isticala kozmički utjecaj Krista i Crkve.

Pavlova teologija sadrži jezik, slike i utjecaje iz židovskog i helenističkog svijeta, pa je stoga razumljivo da je suvremenom čitatelju teško shvatiti njezino značenje. Preduvjet za razumijevanje jest svijest o tome kako ti utjecaji, njegovo obraćenje, nauk prve Crkve i iskustvo apostola utječu na njegovu teologiju. Osim toga, Pavlova zadaća bila je protumačiti evanđeosku poruku novom vremenu i novim uvjetima, a ne ponavljati stare tradicije i vjerovanja. On je pokrenuo teološku zadaću s kojom se mi i danas suočavamo.

Ono najvažnije u Pavlovoj teologiji jest razumijevanje Božjega djela u Kristu i korjenite novosti što je Krist ostvaruje za čovječanstvo. Ova kristologija, koja je izravna posljedica njegova iskustva proživljena kroz obraćenje, veoma mnogo je utjecala na način na koji je Pavao shvaćao Božji plan, povijest spasenja, opravdanje, Crkvu i kršćanski život. Bog sada djeluje po Kristu, kršćani se krste u Krista, oni se poistovjećuju s otkupiteljskim djelima Krista i oslanjaju se na trajnu prisutnost i snagu Gospodina, jer su u Kristu. Zahvaljujući povezanosti s Kristom, kršćani svjedoče o novom životu u Duhu i postaju novo stvorenje.

Opravdanje po vjeri, koje ima svoje mjesto u ranoj židovskoj tradiciji, sada postaje opravdanje po vjeri u Krista. Križ i uskrsnuće preobražavaju grijeh i smrt na način da nama pripada slava u Kristu. Kako bi približio svoje shvaćanje Crkve i svoje uvjerenje da Krist i kršćani imaju udjela u istome Duhu, Pavao je opisao zajednicu kao Kristovo Tijelo (1 Kor 12,12-30) i to je vrhunac njegova kršćanskog osvjedočenja. Pavao je shvatio da s Kristom započinje novo razdoblje ljudske povijesti i da Bog stvara novi Božji narod, ispunjavajući sva obećanja što ih je zadao u Kristu i po Kristu.

Unatoč tomu što se Pavlova teologija u ovom ranom razdoblju razvijala u dinamičnim situacijama u kojima su se ukrštavali brojni čimbenici, izazov koji je pred nama, a koji se sastoji u obnovi njegova shvaćanja, otvara nove mogućnosti u razvitku teologije.



- 19:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< lipanj, 2009 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Veljača 2018 (1)
Prosinac 2017 (1)
Studeni 2017 (3)
Rujan 2017 (1)
Srpanj 2017 (1)
Travanj 2017 (3)
Ožujak 2017 (2)
Veljača 2017 (2)
Prosinac 2016 (2)
Listopad 2016 (2)
Rujan 2016 (2)
Lipanj 2016 (2)
Svibanj 2016 (2)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (3)
Siječanj 2016 (2)
Prosinac 2015 (1)
Studeni 2015 (1)
Listopad 2015 (7)
Kolovoz 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljača 2015 (3)
Prosinac 2014 (1)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (2)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (3)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (2)
Ožujak 2014 (3)
Veljača 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (4)
Studeni 2013 (2)
Listopad 2013 (3)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (1)
Lipanj 2013 (3)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (3)
Ožujak 2013 (2)
Veljača 2013 (5)
Siječanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)

Kontakt

Linkovi

Molimo jedni za druge