< | rujan, 2014 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 |
Foto: Vedran Sitnica / Zadarski list IVAN ČULAR, ravnatelj zadarske Osnovne škole Šime Budinića, u hodniku škole postavio je veliki kip hinduističke božice Kali! Mod goes News Bar-išKako javlja Zadarski list, u školi je postavljen kip veličine 1,2 metra, identičan onome u Kalkuti, jednog od mjesta na kojima je, uvjereni su hinduisti, zabilježeno Kalino ukazanje. Iznad kipa je natpis na sanskrtu "*>*<*>* - kala", što u prijevodu znači "Majka Vremena, Ona koja troši vrijeme, Ona koja je crne boje". Kip je, prema svemu sudeći, dovršen, a oko njega je postavljena i ograda kako ga se ne bi uništavalo. Ministar Mornar za Index: Nigdje ne piše da se to ne smije "Koliko ja znam, postoji suglasnost svih učenika i roditelja da se to napravi. Ravnatelj je to s njima dogovorio i ja ne bih iz toga radio previše problema. Ako je to najveći problem školskog sustava, onda smo sretna država", kaže za Index ministar obrazovanja Vedran Mornar komentirajući ovaj slučaj. Ministra smo upitali što ćemo onda s ustavnom odredbom koja jamči odvojenost države i crkve. Škole su i dalje državne ustanove. No, Mornar tvrdi da ravnatelj Čular nije napravio ništa protuzakonito. "Mislim da nije učinjeno ništa protuzakonito. Koliko znam, nigdje ne piše da se to ne smije. Dok god nitko nije protiv, ja ne vidim problem. Ako se pojavi u školi makar i jedna osoba koja će biti protiv postavljanja kipa, mi ćemo razgovarati s ravnateljem i napraviti sve da se situacija razriješi. Ali ako to nitko nije do sada problematizirao, zbilja ne vidim zašto bismo morali mi", kaže nam Mornar. Mornara smo pitali i je li razmotrio mogućnost da se nitko nije pobunio protiv Kalinog kipa u školi zato što se ne želi zamjeriti većini. Vjeronauk u OŠ Šime Budinića, prema tvrdnjama ravnatelja Čulara, pohađa 97 posto djece. A roditelji onih preostalih tri posto vrlo vjerojatno smatraju da je Kalino svetište u školi neprimjereno. "Uvijek postoji mogućnost i anonimne dojave, a mi nismo još niti jednu dobili", kaže Mornar, potvrđujući tako da u ovoj travestiji njegovo ministarstvo ne vidi ni najmanji problem. Kip izradila sestra ravnatelja škole "Hoćete li o ovom pisati u pozitivnom ili negativnom kontekstu?", upitao je ravnatelj Čular novinarku Zadarskog lista Marinu Šaponju, kada ga je pitala zbog čega je u hodniku na prvom katu škole osvanulo improvizirano Kalino svetište. Nikakve dodatne informacije Čular joj nije želio davati. No, u razgovoru za Index se raspričao pa nam je tako i otkrio da je kip hinduističke božice Kali kojeg je postavio u školi izradila njegova sestra! "Ima nekoliko razloga zbog čega smo postavili Kalin kip. Prvi je to što naša škola obilježava i slavi Domovinski rat, sjećanje na Vukovar i Škabrnju. Prigoda je to da zapalimo svijeću i prisjetimo se svih žrtava Domovinskog rata. I mi imamo zaslužne djelatnike škole koji su preminuli u ratu, polažemo spomen na njih. Druga stvar je, što smo kip postavili točno uz učionicu vjeronauka. Dakle, to je vezano uz vjeronauk, isto kao što i druge učionice, npr. učionica matematike, ima svoj pano koji je vezan za matematiku. Tako je i ovo vezano za vjeronauk", kaže nam Čular, ne objašnjavajući doduše kakve točno veze kip hinduističke božice Kali ima s Vukovarom, Škabrnjom ili ratom općenito. Zanimalo nas je i koliko je kip koštao, te odakle novac za njegovu nabavku i instalaciju. "To je rad na koji škola nije utrošila ni kune. Radi se o radu akademskog slikara, dakle ima umjetničku vrijednost. Kip je izradila akademska kiparica iz Zagreba Nelka Čular i donirala ga školi. Njegova vrijednost je 10.000 kuna. A sve oko kipa djelo je učenika i učitelja likovne kulture, koji je također akademski kipar", kaže Čular. Ravnatelja škole pitali smo i je li slučajnost što on i kiparica koja je izradila Kalin kip imaju isto prezime. Odgovor je bio očekivan: "Nije slučajno, ona je moja sestra". "Postavit ćemo i kip Tesle, nije problem" A što se tiče ustavne odredbe o odvojenosti crkve i države, ona Čulara ne zamara ništa više nego njegovog nadređenog, ministra Mornara. "Država je ta koja je omogućila vjeronauk kao izborni predmet. Nedavno su roditelji od ministarstva tražili odgovor na pitanje je li primjeren blagoslov prvaša na početku nastave. Dobili su odgovor da je to legalno zbog ugovora s Vatikanom", kaže Čular pa dodaje da su u OŠ Šime Budinića u Zadru tolerantni prema svim vjeroispovijestima, ne samo katoličkoj. "U našoj školi 97 posto učenika sluša vjeronauk. Mi smo među ostalima napravili anketu, pitali smo ih koje su vjeroispovijesti i pozvali smo u školu i svećenike drugih vjeroispovijesti pa i islamskog vjeroučitelja. Troje učenika izrazilo je želju da sluša islamski vjeronauk, što smo im omogućili kao i svima ostalima. Ali ne mogu imati islamski vjeronauk u školi zbog zakonskog ograničenja koje kaže da mora biti sedam ili više učenika. No, mi svim svojim učenicima pružamo istu mogućnost", kaže Čular. Znači li to da će se po školi uskoro početi pojavljivati i simboli Islama, upitali smo ravnatelja zadarske osnovne škole? "Ako se skupi dovoljan broj učenika da i za njih organiziramo učionicu, onda zašto ne. Svi su ravnopravni. Jedan me novinar pitao bi li postavio kraj učionice fizike Nikolu Teslu. Mi njega već imamo na panou, a postavit ćemo i kip Tesle, nije problem", za kraj će Čular. Objašnjenje koje je zadovoljilo ministarstvo: "Kip vide samo učenici koji idu na vjeronauk" Da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta upoznato s ovim slučajem potvrdila je i pomoćnica ministra Sabina Glasovac. "U očitovanju, kojeg nam je 4. kolovoza dostavio ravnatelj Čular, naglašava se da je kip hinduističke božice Kali postavljen na kraju hodnika, uz učionicu za vjeronauk, te da ga mogu vidjeti samo učenici koji pohađaju nastavu vjeronauka, a u školi je takvih 97 posto", kaže Glasovac. Ravnatelj je u dopisu resornom ministarstvu također ustvrdio da je za postavljanje kipa imao suglasnost djelatnika i učenika, te da se "ovime ne krše načela sekularne države jer u školi ne postoji nikakvo vjersko znakovlje osim onoga što je vezano uz učionicu za nastavu vjeronauka" |
Nakon jednog simpatičnog koncerta jazz i swing standarda Zg benda Gadjo Manouche (obrade velikoga francuskog gitarista Djanga Reinhardta) u kojemu sam ovaj vikend uživala, utažujem poriv da se zvuk dobre svirke i kvalitetne glazbe nastavi. A evo i malo meni zanimljivih zanimljivosti: Sa Wikice: Jean Baptiste "Django Reinhardt" (Liberchies, 23. siječnja 1910. - Fontainebleau, 16. svibnja 1953.), belgijski gitarist, podrijetlom Rom. Utemeljio je 1934. s violinistom Stéphaneom Grappelliem slavni kvintet Hot Club de France. Koncertirao je po Europi i SAD u sastavu sa mnogim poznatim jazz glazbenicima. Razvio je posebnu virtuoznu gitarističku tehniku, a svojim stilom, u kojem se isprepliću tragovi romske glazbe s elementima jazza i francuske moderne, utjecao je čak i na američki jazz. Jedan od najutjecajnijih, ako ne i najutjecajniji, europskih jazzera. Odrastao je u romskom naselju u blizini Pariza, gdje u jednoj požaru gubi 4. i 5. prst lijeve ruke. Kompenzirajući istu invalidnost razvija svoj neponovljivi stil. op.(j)a. Genijalnost - bez prstiju vrhunski gitarist, inovator, jer bez prstiju! Invaliditetu unatoč, zahvaljujuć. Kopkalo me što znači ime benda Gadjo Manouche, ono što sam pronašla vrlo je zanimljivo. Riječ -gadjo- među Romima znači onaj koji ne živi u ciganskom duhu, ne-Rom, ne-Ciganin (kao recimo japanska riječ -gaijin- za stranca, na koju me riječ -gadjo- odmah asocirala). Dok je riječ -manouche- francuski naziv za Rome, Cigane, to jest, izraz kojim se gypsy jazz naziva u Francuskoj (odakle je glazbeni stil i potekao), dakle - manouche jazz. Pa bi, ukratko, naziv benda imao značenje - neromi/stranci sviraju romski jazz (glazbu) ili ciganski jazz (glazba) kojeg sviraju necigani/stranci. A sad me kopka ova nevjerojatna jezična romsko-japanska veza... |
Uz škotski referendum o samostalnosti, prisjećam se jednog od najgromovitijih (najsnažnijih), ali istodobno i najliričnijih (najnježnijih) filmskih soundtrackova, onog za film Hrabro srce (Braveheart), američkog skladatelja Jamesa Hornera. Vjerojatno njegovo najzrelije, a svakako najpoznatije, ostvarenje. Tko zna, možda jedna od tajni eterične ljepote ovog soundtracka leži upravo u tome što je Horner uspio i glazbeno iscrtati (možda nesvjesno, a možda vođen genijem i svjesno) onaj samo naizgled oprečan spoj ljudske okrutnosti i osjećajnosti, spoj koji je zapravo savršeno komplementaran. I nimalo rijedak. William Wallace, legendarni škotski odmetnik koji romantičarski osvećuje ubijenu suprugu. Grof Zrinski, prekaljen, žestok i okrutan borac protiv Turaka, meksičkosapunički mačo nadreale, a toliko nježan u oproštaju od svoje ljubljene Katarine. O toj komplementarnosti piše i blog kolega, a piše i Matica hrvatska, Kolo 1, 2003. iz tematskog bloka Živi srednji vijek: Paul Rousset Istraživanja o emotivnosti u doba romanike Emotivnost, što znači raspoloživost čovjeka za nekakvo ganuće, sposobnost za iznenadnu promjenu raspoloženja, jest jedna od karakterističnih crta općeg mentaliteta feudalnog ili romaničkog razdoblja. Strastven, požudan i okrutan, strog i velikodušan, čovjek tog razdoblja gotovo je istodobno sklon okrutnosti i nježnosti, besramnosti i milosrđu... ... Čovjek iz doba romanike, silovit, gotovo ravnodušan prema prizoru boli, istodobno je lako dopuštao da ga uzbude prirodne pojave i očitovanja nadnaravnog, bio je spreman raznježiti se nad samim sobom; s nasilja je često bez odgode prelazio na suze... Ne znam hoće li i tko će sutra na Otoku roniti suze, no pretpostavljam (nadam se) da sa njih neće, "raznježivši se nad samim sobom", istom paralelom bez odgode preći na nasilje. Od osjećajnih tipova takve vrste spopadne me mučnina. |
Suncokretu mali, moram ti reći da me tvoj posljednji post LAV N. T. jučer u noći ozario, jer sam i sama samo večer prije do kasno u noć tiho iz svog kutka tražila i gledala mnoge Nataše, kneževe Andreje, upijala mladog Anthonya Hopkinsa kao Pierra, vođena nekom divnom slučajnošću, potrebom ili osjećanjem, potpuno nesvjesna godišnjice književnog velikana (koju je posebno nadahnuto, kako reče, obilježio i Google). Ozarila me i do tada nepoznata mi riječ "ovaploćenje" koju si mi, tako prelijepo zvučnu, bogatu i sočnu, pomogla otkriti svojim uobičajeno tankoćutnim naklonom, ovaj put jednom prekrasnom književnom ženskom liku. Ta divno upotrijebljena riječ, jer upotrijebljena na pravom mjestu, meni je zazvonila u punom sjaju. http://hjp.novi-liber.hr: ovaploćénje sr DEFINICIJA pravosl. u teologiji istočnih crkava pojam koji označuje primanje ploti, tijela čovječjeg koje je primio Krist ----- sh.wikipedia: Ovaploćenje ili utelovljenje, inkarnacija (lat. incarnatio) je jedan od ključnih hrišćanskih teoloških pojmova. Ovaploćenje označava Boga koji je postao plot (telo). Prema hrišćanskom učenju, to se zbilo rođenjem Isusa, sina božjeg, od device Marije, nazvane bogorodicom. Tako se naizgled daleki i bezlični Bog ovaplotio i postao čovek i ličnost. Hrišćani smatraju da je čovečanstvo, pre Hristovoga dolaska, bilo otuđeno od Boga, i da ljudima još uvek nije bilo dato puno otkrovenje Božje. Zizjulas smatra da je dodir ranog hrišćanstva sa helenskom mišlju bio veoma značajan za formiranje temeljne hristološke ideje ovaploćenja, da je „logos postao telo“. |
http://sumi.blog.hr/ 06.09.2014., subota Demokracija u Hrvata u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate Čitaj: U Zagrebu izigrana volja naroda. Bauk, kojeg narod plaća da njemu služi, ruga se sa narodom. Pišem kad imam što reći i kad želim da se misao čuje. Kod kolege blogera ostavila sam komentar na ovaj njegov (po mnogočemu) kratak post, kojega mi je vrlo brzo pobrisao. No imam previše utakmica u nogama i previše blog susreta sa isključivima da ne bih naučila biti pripremljena i za takve slučajeve. U cijelosti objavljujem svoj pobrisani komentar: * na koji se način u ovom slučaju ministar "ruga sa narodom"? poklanjanjem kravata homoseksualnom paru? svojim prisustvom sklapanju životnog partnerstva? da se i rugao ikomu, kako već tvrdiš, otkud ti pomisao da bi ruganje homofobnim pripadnicima ovog naroda uopće bilo nešto loše? i ja plaćam porez ovoj državi. i unatoč različitom mišljenju od tvoga, itekako sam pripadnik ovog naroda kojeg ministar služi. i kao takva se ne osjećam nimalo uvrijeđenom, dapače, njegov potez u ovom slučaju pozdravljam kao nešto vrlo pozitivno i upravo u najrevnijoj službi civilizacijske dobrobiti (društva / naroda). meni se Bauk nije rugao, i u moje ime, stoga, takvo što ne možeš tvrditi. izigrana volja naroda? što bi bilo loše u izigravanju diskriminatornih zakona? volja naroda je bio i legalizirani nacizam pa je tu volju izigralo mnoštvo pravednika među narodima spašavajući progonjenu manjinu, a usput i obraz čovječanstvu. ako se već govoreći o izigranoj "volji naroda" referiraš na volju one dvije trećine (od 38% građana RH) koji su izašli na referendum da homoseksualcima uskrate pravo na brak, odgovor na tvoju optužbenu tvrdnju je - i ne i da. tehnički ne, volja 2/3 od 38% nije izigrana, jer je ovdje riječ o sklopljenom partnerstvu, ali ne i braku, tj. upravo onako kako je referendumom traženo i od te 2/3 od 38% izglasano. ali i da, volja 2/3 od 38% jest izigrana - jer za njih ovaj sretan događaj jednog para uopće nije sretan, budući da se ispostavilo kako nije šija nego vrat, tj. da su po njihovoj referendumskoj volji homoseksualcima zaista uspjeli uskratiti pravo na brak, ali da unatoč tomu homo parovi imaju pravo na životno partnerstvo. što je jednak trn u homofobnom oku tih 2/3 od 38%, jer bi tih 2/3 od 38% naprosto željelo da homo parovi uopće nemaju prava kao hetero parovi. naravno, tragedija ovog pitanja (kao i tvog kratkog, ali vrlo jasnog osvrta) uopće nije u stanju navodne izigranosti ili neizigranosti prave ili navodne "volje naroda". tragedija je upravo baš sama volja one konkretne referendumske dvije trećine od 38% - jer je naprosto homofobična, kvarna, civilizacijski korak unatrag, a nakon referenduma kao takva i legalizirana. provalija koju je zakon o životnom partnerstvu koliko-toliko pokušao zakrpati. osobno kao pripadnica ovog naroda ne nalazim u sklapanju životnih partnerstava baš ništa uvredljivo, ali homofobiju i bilo koju netrpeljivost koja se pokriva voljom naroda aka promašenim argumentom većine - nalazim izuzetno gadljivom i uvredljivom u prvom redu za razum (uz religijski fanatizam, nacionalizam, netrpeljivost, primitivizam, koji su u konačnici i uzrokovali uništeno gospodarstvo i općenito katastrofalno stanje Hrvatske danas). MODESTI BLEJZ 06.09.2014. (16:23) - - - - |
Od prve pa do (urnebesne) zadnje: www.rogotin.hr DEŠA RATHMAN DOKTORIRALA U BIJAKOVIĆIMA Ravnateljica Lučke uprave Ploče Deša Rathman obranila je doktorsku disertaciju na Fakultetu društvenih znanosti u Bijakovićima kraj Međugorja. Disertaciju pod nazivom „Obilježja lučkog sustava kao činitelj konkurentnosti destinacije na kruz tržištu“ Rathman je obranila pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. Refik Šećibović, prof. dr. Dragutin Gutić i prof. dr. Tihomir Luković. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića utemeljen je u travnju 2009. godine, a od 2010. godine udružen je u Sveučilište/Univerzitet „Hercegovina“. Utemeljitelj Fakulteta, prof. dr. Milenko Brkić, izabran je za prvog rektora Sveučilišta/Univerziteta „Hercegovina. Fakultet je, kako piše na službenoj stranici, zamišljen kao stjecište kvalitetnog visokog obrazovanja u društvenim znanostima, znanstvenih istraživanja i napredovanja u struci, kao i motor posvemašnjeg razvitka obrazovanja i unaprjeđenja sukladno standardima Europske unije i drugih razvijenih država. S obzirom na lokaciju, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića zamišljen je kao akademski centar na raspolaganju svima koji žele upotpuniti svoje znanje ili steći akademsko zvanje, iz Hercegovine, Bosne, Dalmacije, pa i šire. Duhovni ambijent Bijakovića i Međugorja u kojemu se Fakultet nalazi, zaokružuje sve mogućnosti za predan i plodan akademski rad. |