VIZIONAR - magazin na rubu znanosti.
Za one koje zanimaju pouzdane informacije o fenomenu NLO-a, free energyju i održivom razvoju. U svijetu čuda nema ih potrebe izmišljati. Stoga je VIZIONAR neprekidno u potrazi za znanstvenim potvrdama naizgled nepostojećih pojava, holističkim pogledom na svijet i tragovima davno zaboravljenih civilizacija.
Na svim kioscima (ili na broj 01/6683630) Raniji brojevi
Vrijedi treća sreća. Čujem li da netko spominje ....Kinu?
Tako je! Odgovor je točan!
Malo je potrajalo, ali evo me opet. Potrajalo je dok sam skupio sve ove slike i podatke. Jedno je pričati, a drugo pisati. Al' bilo je zanimljivo, ne mogu se požaliti.
Na to da se opet dotaknem piramida potaknuo me izvjesni Filip, koji mi je poslao mejl u kojem mi je «htio skrenuti pozornost na piramide u Xianu u Kini.». Također, Filipu bi «bilo bi fora da napišem nešto o njima jer se o tome baš i ne priča, a puno su zanimljivije od egipatskih (barem njemu).» I ne samo to! Filip je skrenuo pažnju na činjenicu da se dobro vide GoogleEarth-om, samo treba upisati Xian i tamo «malo odvući mapu na sjeverozapad i ne mreš ih fulat.» A «jedna od najvećih je na koordinatama 34 23 51 N 108 42 43 E.». Što lijenost, što nedostatak brzog interneta, ali zamolio sam Filipa da mi skine jednu kartu i pošalje. Fakat se vide. I fakat je guba što danas svatko od nas može iz svoje sobe pogledati Kinu, ili bilo koji drugi dio svijeta, odozgora.
Slika koju je napravio Filip u suradnji s Googleom
Zašto uopće volim piramide?
Uglavnom zato jer su upaljač za maštu. Ali i zato jer imaju veze s neobičnom stvarnošću – ili je bar smatramo neobičnom. To je stvarnost postojanja civilizacija davno prije navodno najstarije, sumerske. Civilizacija koje nas vode u vrijeme prije velike kataklizme koju na Zapadu nazivamo Potopom, a potom možda još tisućama ili desecima tisuća godina dublje u zaboravljenu prošlost.
Nisu to tek puste priče, već dijelovi jedne velike priče od koje imamo tek segmente, a još smo pritom mnoge od tih segmenata vjerojatno potpuno pogrešno identificirali. Mnoge prastare gradove i građevine pripisali smo starim narodima koji su i sami tvrdili da su te građevine već odavno bile tu kad su oni stigli. Silnu količinu dokaza ignoriramo jer imaju lošu naviku kvarenja postojećih slika. Pa onda, evo baš sad pred sobom na polici vidim knjigu «Cataclysm! Compelling Evidence of a Cosmic Catastrophe in 9500 pne» koju su napisali D. S. Allan s Cambridgea i J. B. Delair s Oxforda. I tako dalje, i tako bliže. Da ne duljim – riječ je velikoj količini materijala koji danas neki ponekad nazivaju onim luckastim nazivom pseudoznanost. Pa dobro, svejedno. Vrijeme će ionako pokazati što je pseudo, a što ne.
Tko zna kakav je taj pretopotopni svijet bio? Nitko ne zna. Al' jedno je sigurno – obilato je koristio energiju piramidalnih struktura, koju mi danas čak niti ne poznajemo. (Nekoliko desetaka onih velikih egipatskih piramida nazivamo grobnicama, usprkos tome što niti u jednoj nije nađena mumija, a uglavnom su i bez ukrasa i tekstova koji obično prate sarkogafe. Tko zna, kad jedna buduća civilizacija otkrije, primjerice, one kilometarski duge tunele koji služe za ubrzavanje čestica i mjerenje raznih oku nevidljivih podražaja, možda ih isto proglase nekakvom vrstom hramova.)
Piramide i piramidalne strukture razbacane su diljem svijeta : u Egiptu, Peruu, središnjoj Americi, u dolini Mississippija, u Francuskoj, u Polineziji, Japanu...pa i u Bosni, ne?
Egipatske piramide su te koje impresioniraju starošću, grandioznošću, svrhom, brojem….svačime po malo. No, neki kažu da egipatske piramide nisu najstarije, niti najveće, niti su ikada bile “grobnice faraona”. A čak nisu niti najbrojnije.
Cilj ovog putovanje je, dakle, Kina.
U središnjoj kineskoj pokrajini Shensi nalazi se preko stotinu gigantskih piramida potpuno nepoznatih široj svjetskoj javnosti, smještenih u zabranjenoj zoni oko grada Xian.
Prva vijest o postojanju gigantskih piramida u Kini se pojavila u lokalnom američkom dnevnom listu "Rocky Mountain News" 31.ožujka 1947. Autor tog teksta je pukovnik američke vojske Maurice Shehan, u to vrijeme direktor dalekoistočnog sektora zrakoplovne tvrtke Trans-World Airlines. Uz tekst je priložio fotografiju iz zraka koju je u proljeće 1945 snimio američki vojni pilot James Gaussman, leteći iznad Kine radi dostave opskrbe iz Indije u Chunking Bilo je to doba dok su kineske vlasti još odobravale slobodni prelet američkim avionima.
Analiza fotografije pokazala je da je piramida visoka blizu 350 metara - čime je dvostruko nadmašila najvišu piramidu u Egiptu. Ova piramida kasnije će dobiti ime - “Bijela piramida”.
350 visoka Bijela piramida, najviša piramida na Zemlji
Desetljećima je ta zrnata crno-bijela fotografija velike sjenovite piramidalne strukture bila jedina naznaka o postojanju piramida u Kini. Ova vijest je ubrzo zaboravljena. Deset godina kasnije, 1957., na kratko ju je u život vratio mali tekst u američkom časopisu Life. Pisalo je da je fotografiju napravio američki pilot-dobrovoljac koji je, dok je prevozio zalihe za kinesku armiju preko Himalaja, snimio ovu piramidu oko 100 km jugozapadno od grada Xian.
Trebalo je proći skoro pola stoljeća da bi kineske vlasti dozvolile pristup Europljaninu u njihovu zabranjenu zonu. Austrijanac Hartwig Hausdorf dva puta je posjetio Kinu 1994. Rezultat su dvije knjige na njemačkom: “Bijela piramida” i “Sateliti bogova”.
Dozvole je Hausdorf dobio dosta teško, zahvaljujući jednom poznaniku, partijskom dužnosniku imenom Chen Jianli koji je rođen u Xianu i kao mali je čuo da ljudi govore o piramidama, usprkos duhu službene partijske linije u kojoj o njima nije bilo riječi. Kroz svoje veze s kineskim vrhomn, Chen je nabavio posebnu dozvolu koja je Hausdorf omogućila da u ožujku i listopadu 1994. otputuje u zabranjenu zonu oko Xiana.
Kinezi ne vole pričati o svojim piramidama.
To je Hausdorf ubrzo naučio, razgovarajući u pekingškoj Akademiji znanosti s kineskim arheolozima visokog ranga. Kao što je primijetio i zapisao, reakcija na spomen piramida u tim je ljudima izazivala neku vrst panike. Jedino kad im je pokazao Gaussmanovu fotografija, protiv volje bi potvrdili postojanje tek nekoliko piramidalnih struktura pokraj Xiana. A tamo je Hausdorf otkrio ne nekoliko već devedeset do sto piramida.
preko stotinu piramida u pokrajini Shensi
Postoje naznake da se takav rigidni stav mijenja. U listopadu 1996. je u China Today, službenoj periodici koja se objavljuje na kineskom, njemačkom, engleskom, arapskom i francuskom, osvanuo tekst o Hausdorfovoj drugoj ekspediciji do piramida u pokrajini Shensi.
Tamo je Hausdorf otkrio piramide od gline, ili prekrivene glinom, koja je tijekom stoljeća postala tvrda poput kamena. Neukrašene su i djelomično oštećene erozijom i poljoprivredom. Ispred nekoliko njih nalaze se stijene s gravurama. Postoje i piramide od kamena, poput one otkrivene u Shandongu. Nema stepenica, visoka je petnaest metara, sa malim hramom na vrhu, a dizajnirana je prema zlatnom rezu.
Koliko su stare te piramide? Prof. Wang Shiping iz Xiana procjenjuje da su stare 4500 godina. Hausdorf vjeruje da su starije i spominje dva dnevnika dvojice australskih trgovaca. Oni su tamo bili 1910. ili 1912 i prešli preko nekih piramida. Upitali su starog budističkog svećenika o starosti piramida, a on im je rekao da se piramide ne samo spominju u pet tisuća godina starim zapisima u njegovom samostanu, nego da još tamo piše da su vrlo stare.
Wang Shiping je jedan od kineskih arheologa koji traže odgovore i izvan standardnih objašnjenja. On je otkrio da je jedna od novootkrivenih piramida smještena vrlo blizu točne geografske središnje točke njihove zemlje, i zaključuje da su stari Kinezi morali posjedovati zapanjujuće metode mjerenja. Također je otkrio da su sve piramide orijentirane prema zvijezdama i precizno prema stranama svijeta.
Hausdorf piše i o tome kako je jedan astronaut prvi put spazio te piramide iz svemira. (Ono što danas radimo Google-Earthom :-). Tijekom jedne misije Apolla, tijekom leta u orbiti iznad Kine, astronaut je vidio devet neobičnih točaka na površini i snimio nekoliko fotografija. Kad ih je razvio i povećao, fotografije su pokazale devet vrlo visokih piramida ravnomjerno raspoređenih u obliku lepeze. Položaj bi trebao biti 170 stupnjeva, 39 minuta istočne dužine i 34 stupnja i 9 minuta sjevren širine, (nisam provjeravao), na planini Taibai Shan, na oko tri tisuće metara iznad razine mora. Ta planina trebala bi biti najviša točka planina Quin-Ling, daleko na jugozapadu od Xiana.
Vratimo se Hausdorfu.
Dakle, tijekom prve posjete, u travnju 1994, Hausdorf je imao priliku vidjeti šest piramida u blizini grada Xiana. Kad je opet došao u Kinu u kolovozu iste godine, snimao je to područje kamerom. Snimio je osamnaest minuta materijala na kojem je uspio prebrojati oko sto piramida.
Satelitski snimak planinske oblasti Qin Chuan Plains pokazuje nekoliko dodatnih kineskih piramida te niz manjih piramida koje su nešto drugačije od onih koje je snimio Hausdorf
Neke od piramida su prilično oštećene. Kako su uglavnom građene od tvrde gline, lokalno je stanovništvo neke od njih oštetilo koristeći je kao građu za svoje kuće. U razgovoru sa kineskim arheologom imanom Xia Nai, Hausdorf je došao do službenog stava kineskih vlasti. Vlada ne dozvoljava nikakva istraživanja, službeni je stav da će tek buduće generacije vršiti proučavanja. Kineska vlada je čak naredila zasađivanje brzorastućih crnogoričnih stabala koja su već prekrila veći dio piramida. Za dvadesetak godina ovdje će biti guste šume. Na upit o piramidama budući će istraživači možda dobiti odgovor u vidu začuđenog dizanja obrva: “Piramide? Molim vas, nemojte fantazirati. Ta zar ne vidite da je riječ o šumovitim brežuljcima?”
kineske piramide s planski zasađenim drvećem
Hausdorf je jedva uspio doći u pokrajinu Shensi, ali nije mu bilo dozvoljeno arheološko iskopavanje. Nakon što je objavio snimke sa svog putovanja, kineske vlasti nisu više niti jednom strancu dozvolile posjet ovom području. Štoviše, u blizini Bijele piramide podigli su lansirnu rampu za svoj svemirski program i time službeno tu zonu učinili nedodirljivom i pod zaštitom vojske.
Doduše, Google-Earth im očito pomalo kvari planove.
Kakav je bio drevni svijet graditelja piramida? Realno gledano (ili možda tek ograničeno našim današnjim iskustvima), sigurno je i u njemu bilo ratobornih političkih vođa, pijanaca, nasilnih ljudi, loših nogometnih prvoligaša, ružnih crnih kronika i sve drugog bijednog što proizlazi iz jednog dijela ljudske prirode.
Al' opet – možda i ne? Možda je to bio svijet pravoga znanja, koji je živio u puno većem skladu s prirodom i samim sobom nego što smo to mi danas.
To je slika koju volim zamišljati.
To je i slika zbog koje volim piramide.
Konačno je vrijeme i za Elvisa koji je to u jednoj od svojih najboljih pjesama sažeo u tri minute i četiri riječi: If I Can Dream.
RSS
| Komentari da/ne?
