Belbinovih 9!
Ovotjedna tema na kolegiju Društvena odgovornost poduzeća bio je timski rad. Na predavanju smo se upoznali s modelom Mereditha Belbina, britanskog znanstvenika, istraživača i stručnjaka za organizacijsko ponašanje. Belbin nas uči da uspješan tim ne ovisi samo o stručnosti njegovih članova, već o tome kako se oni ponašaju i međusobno nadopunjuju. Prema njegovom modelu, u svakom se timu mogu prepoznati devet timskih uloga, a svaka od njih donosi određene snage, ali i prirodne slabosti. Ideja modela nije da je jedna uloga bolja od druge, nego da u pravom omjeru stvaraju ravnotežu koja omogućuje najbolji rezultat.
Belbin razlikuje tri kategorije uloga: akcijske, misaone i uloge orijentirane prema ljudima.
Akcijske uloge obuhvaćaju Oblikovatelja, Nositelja i Dovršitelja. Oblikovatelj potiče tim na napredak i ne boji se izazova, dok Nositelj pretvara ideje u konkretne planove te donosi strukturu i praktična rješenja. Dovršitelj se brine da zadaci budu točno i kvalitetno dovršeni.
Što se tiče misaonih uloga, Stručnjak donosi specijalizirano znanje te donosi odluke bazirane na vlastitom iskustvu. Inovator je izvor novih, originalnih ideja, a Nadglednik analitički provjerava koja je ideja zaista najbolja te svojim konstruktivnim kritikama unapređuje strategije.
Uloge koje su orijentirane na ljude Belbin dijeli na Istraživača koji donosi energiju i nove ideje izvan same organizacije, Koordinatora koji upravlja timom, vrši podjelu zadataka te usmjerava članove da rade prema zajedničkom cilju, dok Timski radnik održava dobre radne odnose, smiruje napetosti i pomaže da suradnja teče glatko.
Predavanje je bilo vrlo zanimljivo te je bilo vrlo zabavno u svakoj od Belbinovih uloga prepoznati barem jednog poslovnog kolegu.
Važno je spomenuti da Belbin naglašava kako svatko ima uloge u kojima je prirodno dobar, i one koje mu pretjerano troše energiju. Timovi su učinkovitiji kada članovi rade ono što im „leži“ , što im je prirodno, umjesto da pokušavaju nositi svaku ulogu jer kad tim razumije različite uloge, lakše raspodjeljuje zadatke, smanjuje sukobe i brzo se zaključuje tko, kada i čime može doprinijeti.
U konačnici, Belbin nas uči da je tajna uspješnog tima raznolikost i komplementarnost — ne treba nam savršena osoba, nego prava kombinacija ljudi.
Svako poduzeće ovisi o uslugama prirode, bio u pitanju čisti zrak, voda, sirovine ili stabilnost ekosustava. Iako se u poslovnom svijetu više govori o resursima, rizicima i inovacijama, ne smijemo zaboraviti da je najvažniji poslovni partner zapravo priroda.
Upravo zato je tim MINKS sudjelovao 12. studenog na radionici Urbana senzorna šetnja i praksa: Koliko koštaju usluge prirode?, koju je vodila Sandra Galdikaite, facilitatorica, edukatorica regeneracije, osnivačica 9 zuikiai i veleposlanica Europskog klimatskog pakta.
U gradom preponom prometnih gužvi i buka s gradilišta, krenuli smo u polaganu senzornu šetnju kako bismo osvijestili što nam priroda svakodnevno pruža i što bi se dogodilo da sutra prestane obavljati svoj posao. Šetnja Botaničkim vrtom je, malo je reći, opuštajuća. Skriveni dragulj u središtu grada koji pruža utočište od iritantnih zvukova automobilske sirene i građevinskih alata. Voditeljica radionice pozvala nas je da usporimo, uključimo svoja osjetila i da doživimo svakodnevne prizore koje obično uzimamo zdravo za gotovo.
U određenom trenutku radionice, iskustvo je dobilo još dublju dimenziju jer su svi sudionici bili podijeljeni u parove, jedan član zavezao je povez na oči i prepustio se u potpunosti drugoj osobi. Osoba koja nije imala senzorne prepreke vodila je partnera kroz vrt, dopuštajući mu da osjeti biljke, teksturu tla ili koru drveća. Taj jednostavan čin, koji naizgled podsjeća na igru, zapravo nosi snažnu poruku jer ponekad moramo prirodu doživjeti na način koji nadilazi uobičajene obrasce ponašanja. Baš kao što partner osluškuje upute i povjerava se drugoj osobi, tako i cijelo društvo, a ne samo poduzeća, moraju naučiti osluškivati prirodu i prihvatiti činjenicu da ne možemo funkcionirati bez međusobne povezanosti. Priroda nas, kao i osoba sa svezanim očima, uči da je potrebno pristupiti pažljivo, sa strpljenjem i poštovanjem te sa sviješću o tome da je svaki korak zajednički. I dok su se parovi polagano kretali Botaničkim vrtom, stvarajući temelje međusobnog oslanjanja, ti desetomitnutni trenutci u kojima smo imali povez na očima, prošli su tako brzo, što nas dovodi do zanimljive spoznaje, kao da smo povezani mostom između dva načina postojanja, onog svakodnevnog, u kojem sve gledamo, ali zaista malo vidimo i onog dubljeg, osjetilnog, gdje priroda govori jasnije čim ju promatramo bez žurbe.
Tek kada se vid privremeno isključi, a pažnja se preusmjeri na mirise, dodire i zvukove, postajemo svjesni koliko smo uistinu bogati, a ako nas je šetnja ičemu naučila, onda je to da priroda još uvijek ne šalje račune, ali nas njezin gubitak može skupo stajati.
Oznake: konferencija
U suvremenom poslovnom okruženju korporacije se sve više predstavljaju kao društveno odgovorne organizacije koje brinu o očuvanju okoliša i poštivanju ljudskih prava. Prije pedesetak godina takav pristup bio je gotovo nezamisliv, pa se nameće pitanje: što se promijenilo? Zašto profit više nije jedini i glavni cilj i bi li zapravo trebao biti?
Korporacije danas imaju golemi utjecaj i resurse koji se mogu upotrijebiti za dobrobit društva. Jedan od ključnih načina za ostvarenje toga jest poslovanje vođeno svrhom. Većina poduzeća zna što radi, neka znaju i kako to rade, no tek rijetki doista razumiju zašto to rade. Odgovor na to zašto često nije jasan čak ni dioničarima, ali upravo on igra presudnu ulogu u dugoročnom opstanku poduzeća. U svrsi se krije srž poslovanja. Ona usmjerava odluke, oblikuje identitet i omogućuje veći pozitivan utjecaj na zajednicu.
U svom TED Talku harvardski profesor Michael Porter ističe da smo danas svjesniji nego ikada ranije globalnih društvenih problema, a opet inicijative za njihovo rješavanje često ne daju željene rezultate. Na lokalnim razinama postoje pomaci; ljudi pokušavaju mijenjati stvari nabolje, no nedostaje dovoljno resursa za promjene koje bi imale globalni učinak.
Porter naglašava da države ne mogu same riješiti sve društvene izazove jer jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta. Zato korporacije mogu biti ključan game changer. Tradicionalni poslovni način razmišljanja fokusira se na kratkoročni profit, no dugoročna perspektiva otkriva da korporacije zapravo mogu profitirati rješavajući društvene probleme. Primjerice, poboljšanje radnih uvjeta vodi kvalitetnijoj i lojalnijoj radnoj snazi uz manju fluktuaciju zaposlenika.
Drugim riječima, vrijeme je da korporacije promjene sliku o sebi i shvate da profit ne mora dolaziti nauštrb okoliša i ljudi. Postavljanjem ciljeva koji unapređuju društvo i okoliš one ne samo da doprinose rješavanju globalnih izazova, već i osiguravaju vlastiti dugoročni uspjeh. Takav pristup nadilazi pojedinačne organizacije i lokalne okvire, stvarajući temelje za rješavanje problema koji utječu na cijeli svijet.
Oznake: Akademski
| < | studeni, 2025 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Dobro došli na naš blog, ovo je mjesto gdje ćemo se osvrnuti na etičke dileme poslovnog svijeta. Kroz objave ćemo recenzirati razna zbivanja te se veselimo čuti i Vaše mišljenje u komentarima 