po putu i azimutu

Ugodno nedjeljno vrijeme šteta ne iskoristiti u prirodi i provozao sam se do mjesta Klana sjeverno od Rijeke. Ovdje nisam bio od kraja proljeća kad sam posjetio staru gradinu nad Klanom a sad sam obišao i šire.

Ispred zgrade gdje se nalaze prostorije općine Klana je mali parkić sa bistom poznatog Klanjca Matka Laginje a pred nekoliko godina je posađena i sadnica klona Gupčeve lipe nastao uzimanjem plemke sa stabla koje je svjedočilo čuvenoj Seljačkoj buni 1573. Sad je to već poveće stablo.


Krenuo sam cestom prema Gumancu do kojeg sam nekad znao doći i biciklom, a starim Renault 4 smo se tuda vozili do lokaliteta Trstenik i Suho odakle se može doći pješke do planin. doma Hahlić u planini Obruč, a dalje i do Platka. Jednom sam i od mjesta Studena pješke preko vrha Obruča (1377 m) došao do doma Hahlić, dobar dio puta po kiši.
Na livadama uz cestu puno mrazovca u cvatu. Zovu ga i jesenski šafran ali nemojte ga dirati jer je otrovan dok se tučak šafrana koristi kao začin. Mrazovac u proljeće ima samo lišće koje također nemojte brati (neki su ga zamijenili za listove zdravog medvjeđeg luka i nastradali) a cvate u jesen.


Na jednom dijelu ima odvojak za kućicu Rebar koju već dugo nisam vidio, a planirao sam jednom sa manjom grupom i noćiti. Do nje se može doći i automobilom ali treba oprezno voziti jer se šumski putevi ne popravljaju često a može biti i odrona i stabala na putu.


Kućica Rebar je građena u stilu istarskog kažuna i nakon što je počela propadati planinarska i druga društva iz Klane uz pomoć šumarije su je uspjeli obnoviti i uredili kao odmorište. Ima ognjište, dva ležaja, stol, stolice, upisna knjiga sa žigom, nema el. struje, wi-fi...


Ovako o kućici Rebar piše na stranicama 'klana.net'


Iznad kućice se na kamenitoj stazi još dobro vide urezani tragovi teretnih kola.


Ima i natpis na ploči uz cesticu.


Na putu od kućice Rebar prema izvoru rijeke Reke nalaze se pred par godina otkriveni ostaci crkve sv. Marije Magdalene koje već nema preko 350 godina a oko nje je bilo malo naselje Paka.


Rijeka Reka ovdje izvire kao potok Vela Voda i teče do Slovenije samo dva km (na mobitelu se i kod kućice Rebar javlja slovenski operater) ali je prilaz izvoru jako strm i nakon ovih kiša nisam se usudio spustiti do njega ali sam čuo žubor, a i hod neke velike životinje u šumi iznad.
Rijeka Reka je i ponornica, ukupno duga 96 km, protječe kroz Ilirsku Bistricu, utječe u Škocjanske jame i nakon 42 km podzemnog toka pojavljuje se u mjestu Duino kod Trsta gdje se ulijeva u more. A nisam dugo bio ni u Trieste.
Kao što putokaz kod nalazišta crkve pokazuje nije ni tako daleko, a do Il. Bistrice samo malo više od tri ure hoda.


Mali odmor na klupama kraj kućice.


Kad već nismo našli gljive osim nekoliko mokrih dobro će doći i kupovne bukovače i drugo koje uvijek treba imati sa sobom kad se ide u divljinu.


Nakon povratka doma za večeru uz malo gljiva puno razne salate.


Za ljubitelje pomicaljki u okomitim stupcima tri poznatija mjesta iz ovog kraja, dva su jedno uz drugo a treće je odvojeno.
DEBAKL
PRILIKA
ELASTIKA
DREZINA
STARAC

I jedna križaljkica bez crnih polja u koju treba negdje uvrstiti pojmove KLANA i REBAR a druge pojmove po volji. Nadam se kako će već uvrštena slova malo pomoći u rješavanju.


I dvije za povećati: karta klanske planin. obilaznice i odmorište kod kućice Rebar.


U povratku sam zastao kod obnovljene vode Toneta Rudina.

I ove godine održan je Memorijalni pohod na vrh Učke, 37. po redu u organizaciji PD Kamenjak. Lani nisam bio zbog posla u Kninu a kad već planinu Učku gledam svaki dan sa balkona red je da se ponekad prošećem do gore.

Ovako je pisalo u najavi pohoda na stranicama PD Kamenjak.


Naravno, uvijek je više učesnika u 'lakšoj grupi' a bilo je i individualnih dolazaka sa više strana, čuo sam i strane jezike jer su vjerojatno neki turisti kojih još uvijek ima na Kvarneru i Istri poželjeli gledati more sa planine. Dio grupe kreće sa Poklona.


Kula vidikovac na najvišem vrhu Učke Vojaku. (Kulu su 1911. g. Izgradili planinari i zaljubljenici u prirodu iz "Oesterreicherischer Touristen Club" u doba Austro–Ugarske.)


Kula i sa druge strane, a sa ove će doći grupa iz Medveje.


Zavirivanje u suvenirnicu i info punkt u kuli.


Na kuli je i geodetski stup


Vidi se zgrada hotela Draga di Lovrana pod stijenama Šipičine a ispod na moru je Medveja.


U Istri se vidi naselje Boljun.


Da li ste za zmajarenje?


Uz stazu malo dalje od kule buketić vilinog sita.


Vjerojatno prepoznajete ovu jestivu gljivu, a bit će ih sve više na Učki.


Evo dvije fotke koje se bolje vide uvećane, brzo se otvaraju. Pogled sa mora na dio Medveje sa plažom i gore u daljini vrh Učke i pogled sa vrha Učke na Rijeku i okolicu gdje se iznad vidi i Risnjak u Gorskom kotaru.


Ujutro voće i kava a poslije pirjane gljive sa povrćem, namaz od zel. maslina, masl. ulje i drugo.


I mala križaljkica u koju treba nekako uvrstiti slova od riječi UČKA i PLANINAR da bi zajedno sa slovima okolo dobilo neke druge pojmove, trebalo bi ispasti jedno ukusno voće sa padina Učke (u množini), stanovnica jednog naselja na moru podno Učke i još pet pojmova, od kojih je okomito i jedna morska ptica česta na sj. Atlantiku ali nekad zimuje i na Sredozemlju .

Mačkov vrh je najviša točka u šumi Lužini između Kastva i mjesta Breza i ima dva vrha, sjeverni i južni podjednake visine. Lako se dođe po šetnici iz Kastva za oko uru i po (55oo m) a biciklom i brže. Ovuda se češće motam u proljeće kad ima šparoga i drugog samoniklog bilja.
Dobro je imati brdski bicikl.


Na lokalitetu koje se zove Zvirić (zvir=izvor) ima štala s konjima i lovački dom a ovaj je bio vani vezan za stablo .


Dio uspona na sj. Mačkov vrh.


Ovo stablo lijevo nije bilo na stazi kad sam bio zadnji put. Ovdje se stanje u šumi često mijenja, pred par g. je nakon jedne nevere palo dosta stabala na usponu za Majevi vrh koji je bliže Kastvu i poslije je označena staza više okolo.


Novo postavljeni putokazi.


Ovaj medo me na usponu uvijek pozdravi i moram ga podragati.


Bilo je puno mirisnih ciklama.


Vrh je stjenovit i strm ali se uz malo pažnje lako dođe.


Ima i pečat i upisna kutija. I ovdje je nekad bila Rapalska granica koja je podijelila Kastavštinu između kraljevina Italije i SHS. Divljih mačaka ovdje još nisam vidio.


Bilo je i raznih kukaca. Ovaj leptir okaš ima lijepa krila.


Za promjenu tjestenina fuzili od integ. pira i buče, mrkva, celer, peršin, grubo pasir. rajčica, masline, avokado, kapari, razni začini, maslin. ulje.


I fotke koje će biti veće kad se povećaju klikom: strašni oklopnik koji me ipak propustio i šetnja kroz ovu šumu jednog proljeća.


Za ljubitelje premetaljki u okomitim stupcima treba pronaći tri najviša vrha u ovom području, a kad se već jedan zna ni druge ne će biti teško pronaći.
MASMALIĆ
KASTAV
BOČKAJ
MAKINETA
DOZIVANJE
VEĆINA

U povratku blizu naselja vidio sam ovog crnog mačka.

Ovo ljeto je bilo već kakvo je bilo makar sam očekivao nešto bolje. Prikazat ću nešto od prijašnjih ljeta i par fotki sa kukcima koje srećem svako ljeto, kraj mora i u planini.

Pred dosta godina dio ljeta sam provodio i u Alpama, ovdje sam na silazu sa Jalovca (2645 m) kroz ovaj kuloar u kome je vječni snijeg i led prema dolini Tamar.

(Sava Dolinka izvire kao potok Nadiža u dolini Tamar u Julijskim Alpama na nadmorskoj visini od 1222 m, ponire, pa zatim nakon 5 km opet izvire kao Sava Dolinka na izvoru Zelenci između Rateča, Planice i Podkorena.)

Pred nešto manje godina šetnja sa planinarima iz više društava po brdima iznad Križišća i zatim nakon spusta preko starog Hreljina i uz more kroz Bakarac i Kraljevicu malo smo na kraju feštali u uvali Ćrišnjevo. (Povratak u Križišće bio je organiziran autobusima.)

Bilo je i ove godine planinarskih izleta ali bez fešti.

U Crikvenici uvijek dosta gužve na plažama. (Moram nabaviti novi kupaći).


U uvali Klimno na otoku Krku su i krave naumile ljetovati i morao sam naći mjesto sa hladovinom nešto dalje.


Muha ima i uz more i nakon što sam ovu otjerao sletjela je na neko drugo lice.


I ose znaju biti naporne kad se ima nešto od voća i treba dio nečeg slađeg staviti malo podalje neka se zabave. Ovdje na fotkama su bezopasna muha cvjetarica i osa, mislim da se dobro vidi razlika.



Uz jednu plažu na Krku vidio sam i stršljene koje nije dobro dirati i tjerati od sebe jer su puno opasniji od obične ose i samo sam ih snimio i maknuo se nešto dalje.


I još jedna iz porodice osa, veća i od stršljena ali skoro bezopasna osim za kukce kornjaše jednoroge u koje polaže jajašca. Vidio sam je početkom ljeta na otoku Cresu, zove se div osa (Scolia maculata). Kad je vidite nemojte se uplašiti veličine, na otoku Šolti je napravila paniku jer su je smatrali za uvoznog azijskog stršljena.


I nešto pitomiji kukci koje volim i nježno dodirnuti, makar i sa bumbarom treba biti oprezan jer ima žalac.


Bilo je puno leptira i na Velom Vrhu, dijelu grada Rijeke, ovaj šarenac ima lijepu devetku.


Bilo je buba i u moru.


Dva kolaža za povećati da se bolje vide: jedan od prijašnjih kolovoza i leptiri sa Velog vrha.


Ovaj put lagana maneštrica a može poslije i nešto jače.


Malo i glavolomki:
Anagrami koji kriju pet kukaca (insecta) i jednog koji ne spada među njih, npr. šumica = mušica i spada u kukce.
DOBA, KUPA, KRUTAŠ, MARKO, REPTIL, ŠUMICA.

Pomicaljka koja u dva okomita stupca krije dva kukca i makar izgledaju dobri pravi su predatori.
OBVEZA
ŠTURAK
SKARABEJ
ZLATICA
MEDNAUŠ
PLANINA
KOMARCI
PIERIDAE

I jedan od zalaza sunca, ovdje uz dim termoelektrane dok je još radila kao dva vulkana.

Tuhobić je planina na primorskom rubu između Gornjeg Jelenja, Zlobina i doline Lepenice, a u nizu sa susjednim Jelenčićem podjednake visine (piše 1109 m) spušta se i do jezera Lepenica i goranskog mjesta Benkovac Fužinski. Najkraći je uspon iz G. Jelenja ali često se ide i iz mjesta Zlobin i Plase. Vjerojatno ste primijetili veliku razliku u klimi vozeći se autoputom iz pravca Rijeke prema Zagrebu gdje vas nakon sunčanog Kvarnera na izlasku iz tunela Tuhobić čeka puno hladniji goranski zrak, od jeseni do proljeća često i sa snijegom i maglom.

Krenuli smo strmijim putem od izviđ. doma 'Sokol' do kojeg se može doći kolima šumskom cestom od G. Jelenja, a bolje se uspinjati strmijim a spuštati nešto dužim i lakšim.


Uspon je pred kraj dosta strm i treba se ponekad i odmoriti.


Putem je bilo i ciklama koje najavljuju jesen a ovdje jesen brzo dolazi.


Ovdje su upisna knjiga i žig, a malo iza baš na vrhu i betonski stup kojeg uvijek ošteti grom. Vidi se i Bakarski zaljev.


Pogled prema Gorskom kotaru, vidi se i dio Lepeničkog jezera.


Risnjak preko teleobjektiva ne izgleda daleko.


Izviđački dom se vidi duboko ispod.


Vraćamo se sa vrha.


Poslije odmor kod doma. Bilo je i nađenih vrganja a u sjenici se priprema žar za roštiljanje više vrsta jela.


Djeci je bio zanimljiv potok sa žabicama i ponekom ribicom.


Oko potoka su letjeli i razni kukci, bilo je i vretenaca i leptira. Ovaj plavac je sletio na ruku jer je mirisala na cvijeće.


Bio je poslije i gulaš od gljiva, a kasno uvečer smo pekli cijele krumpire u vrućem pepelu. Trebalo je staviti i topliju odjeću.


Ove je bolje vidjeti povećane: lijevo pogled na otoke Krk i Cres a desno na grad Rijeku, Učku i Ćićariju.


Izviđački dom u kojem sam nekad češće boravio i leptir plavac na ruci.


I za ljubitelje enigmatike jedna talijančica sa tri crna polja koja treba pronaći kombiniranjem.
Vodoravno:
1. Vojni napad većih razmjera.
2. Mjesto u slav. mitologiji gdje se kriju vodene vile rusalke i razni duhovi.
3. Prvo i zadnje slovo abecede. // Vrst alata za stezanje, škripac (primorski).
4. Sveta knjiga u islamu, ćitab. // Turist. naselje.
5. ..., due, tre. // Prkos.
6. Dolina sa potokom ispod Tuhobića gdje se nalazi izviđački dom 'Sokol' (ima i jezero).

Okomito:
1. Proročanstvo, zagonetka ili dvosmislena izreka.
2. Mjesto u Gorskom kotaru iz kojeg se vidi Tuhobić.
3. Krat. za ajnštajnij. // Teško oružje, kanona.
4. Nekad najveći lanac robnih kuća, Narodni magazin. // Drugi samoglasnik.
5. Mjesto na Kvarneru u sastavu grada Bakra nadomak Gorskog kotara, često polazište planinara za uspon na Tuhobić.
6. Kratica za indijsku rupiju. // Krat. za Nikal.
7. Čovjek nadnaravnih sposobnosti, vještak (primorski).
8. Nimfa iz starogrč. mita u koju se zaljubio Apolon ali kad ga je odbila i ogrebla pretvorio ju je u bodljikavu biljku akant (primog, tratorak).