marina knezovic
četvrtak, 26.05.2011.
Kraljevsko vjenčanje
Oči cijelog svijeta bile su uprte prema Londonu, gdje su britanski prijestolonasljednik princ William i njegova odabranica Kate Middleton izrekli sudbonosno "da". U grad su doputovali brojni turisti koji su željeli biti dijelom ovog slavlja, a procjenjuje se kako je kraljevsko vjenčanje putem medija pratilo više od dvije milijarde ljudi iz cijelog svijeta. Zvona Westminsterske opatije trosatnom su neprekidnom zvonjavom označila ženidbu princa Williama, drugog u redu za britansko kraljevsko prijestolje.
Uploaded with ImageShack.us
Sretnici koji su dobili pozivnice za vjenčanje, njih 1.900, u Westminsterskoj opatiji počeli su se skupljati već od 9.30 sati, a tek nešto prije 11 sati počeli su stizati značajniji gosti, među kojima i premijeri, predsjednici, sultani i članovi kraljevskih obitelji iz inozemstva. Među uzvanicima su se našli i brojni bogataši te pripadnici svjetskog jet seta i estrade, među kojima i David te Victoria Beckham, kao i Elton John, veliki prijatelj pokojne princeze Diane, te njegov partner David Furnish.
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
11.10 sati su prema katedrali krenuli princ William, koji je za vjenčanje odabrao crvenu odoru, i njegov brat, princ Harry, koji mu je ujedno i vjenčani kum, a koji je odjenuo crnu svečanu odoru. Do Westminsterske opatije stigli su u 11.18 sati. Idući je stigao princ Charles sa svojom drugom suprugom Camillom Parker Bowles, a nešto prije 11.50 sati u katedralu je ušla i britanska kraljica Elizabeta II. Prema Westminsterskoj opatiji tad je u raskošnoj bijeloj vjenčanici, u pratnji oca Michaela, koji ju je dopratio sve do oltara, krenula buduća princeza Catherine. Njena majka Carole u katedralu je zajedno s njenim bratom došla 20-ak minuta ranije, dok je njena sestra Pippa, koja joj je i vjenčana kuma, također stigla ranije, s djeverušama.
Uploaded with ImageShack.us
Iako se kao dizajnerica vjenčanice Kate Middleton posljednjih tjedana spominjala Sophie Cranston, u podne je mlada u Westminstersku opatiju ušetala u klasičnoj bijeloj strukiranoj vjenčanici, prozirnog čipkastog gornjeg dijela i rukava, koju je Sarah Burton dizajnirala za modnu kuću Alexandera McQueena. Na glavi je nosila tijaru posuđenu iz kraljevske riznice. Crkveni obred vjenčanja započeo je u 12.10 sati prema hrvatskom vremenu. Sudbonosno "uzimam" par je izrekao u 12.15 sati, a potom su razmijenili zavjete i vjenčano prstenje. Svadbeni poljubac u katedrali je izostao - prvi poljubac nakon vjenčanja, prema protokolu, izmijenili su tek na balkonu Buckinghamske palače.
Jadranka Kosor i EU
Predsjednica vlade Jadranka Kosor primila je predstavnike udruga iz Domovinskog rata u povodu 20. obljetnice hrvatske neovisnosti i završetka pregovora Hrvatske s Europskom unijom i zahvalila im na njihovim zaslugama u obrani i oslobođenju Hrvatske, ali i na potpori tijekom pregovora za ulazak u EU.
'Hrvatski branitelji svojom su ljubavlju prema domovini, hrabrošću i mudrošću napravili ono što su generacije Hrvata sanjale', rekla je Kosor, podsjetivši na iznimno težak i zahtjevan put u proteklih 20 godina, od nametnutog rata, nenadoknadivih gubitaka te brige o prognanicima i izbjeglicama, do obnove Hrvatske i njezinog gospodarstva te završetka pregovora s EU.
Po njezinim riječima, trebalo bi uvijek glasno govoriti o doprinosu hrvatskih branitelja, osobito onih koji su dali svoje živote, jer je on nemjerljiv i utkan u završetak pregovora. 'Završetkom pregovora završava teži dio naše povijesti, a na simboličnoj razini to je bila posljednja bitka Oluje u kojoj smo pokazali hrabrost i umijeće', ocijenila je.
'Sad moram reći ono što stalno jedan moj prijatelj ponavlja da ga predsjednica podsjeća na jedan lik iz Rockyja 4, ne znam je li znate taj film, uvijek kad se čini da je pri dnu ona se diže i ide dalje', rekao je Zvonko Milas, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata
Uploaded with ImageShack.us
Kosor je podsjetila i na potporu branitelja u teškim trenucima pregovaranja s EU, ponajprije kada se rješavao problem sa Slovenijom i deblokadom pregovora. 'Da vlada tada nije imala potporu braniteljskih udruga, teško da bismo taj posao obavili', istaknula je. Najavila je da će se u petak javnosti dati na uvid sve ono što je bilo važno u pregovorima s EU i što je bilo sastavni dio 35 poglavlja.
Uploaded with ImageShack.us
'Ovo je trenutak kada treba biti radostan i ponosan jer smo obavili ono što smo si dali kao cilj prije dvadeset godina, da ravnopravno sjednemo za stol europskih država', naglasila je Kosor. Zahvalivši u ime branitelja, Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine rekao je da je vlada nastavila tamo gdje su branitelji stali nakon što su oslobodili Hrvatsku. Zahvalio je premijerki Kosor na trudu tijekom pregovora s EU u posljednje dvije godine, izrazivši nadu da će ubuduće hrvatski branitelji u hrvatskom društvu i Europi imati svoje mjesto, prije svega zbog onih koji su dali svoje živote i njihovih obitelji.
Mišljenja se razlikuju, neki su za Eu, neki nisu. Neki podržavaju politiku Jadranke Kosor, neki joj se smiju... Bilo kakako bilo, EU je pred vratim i kuca. Pitanje je hoće li Hrvatski građani ta vrata otvoriti i pozvati EU u svoje domove. Oni su odlućili da nas žele prihvatiti, no želimo li mi biti prihvačeni, ili želimo i dalje biti odbačeni i nesvrstani. Mišljenja da nam nitko ne treba i da sve možemo sami.. Kakvo je to uopće mišljenje..
Zajedno smo na ovome svijeti i svi zajedno moramo raditi za bolje sutra, makar to bile razno razne unije....
Uploaded with ImageShack.us
Presiromašna smo zemlja da bi sami bili rentabilni... možda čak i da znamo iskoristiti blagodati koje imamo, bilo bi upitno koliko samostalno, mimo svih možemo ostati.
Ja sam za to da se vrata otvore, i to širom..
Zar niše od ovoga možemo pasti...Novo je bolje!?
ponedjeljak, 23.05.2011.
Legalizacija marihuane ??
Financijska kriza još uvijek pogađa svoje ishodište, SAD, a neke od država potresenih golemim gubicima, pokušavaju na sve načine smoći novac kako bi podebljali državni novčanik.
Jedna od takvih je i Kalifornija, gdje Tom Ammiano, član kalifornijskog Senata, predlaže legalizaciju prodaje i posjedovanja marihuane za građane starije od 21 godinu. Kalifornijski zakonodavci bi uveli i ograničenja i oporezivanje marihuane slične onima koja se primjenjuju na alkohol - na oko 30 grama marihuane, čija je cijena na ulici nekoliko stotina dolara, porez bi iznosio 50 dolara.
Uploaded with ImageShack.us
Zarada savezne države je tako procijenjena na oko 14 milijardi dolara godišnje.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da se legalno "napušavati" želi čak 58 posto građana, pod uvjetom da se indijska konoplja oporezuje kao alkohol ili cigarete.
Među svim saveznim državama SAD-a, Aljaska je otišla najdalje, te je tamo legalno kod kuće posjedovati manje od 30 grama marihuane
U Hrvatskoj je marihuana ilegalna. No i Hrvatska, kao što je i SAD prije nekoliko mjeseci, malo po malo zalazi u žestoku financijsku krizu koja će, predviđaju mnogi, dovesti do brojnih otkaza, izostanaka plaće, bankrotiranja kompanija itd.
No Hrvatska ima vrlo isplativu turističku sezonu, koja bi zasigurno postala još isplativija kada bi turisti mogli slobodno uživati u indijskoj konoplji. No, većinom zbog cijene koju bi legalizacija trave naplatila moralnosti nacije, te zbog naših mladih, neki od političara ne odobravaju legalizaciju.
Uploaded with ImageShack.us
Neke analize su pokazale da bi potpuna legalizacija marihuane na cijelom teritoriju SAD-a stavila pod kontrolu velik segment ilegalnog tržišta droge. Tako bi država, uz kontrolu uzgoja i prodaje i ubiranje poreza, imala znatnu uštedu u sudskom i zatvorskom sustavu, koji se više ne bi bavili nekim tko je uhićen zbog posjedovanja dva džointa marihuane, nego bi se mogli posvetiti suzbijanju tržišta teških droga poput kokaina i heroina. Uzevši u obzir činjenicu da najmanje 25 milijuna Amerikanaca, odnosno dvanaestina populacije, redovito popuši pokoji džoint, a da čak njih 100 milijuna to čini povremeno, jasno je o čemu govori politička elita iz Kalifornije.
Uploaded with ImageShack.us
Za mnoge je tema o legalizaciji bilo kakvih opojnih droga pravi tabu, no sve je više i njezinih zagovornika. Svi dosadašnji načini borbe protiv ovoga zla pokazali su se neuspješni. Svjedoci smo da se svijet mijenja, pa bi možda legalizacija zaista mogla biti posljednje rješenje.
Crno zlato
U mjesečnom izvještaju o tržištu nafte, Međunarodna energetska agencija sa sjedištem u Parizu prognozirala je pad globalne potražnje za naftom, javlja Reuters.
Uploaded with ImageShack.us
Kao razlozi za takvu prognozu navode se trajno visoke cijene nafte koje usporavaju ekonomski oporavak razvijenih zemalja i njihov gospodarski rast.
Uploaded with ImageShack.us
"Jasno se vidi usporen rast potražnje za naftom u odnosu na razinu iz prošle godine i to ponajprije tamo gdje promjene cijena imaju najveći utjecaj, prije svega u Sjevernoj Americi u vidu cijena goriva", kazao je šef IEA-inog odjela za tržište nafte David Fyfe.
Uploaded with ImageShack.us
Iz agencije tvrde kako su podaci o smanjenju potražnje na svjetskom tržištu možda i malo iskrivljeni zbog razarajućih učinaka koje je na njega imao potres u Japanu, ali uz napomenu kako će trajno visoka cijena nafte u ovom osjetljivom ekonomskom trenutku naposljetku rezultirati lošim rezultatima i za zemlje proizvođače i zemlje konzumente nafte.
Uploaded with ImageShack.us
"Mjere subvencioniranja koje su poduzele vlade nekih industrijskih zemalja poput Rusije, Brazila i Kine mogu kratkoročno održati ovu razinu potražnje nafte po visokim cijenama, ali će dugoročno rezultirati usporenim gospodarskim rastom", tvrde iz agencije.
Središte grada
Dolac je središnja tržnica grad Zagreba. Najprepoznatljiviji crveni kišobrani našega grada. Tržica je preseljena s današnjeg Trga bana Josipa Jelačića na mjesto starih zidina koje su srušene. Otvorena je 1930. godine te postala centralna tržnica grada Zagreba povezujući gornji i doljnji grad. Tržnica se sastoji od otvorenog i zatvorenog dijela, otvoreni dio najprepoznatljiviji je po crvenim kišobranima. Svakodnevno tj. svako jutro se kumice iz okolica grada Zagreba nalaze na tržnici prepune svježeg voća i povrća. U čast kumica 2006 na tržnici je postavljen kip prodavačice „kumice“.
Uploaded with ImageShack.us
O tržnicama grada Zagreba sve se više govori u tisku, televiziji i radiju. Razlog za to do nedavno su bili frižideri koje zakon podrazumjeva pod obavezno. Naime osim što će kumicama taj oblik prodaje biti daleko od do sada naviknutog, biti će i puno skuplji oblik prodaje. Naime taj zakon donesen je u skladu s europskim zahtjevima, ali nikako ne odgovara hrvatskim prodavačima. Nakon tog novog zakona, donesena je prije nekoliko dana i nova odluka koja se odnosi na radno vrijeme tržnica, Novo radno vrijeme je do 20:00 sati. Sve te odluke negativno su se odrazile na prodavače. Nezadovoljstvo dijeli i veliki dio građana koji smatra kako je taj potez nepotreban, dok je ipak velika većina zadovoljna.
Uploaded with ImageShack.us
Na takvu odluku ih je ponukala ideja o nadolazećim blagdanima kada se ipak najviše troši. Teško je naći način da se zadovolje sve suprostavljnjene strane.
Kako god bilo Dolac je zasigurno centralno mjesto grada Zagreba. Trebamo se svakako povoditi za zakonima koji osiguravaju kvalitetne proizvode. Naravno to ne bi trebalo značiti da se tradicija prekida, da sira više neće biti. Treba se naći kompromis, poslušati te ljude koji svojim trudom na naš stol donose svakodnevno svježe namjernice.
Dolac je svakako turistička ponuda grada koja očarava brojne turiste koji zamjećuju posebnost Dolac tržnice. Dolac je važan za imidž grada i treba ulagati u njegovu budućnost.
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
Fotografije by : Marina Knezović
srijeda, 18.05.2011.
Medveščak
Zig zag medveščak!
Sve više čujemo kako ljudi izvikuju to ime u čast netipičnom, ali vrlo uspješnom sportu. Sportu koji se sve više probija u našoj zemlji. Inače nismo poznati po hokeju na ledu, ali on je sve omiljeniji sport većine Hrvata.
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova. Hokej je ekipni sport koji se igra na umjetnim ili prirodnim ledenim površinama, a najpopularniji je u zemljama s dugim, hladnim zimama. Iznimno je popularan u Češkoj, Finskoj, Kanadi, Rusiji, Slovačkoj, Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama i po novom u Hrvatskoj. Hokej na ledu igra se na igralištu propisanih dimenzija, a igraju dvije momčadi sa šest igrača na klizaljkama. Cilj je igre pogoditi u protivnički gol pločicom od tvrde vulkanizirane gume.
Klub hokeja na ledu Medveščak je hrvatski profesionalni hokejaški klub iz Zagreba. Klub trenutačno nastupa u regionalnoj austrijskoj i hrvatskoj hokejskoj ligi. KHL Medveščak osnovan je 1961. na prvom umjetnom klizalištu u Zagrebu. Tijekom godina djelovanja igrači Medveščaka, danas popularno zvani Medvjedi, osvojili su niz istaknutih sportskih priznanja. Klub je tako osvojio tri naslova prvaka u jugoslavenskim državnim natjecanjima, četiri puta osvojio je Kup, a nakon osamostaljenja Republike Hrvatske od 1995. do 2007. osvojio je još 11 naslova državnog prvaka zaredom.
Uploaded with ImageShack.us
Najveći uspjesi Medveščaka na međunarodnom planu vezani su za kraj 80-ih godina kada je klub igrao u polufinalu Kupa prvaka dvije godine zaredom i pobjeđivao vrhunske momčadi iz Italije, Francuske, Austrije i Njemačke.
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
S ulaskom KHL Medveščak u EBEL publika se vratila na tribine te podsjetila na zlatno doba kluba 80-ih. Gotova svaka utakmica u sezoni 2009./10. bivala je rasprodana što je dovelo i do nezanemarivog podatka o povećanju ukupne gledanosti lige za čak 15%. Na polovici sezone, odnosno petnaest domaćih utakmica odigranih u Ledenoj dvorani klub je zabilježio prosjek posjećenosti od 5 733 gledatelja po utakmici, to jest, sveukupno 86 000 gledatelja. Svakako puno navijača se usmjerilom tome sportu. Rijetko tko danas u Hrvatskoj nije čuo za “medvjede”. Njihovi rezultati svakako su hvale vrijedni i poticaj sve većem broju navijača koji intenzivno prate taj zimski sport. Zimski sportovi bez obzira na slabe kapacitete Hrvatske probijaju se na velika vrata. Uz već poznato skijanje sada imamo i hokej na ledu. Svakako dobra turistička i zabavna strana grada.
Učenje jezika
Učenje stranih jezika? Upisati se na tečaj ili ipak ne?
Cijelo vrijeme važemo koliko uložiti u sebe, u kojem pogledu, je li to strani jezik??!!
Uploaded with ImageShack.us
Ulaganje u mlade, iako ne naravno isključivo mlade ljude, je više nego dobrodošlo u svijetu u kojem živimo. Znanje je postalo glavna i moguće jedina karika koja nas izdvaja iz mase.
Uploaded with ImageShack.us
Izdvojiti se iz mase stvar je prestiža, kojemu itekako svi danas težimo. Boljem poslu ili zapravo poslu uopće. Uz trenutnu sliku Hrvatske i svijeta teško je ne upitati se jesmo li dovoljno kompetentni kao i moj prijatelj, kolega, sestra, brat, mama...?? Školstvo iako na tek tanašnim granama je itekako uznapredovalo, što je više nego pozitivno, odlično je!
Uploaded with ImageShack.us
Rijetko tko danas nakon završene srednje škole ne teži fakultetskom
obrazovanju. Naravno veća stopa takvih odluka je u većim gradovima. To uz sve što donosi fakultet je i realna slika. Ljudima s ruralnih područja školovanje na fakultetu ipak je preskupo, definitivno iznosi dvije školarine nekoga tko živi u gradu. Uz takvu sliku ljudi koji teže što većem obrazovanju usko se veže i znanje stranih jezika. Kaže poslovica: „ Čovjek vrijedi koliko jezika zna“. Poslovica i nije daleko od istine, pogotovo u svijetu gdje je to u većini slućajeva rang crta za dobivanje posla. Usprkos takvoj činjenic s kojom se susrećemo svaki dan, mali postotak ljudi se odluči na učenje stranog jezika. Mnogima je naravno prva barijera novac, što je razumljivo. Naprotiv mnogima nije problem novac, ali nešto ih još uvijek spreječava da ulože u svoje znanje. Barijere su u tim slučajevima većinom lijenost i sram. Naime zato se i uči strani jezik kako bi ga znali, dakle nije ga stramota neznati. Lijenost je ipak problem na kojem individualac treba poraditi. Čitajući o školama stranih jezika nejzanimljivija mi se je metoda Berlitz jezičnog centra. Berlitz jezični centar kao škola radi više od 130 godina te zauzima vrlo istaknuto mjesto u pružanju jezičnih usluga. Koristeći metodu koja se temelji isključivo na konverzaciji i učenju jezika kao što smo učili i vlastiti dobili su učinkovit pristup jezicima. Berlitz metoda uzima u obzir osobne interese i ciljeve koje želimo postići učenjem određenog jezika. Uz pomoć interaktivnog i jezičnog iskustva u učenju ta nam metoda olakšava snalaženje u svakodnevnim situacijama. Posebnu pozornost pridaje se tome da se napravi program za svakoga ovisno o željama polaznika. Učenje jezika svakako bi trebalo postati sastavni dio obrazovanja svakoga pojedinca. Dobra konverzacija na bilo kojem jeziku je glavno oruđe za svaki dobro sklopljeni posao. U svijetu rastuće trgovine i multinacionalnih tvrtki prijeko je potrebno znati sporazumiti se. Širokim iskustvom na području obrazovanja, menadžmenta, baze podataka i marketinga, strani jezik nam olakšava pristup poslu.
Uploaded with ImageShack.us
Mnogo je razloga koji bi nas trebali prisiliti da podignemo slušalicu i nazovemo Berlitz, ali oni su u svakom slučaju osobni i teško promjenjivi. Nadam se kako će ljudi s vremenom spoznati koliko je bitno znanje koje imamo. Prednost koju nosimo u sebi nesmijemo zanemariti i potisnuti treba ju nadograđivati. Vjerojatno je najlakše sjesti doma i razmišljati kako je nama teško u životu. Međutim to je samo korak natrag, ne smatram kako je korak naprijed isključivo učenje stranoga jezika, ali svakako je korak i svakako je korak naprijed. Korak naprijed je ono što treba imati na umu kada se dvoumimo oko upisa stranog jezika ili ne. Stoga koračajmo! Učenje stranog jezika je proces koji je apsolutno vrijedan uloženog truda, vremena i novca.
.
