Kako napuniti proračun

Zaposlenost pada, para je sve manje, vlada se svako malo zadužuje i to čest puta samo zato da bi se imalo za platiti dospjele dugove, nelikvidnost raste, firme propadaju...

Što napraviti?

Opet dizati poreze? Pitanje je koliko bi oni smanjili potrošnju, opteretili građane i gospodarstvo. Koliko firmi i radnika će zbog toga stradati.

Još više zaduženja? Do koje razine? Do potpunog dužničkog ropstva? Hoćemo li ući u tolike dugove da i kad prođe ova svjetska kriza mi ne budemo mogli napredovati jer će nam svu dobit i novostvorenu vrijednost požderati kamate na sada uzete kredite?

Neki predlažu smanjenje proračuna smanjenjem plaća, mirovina, socijalnih davanja.
U redu, neka se odluči skresati proračun za plaće i mirovine za 20% smanjenjem plaća i mirovina te otpuštanjem zaposlenih u državnim službama.
20% je ogroman postotak koji bi bio snažan udarac na kućne proračune umirovljenika i državnih namještenika. Doveo bi do daljnjeg osiromašivanja građana, povećanja nezaposlenosti, osobnih bankrota, pada potrošnje, a utjecao bi negativno i na cjelokupno gospodarstvo.

Usprkos svemu tome neka se odluči rezati 20%. Ove godine se na plaće i mirovine planira potrošiti nekih 57 mlrd. kuna, 20% bi bilo 11,4 mlrd kuna.
To ne znači da bi imali čistu uštedu od 11,4 mlrd. kuna jer će se automatski smanjiti i uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, harač, PDV, porez na dohodak, trošarine...
Prije će biti da bi ušteda bila 7-8 mlrd. kuna. Uz to imamo i daljnje negativne posljedice u vidu pada potrošnje uz daljnje osiromašivanje građana.

JE LI SAD VRIJEME ZA RUŠENJE DRUGOG STUPA?

Imovina obveznih mirovinskih fondova iznosi 30-ak milijardi kuna, a godišnje se u drugi stup uplati oko 5 milijardi kuna.

Ukidanjem drugog stupa bi se u proračun godišnje slijevalo oko 5 milijardi kuna koje sad idu u drugi stup, a država bi na raspolaganje dobila i 30-ak mlrd. iz mirovinskih fondova.
Tim bi se novcem mogao vratiti dio duga države, a pokretanjem velike akcije prebijanja dugova koristeći novce koji su sad u fondu moglo bi se uvelike smanjiti nelikvidnost.
Otplatom dijela obveznica i kredita smanjile bi se financijske obveze države u idućim godinama za isplatu kamata i glavnice, poboljšao bi se kreditni rejting države, plaćanjem dugova domaćim dobavljačima država bi ubrizgala novac u gospodarstvo bez posredovanja banaka i njihovih skupih kredita.
5 mlrd. iz drugog stupa plus to što bi se otplatom dugova smanjile obveze za isplatu kamata i glavnice plus smanjena nelikvidnost postigli bi bolji efekt nego rezanjem plaća i mirovina, povećanjima poreza ili dodatnim zaduživanjem.