Član Predsjedništva BiH Dragan Čović, predsjednik Federacije BiH Niko Lozančić, federalna ministrica pravosuđa Borjana Krišto i ministar zdravstva Federacije Tomo Lučić boravit će danas i sutra u Livnu ...

... povodom obilježavanja 150. obljetnice početka gradnje franjevačkog samostana i crkve Sv. Petra i Pavla na Gorici.
Delegacija predstavnika hrvatskog naroda u organima vlasti na državnom i entitetskom nivou sastat će se s čelnicima Općine Livno i Livanjske županije, a večeras će u dvorani narodnog sveučilišta prisustvovati prigodnoj akademiji na kojoj će predavanje o temi "Franjevci u livanjskom kraju" održati fra Anđelko Barun, dok će o početku gradnje katoličke crkve i samostana na Gorici govoriti fra Marijan Karaula.
U glazbenom dijelu programa nastupit će pjevački zbor novaka iz franjevačkog samostana i župni zbor iz Livna.
U utorak, na blagdan Sv. Petra i Pavla, svečano euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi na Gorici predvodit će banjalučki biskup Franjo Komarica, a misnom slavlju prisustvovat će i visoko izaslanstvo bh. Hrvata.

petak, 25.6.2004 23:25


PREDSJEDNIŠTVO HDZ BiH na sjednici održanoj u petak u Mostaru raspustilo je županijski stranački odbor u hercegbosanskoj županiji, priopćeno je službeno u petak.

Glasnogovornik HDZ BiH Pero Pavlović objasnio je kako su razlog raspuštanja ove stranačke županijske organizacije nesporazumi stranačkih dužnosnika na relaciji Livno-Tomislavgrad zbog čega se županijska hercegbosanska organizacija HDZ-a u posljednje vrijeme uopće nije mogla sastati i organizirati sjednicu.

Inače, u hercegbosanskoj županiji duže od godinu dana traje rivalstvo između Livna i Tomislavgrada jer dužnosnici iz Tomislavgrada zamjeraju da Livno, kao županijsko središte ima previše ovlasti i dužnosnika u županijskim ustanovama na štetu drugih područja u toj županiji. Dužnosnici iz Livna odbacuju takve optužbe.

Predsjedništvo HDZ BiH imenovalo je i posebno stranačko povjerenstvo sa zadatkom da pripremi izborne popise i kandidate za predstojeće lokalne izbore u BiH zakazane za listopad ove godine, kazao je Pavlović.

U vremenskom razdoblju od 7. do 14. lipnja 2004. na području HBŽ-a evidentirano je 13 prometnih nesreća i 10 slučajeva narušavanja javnog reda i mira, priopćeno je iz MUP-a HBŽ-a. Na području odgovornosti ...


... PU Livno evidentirane su četiri prometne nesreće od toga jedna s nastradalom osobom i tri s manjom materijalnom štetom.

Na području odgovornosti PU Tomislavgrad evidentirano je devet prometnih nesreća od toga četiri s nastradalim osobama, jedna s većom materijalnom štetom i tri prometne nesreće s manjom materijalnom štetom.

U oblasti kriminala evidentirano je 22 slučaja koji imaju obilježja kaznenih djela, i to 6 teških krađa, 6 krađa, 2 šumske krađe, 6 slučaja oštećenja tuđe stvari, jedan slučaj nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, te jedan slučaj krivotvorenja isprava.

Evidentirano je i 10 slučaja narušavanja javnog reda i mira u kojima je sudjelovala 21 osoba, od kojih je za 9 podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

U navedenom razdoblju legitimirano je 26 osoba, 29 osoba je pozvano i 9 osoba je lišeno slobode. Pretraženo je 31 motorno vozilo i 9 osoba.

Oduzeta su 4 motorna vozila, jedan komad vatrenog oružja, 2 komada MES-a i streljiva i 8 ostalih predmeta.

U akciji Žetva građani su predali jednu automatsku pušku, 300 grama eksploziva, 4 ručne bombe 1.765 komada streljiva za pješačko naoružanje i jedan vojni sanduk za streljivo, priopćeno je iz MUP-a HBŽ-a.

Prije mjesec i pol dana Županijski zavod za zapošljavanje Hercego-bosanske županije pozvao je privatna i javna poduzeća, te županijske institucije da omoguće odrađivanje pripravničkog staža nezaposlenim osobama s višom školskom spremom.
Zavod bi participirao sa znatnim sredstvima u plaćanju tako uposlenih pripravnika.
U šest općina u županiji od nešto više od 7000 nezaposlenih koji su evidentirani na zavodima, 164 su osobe sa VŠS. Rok za prijavu poduzećima je kraj lipnja. Koliko je javnih i privatnih poduzeća te županijskih institucija iskazalo spremnost primiti mlade stručnjake, upitali smo ravnateljicu Županijskog zavoda Javorku Brčić. - Nažalost, niti jedno! Mi smo u Zavodu planirali sudjelovati sredstvima u zapošljavanju mladih, školovanih osoba, koje godinama čekaju prvi posao. Prošle godine isti smo poziv uputili poduzećima za upošljavanje osoba s visokom školskom spremom, ali ni tada nije bilo dobre volje od poslodavaca. Mi naprosto ne znamo kako pomoći, kako posredovati da mladi ljudi odrade barem pripravnički staž. Njih nitko neće, poslodavci kao da ih se boje, a svi se pitamo zašto nam odlaze mladi stručnjaci? Novac izdvojen za to otići će u druge svrhe, ali čini se da to ne zabrinjava ni županijske čelnike - nije krila svoje razočaranje nezanimanjem poslodavaca za mladim stručnjacima gđa Brčić. I doista, teško je razumjeti privatne poduzetnike koji gotovo bez izdataka mogu uposliti stručnjake, ali je neoprostivo da javna poduzeća to ne žele učiniti.

Ako ne žele drage volje zadržati mlade ljude u županiji, kako svemoćni političari ne mogu pronaći način prisiliti javna poduzeće da pruže šansu stručnjacima u poduzećima gdje je uposleno najmanje polovica nestručnih ljudi za posao koji obavljaju. Možda baš zato!?

Livno je prema popisu 1991.god. imalo 40.600 stanovnika, danas sa sigurnošću možemo reći da je se taj broj popolovio. Za to većinom su zaslužna Federacija skupa sa domaćim političarima koji su na vlasti u Livnu, koji u Livnu baš ništa ne oživljavaju. Nekakve veće investicije u Livnu nisu nikad ni dobivena, hoću reći nešto što bih bilo od koristi. Sve tvornice koje su nekad radile danas su rasprodana. O tome ste mogli čitati članak LIVNO OSTALO BEZ I JEDNOG TVORNIČKOG DIMNJAKA Svaki skoro političar koji je mogao da uzme svoj kolač uzeo je. Danas je Livno samo potrošački centar i poprilično dobarog noćnog života. I zadnja firma koja je nešto vrijedila domaći je političari uništavaju je Livno Bus. Livno Bus je nekad bilo poznato po dobrim busevima, a danas imamo buseve koji kad voze putnike, vozač je na svojoj traci, a putnici koji sjede na zadnjem sjedištu su na drugoj traci. Jedno pitanje kako takav bus može proći na tehničkom, a cijene karata su poprilično visoke. Zašto i ne bih bile visoke kad koristimo dvije trake u jednom smjeru! Danas i ono malo livnjaka što je ostalo u ovom kraju ako može otići bilo gdje ide. Najveći broj njih radi u Hrvatskoj, malo hrabriji u Njemačkoj, a najhrabriji Australija, Kanada....
Nastavlja se....

Predsjedništvo HDZ BiH na sjednici održanoj u petak u Mostaru raspustilo je županijski stranački odbor u hercegbosanskoj županiji, priopćeno je službeno u petak.

Glasnogovornik HDZ BiH Pero Pavlović objasnio je kako su razlog raspuštanja ove stranačke županijske organizacije nesporazumi stranačkih dužnosnika na relaciji Livno-Tomislavgrad zbog čega se županijska hercegbosanska organizacija HDZ-a u posljednje vrijeme uopće nije mogla sastati i organizirati sjednicu. Inače, u hercegbosanskoj županiji duže od godinu dana traje rivalstvo između Livna i Tomislavgrada jer dužnosnici iz Tomislavgrada zamjeraju da Livno, kao županijsko središte ima previše ovlasti i dužnosnika u županijskim ustanovama na štetu drugih područja u toj županiji. Dužnosnici iz Livna odbacuju takve optužbe. Predsjedništvo HDZ BiH imenovalo je i posebno stranačko povjerenstvo sa zadatkom da pripremi izborne popise i kandidate za predstojeće lokalne izbore u BiH zakazane za listopad ove godine, kazao je Pavlović.

LIVNO: NAČELNIK OPĆINE NEZADOVOLJAN PRIVATIZACIJOM
Načelnik Općine Livno Stipo Barun izjavio je da nije zadovoljan provedenom privatizacijom u ovoj općini jer mnogi koji su ušli u privatizaciju nisu ispoštovali obaveze iz ugovora u pogledu ulaganja i zapošljavanja novih radnika, a veliki broj njih ostao je bez posla



LIVNO: U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI BIĆE UPISANO 390 UČENIKA
Odlukom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Livanjskog kantona u prva tri razreda tri srednje škole u Livnu biće upisano 390 učeni

(FBiH) Izradjena predstudija izvodljivosti za izgradnju skijaskog centra na KamesniciU Livnu je odrzana prezentacija Predstudije izvodljivosti i isplativosti izgradnje skijaskog centra na planini Kamesnici. Za pocetak bilo kakve izgradnje centra neophodno je kao preduvjet izvrsiti rekonstrukciju puta Livno- Vagani- Sinj, koji ne bi koristio samo skijasima, nego ukupnom razvitku ove općine.

HKDU BiH sa sjednice Vrhovnog vijeća te stranke u Livnu uputio je poziv svim hrvatskim strankama u nakani postizanja svehrvatskog jedinstva
oko ključnih pitanja političkog djelovanja i ciljeva hrvatskog naroda u BiH. Iz HKDU-a su, uz poziv na jedinstvo oko ključnih pitanja, izrazli posebnu zabrinutost zbog političke razjedinjenosti Hrvata u BiH u ovim trenucima, što može, a već i ima, nesagledive posljedice.

Misija OSCE-a zabrinuta je zbog neusvajanja Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u pet kantona, te poziva kantonalne vlasti da ispune svoje obaveze prema građanima BiH i međunarodnoj zajednici, saopšteno je juče iz ove organizacije.
"Zapadnohercegovački i Livanjski kanton još nisu pregledali nacrte ovih zakona čime otvoreno ignorišu svoju odgovornost prema Parlamentarnoj skupštini BiH. Hercegovačko-neretvanski i Posavski kanton usvojili su ovaj zakon, ali nekoliko njegovih članova nisu bili u skladu sa Okvirnim zakonom na državnom nivou", naglasili su u OSCE-u.

Direktor Poreznog ureda Livanjskog kantona I. Mišić izjavio da bruto ostvareni javni prihodi budžeta LK u prvih pet mjeseci ove godine iznose 13,165.128 KM, te da su veći za 5% u odnosu na isti period prošle godine

On je kazao da neto javni prihodi u LK u periodu januar-maj 2004. godine iznose 12,594.649 KM, te da su veći za 4% u odnosu na isti periodu prethodne godine.

Mišić je pojasnio da su ostvareni bruto javni prihodi kantonalnog budžeta u prvih pet mjeseci ove godine realni, budući da će ukidanjem poreza za obrazovanje i kulturu budžet ove godine biti "kraći" za oko 4,000.000 KM.

Dodao je da naplata javnih prihoda ima tendenciju rasta, te da će se još više poboljšati pojačanom akcijom poreznih inspektora na kontroli poreznih obveznika, koja je od 1. juna ponovo intenzivinirana na području svih šest općina LK.

LIVNO - HKDU BiH sa sjednice Vrhovnog vijeća te stranke u Livnu uputio je poziv svim hrvatskim strankama u nakani postizanja svehrvatskog jedinstva oko ključnih pitanja političkog djelovanja i ciljeva hrvatskog naroda u BiH. Iz HKDU-a su, uz poziv na jedinstvo oko ključnih pitanja, izrazli posebnu zabrinutost zbog političke razjedinjenosti Hrvata u BiH u ovim trenucima, što može, a već i ima, nesagledive posljedice.

Pružiti pomoć kupreškom stanovništvu u građanskom otporu protiv kamenoloma odlučili su i brojni vikendaši iz Dalmacije koji su prije i nakon rata na Kupreškoj visoravni kupili nekoliko stotina placeva za gradnju vikend-objekata. Ako se dopusti otvaranje kamenoloma na Lupoglavu, mi smo užasno prevareni - tvrde vikendaši

Opširnije.....

Previše mlijeka, premalo biznisa
Uglavnom su se čule već otrcane fraze o velikim prirodnim potencijalima uz priču kako se sve više mještana okreće poljoprivredi i proizvodnji mlijeka, ali od toga svi ne mogu živjeti
LIVNO - Samo oni projekti koji uđu u regionalnu strategiju ekonomskog razvoja mogu računati na financijsku potporu Europske unije za ekonomski razvoj u BiH. Bio je to jedan od glavnih naglasaka s okruglog stola koji je o temi poticaja razvoja poduzetništva, malih srednjih poduzeća te kreiranja ambijenta koji će pridonijeti bržem razvoju maloga gospodarstva organizirala Udruga poslodavaca Hercegbosanske županije u suradnji s njemačkim Društvom za tehničku suradnju GTZ-om u Livnu.

Opširnije......

LIVNO - Ovoga proljeća Buško jezero privlači na svoje obale ribiče gotovo iz svih krajeva BiH, ali i iz Dalmacije. Ipak je najveći posjet tijekom vikenda kada se brojka onih koji uživaju u blagodatima toga jezera penje i na nekoliko stotina. Samo na primjer pretprošlog vikenda u sportski ribolov na Buško jezero organizirano su stigla dva autobusa Zeničana. No, osim njih, bilježe se tu i česti posjeti Bišćana, Sarajlija, Travničana, Zeničana... O domaćim zaljubljenicima u sportski ribolov iz Livna i Tomislav Grada da se i ne govori.

Opširnije........

Više od hiljadu i po optužnica za kaznene prekršaje čeka u livanjskom sudu jer tamo rade, bukvalno, samo dvije sutkinje. Zbog toga livanjski sud rješava samo parnične slučajeve dok se uopće ne procesuiraju kazneni postupci. Razlog je banalan: visoki predstavnik Wolfgang Petritsch suspendirao je predsjednika Suda Mirka Bralu i sutkinju Katicu Tadić, a novi nisu izabrani. Dok oni ne budu izabrani, ne mogu se imenovati suci porotnici niti nove sudije.
Tako se zatvorio krug, a kriminalci slobodno šetaju gradom. Građani čekaju i po osamnaest mjeseci na zakazivanje prvog ročišta u parničnim predmetima dok se ostala djela uopće ne razmatraju.
Nikome nije jasno zašto još nisu izabrani ključni ljudi pravosuđa u Livanjskom kantonu. U gradu se već priča kako sve usporavaju lokalni moćnici kojima takvo stanje odgovara. Nadaju se da će tužbe podignute protiv njih zastarjeti dok se ne imenuju novi ljudi i dok njihovi slučajevi ne dođu na red.

Pomoćni biskup sarajevski Pero Sudar
Crkva cijeli rat pozivala na mir i nije se ogriješila o Evanđelje...


LIVNO - Pomoćni biskup sarajevski Pero Sudar izjavio je u Livnu da Hrvati nikada do sada, od kada čitaju povijest, ni u Sarajevu niti u BiH nisu imali toliko slobode koliko je imaju danas, ali su ipak nezadovoljni, pa mlađi iz Livna i Tomislav-Grada, na primjer, napuštaju ono za što su se Hrvati krvavo borili, informiše ONASA.Sudar je, govoreći o položaju Hrvata u programu Radio Livna, kazao da sudbina Hrvata nije u rukama, ni Visokog predstavnika, niti međunarodne zajednice, niti u rukama Bošnjaka ili Srba, nego da o njoj odlučuju Hrvati.

Opširnije.....

PETICIJA 2000 BUGOJANSKIH HRVATA
Ne ukidajte nam hrvatsku školu!
Bugojanski Hrvati protive se ukidanju pravnog subjektiviteta Prve osnovne škole u svom gradu, škole u kojoj se nastava izvodi po hrvatskom nastavnom planu i programu i koju trenutačno pohađa oko 450 učenika

Opširnije.......

Preseljenje županijskog poreznog ureda iz Tomislav Grada u Livno je gotova stvar - No, da bi se ta odluka Federalne vlade, koja je donesena još koncem svibnja ove godine u potpunosti realizirala, ostalo je samo riješiti neka čisto praktična pitanja.

Opširnije........

subota 12.lipnja.2004. god. Petričević


Na magistralnoj cesti Livno - Kupres, na lokaciji Borova Glava, noćas oko 2 sata iza ponoći dogodila se prometna nesreća s nastalom većom materijalnom štetom u kojoj su tri osobe smrtno stradale, a dvije ...


... osobe zadobile teže tjelesne ozljede. Očevid na mjestu događaju izvršili su djelatnici PU Tomislavgrad MUP-a SBŽ-a i županijski tužitelj, te utvrdili da su u prometnoj nesreći sudjelovali: Franjo Mioč, rođen 1982. u Šuici, Tomislavgrad, s motornim vozilom marke Golf, registracijskih oznaka 307-A-773, koji je smrtno stradao, suvozač Ante Zrno, rođen 1982. u Šuici, Tomislavgrad, koji je također smrtno stradao, i Ladislav Zrno, rođen 1974. u Šuici, Tomislavgrad, koji je zadobio teže tjelesne ozljede.

U toj prometnoj nesreći sudjelovao je i Tihomir Tavra, rođen 1977. u Šuici, Tomislavgrad, s motornim vozilom marke Golf, registracijskih oznaka 143-M-538, koji je također smrtno stradao.

Suvozač u tom motornom vozilu Josip Tavra, rođen 1977. u Šuici, Tomislavgrad, zadobio je teže tjelesne ozljede.

Uzroci prometne nesreće još uvijek se istražuju.

Stjepan Jurkić, nekadašnji parlamentarac, pokrenuo je inicijativu da se na Federalnoj TV formira kanal na hrvatskom jeziku, piše današnji Dnevni avaz. "Točno je da je počelo potpisivanje peticije.


Većina članova našeg kluba već ju je potpisala. To što Hrvati traže poseban kanal sasvim je normalno, jer to je bio jedan od naših osnovnih zahtjeva kada se formirala FTV", kazao je Mate Franjčević, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, koji je i sam potpisnik peticije.

On naglašava da bi formiranje posebnog kanala za Hrvate doprinijelo poboljšanju situacije na FTV-u.

- Ne radi se samo o tome da dobijemo kanal na našem jeziku, nego da se napravi program koji će više pažnje obraćati na specifičnosti u kulturnom i povijesnom životu jednog naroda", istaknuo je Franjčević.

Ivan Madunić, predsjednik Kluba HDZ-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kazao je da nije potpisao tu peticiju, ali je istaknuo kako smatra da je sasvim ispravno da Hrvati imaju kanal na svom jeziku, piše Dnevni avaz.

IPTF nije pokazao nalog za pretragu

Ministar Barisic o "akciji" IPTF-a i SFOR-a
u zgradi zupanijske policije


Opširnije...........

Ured ombudsmana Federacije BiH ocjenjujući funkcionicanje opstinske i izvršne vlasti u Livanjskom kantonu, posebno teškim je ocijenio stanje u opstini Glamoč. Ni posredovanje međunarodnog medijatora za BiH, Kristijana Švarc-Šilinga nije doprinijelo poboljšanju situacije. Šiling, koji ovih dana završava svoju misiju u BiH, je naglasio da je nacionalna netrepeljivost i neslaganje između srpskih povratnika i Hrvata u ovim opstinama "evidentni" i da situacija nije "nimalo bezbjedna".

Tamne slike prošlosti

Pred Vijecem petorice Kantonalnog suda Livno kojim predsjedava sudija Nijaz Kamber prosle sedmice zapoceo je glavni pretres Ivanu Bakovicu zvanom Ruda

Opširnije........

LIVNO - U organizaciji Gospodarske komore Herceg-Bosne i Gospodarske komore Hercegbosanske zupanije u Livnu je odrzan promotivni sastanka “Investment Guarantee Agency Sarajevo”.
O agenciji je govorio zamjenik direktora Vlatko Tvrtkovic istaknuvsi kako je tu rijec o agenciji za jamcenje investicija. Pod tim se podrazumijevanju projekti potpore izvoznim poduzecima, zatim projekti odobrenja kredita osiguranja, jamstva za dobro izvrsenje posla te osiguranja od politickoga rizika.
Iako IGA postavlja visoke standarde i uvjete, nazocni su takvu vrstu sastanka i dogovaranja vrlo pozitivno ocijenili te istaknuli da na ovom podrucju dosad nije odrzana nijedna ovakva prezentacija koja bi pomogla posrnulom i ratom opustosenom gospodarstvu, pogotovo u poticanju izvoza.

LIVNO - "Ukupna pozicija hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini iznimno je slozena, a u Federaciji BiH postignuto rjesenje ni izbliza ne zadovoljava istinske potrebe i teznje hrvatskoga naroda, kao najmalobrojnijega naroda u BiH", rekao je u Livnu Mate Franjicevic, dopredsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i clan Predsjednistva HDZ-a BiH, javila je Hina.
"Hrvatski narod u BiH ne moze biti zadovoljan cinjenicom sto moze biti nadglasan u izvrsnoj vlasti u Vladi Federacije BiH, a to se dogadja redovito kada se donose odluke od vitalnoga nacionalnog interesa", rekao je dopredsjednik HDZ-a BiH na tribini te stranke, govoreci o politickoj poziciji bosanskohercegovackih Hrvata.
Predsjednistvo HDZ-a procjenjuje da pozicija hrvatskoga naroda onakva kakva je sada u Federaciji BiH moze postati bolja jedino prenosenjem problematike od vitalnoga nacionalnog interesa na razinu BiH, gdje ce tri konstitutivna naroda odlucivati, rekao je je Franjicevic.
Pritom je zapitao:”Zasto samo u Hercegbosanskoj zupaniji, s vecinskim hrvatskim stanovnistvom, nije ustrojena nacionalna izvrsna, zakonodavna i sudbena vlast i zasto su ministarstva razbacana u tri grada".
O situaciji u opcini Livno i djelovanju livanjskoga odbora HDZ-a BiH govorio je nacelnik Opcinskoga poglavarstva Stipe Barun, a na tribini HDZ-a BiH govorio je i federalni ministar gospodarstva Branko Ivkovic.

LIVNO - Ministar unutarnjih poslova Hercegbosanske zupanije, Ante Barisic, zatrazio je razrjesenje s funkcije ministra i clana Vlade te zupanije, javila je Hina.
Jedan od razloga za to su, kako se istice u pismenoj molbi za razrjesenje, pausalne ocjene predstavnika medjunarodne zajednice u BiH, koji su na konferenciji za novinstvo u Livnu, 23. ozujka, ustvrdili da je zupanijska policija neprofesionalna, nedjelotvorna u zastiti nacionalnih manjina te da ne zaposljava pripadnike nacionalnih manjina u sastav lokalne policije.
Ante Barisic u molbi za razrjesenje takodjer navodi da su predstavnici medjunarodnih udruga prejudicirali i negirali rezultate policijskih istraga koje jos nisu zavrsene, a zupanijski MUP vodi ih uz pomoc i suradnju Medjunarodnih policijskih snaga (IPTF) u BiH.
Takodjer Barisic istice da nisu tocne tvrdnje o odbijanju primanja pripadnika manjinskih naroda u zupanijsko Ministarstvo unutarnjih poslova. Policija Hercegbosanske zupanije je profesionalna, njen sastav je visenacionalni, a sigurnosno stanje u Zupaniji je bolje nego sto je sigurnosno stanje u Federaciji BiH. Pritom Barisic je spomenuo jos uvijek nerijeseno ubojstvo federalnog doministra Joze Leutara te lose sigurnosno stanje u sredisnjoj Bosni.
Na kraju svoje molbe za razrjesenjem s mjesta ministra zupanijske policije Ante Barisic napominje da ju podnosi kao "profesionalac i duboko povrijedjen covjek" jer se "umjetno stvorila ruzna slika" te zbog "neprimjerene i huskacke klime".

LIVNO - Glasnogovornica kanadske borbene skupine SFOR-a smjestene u Bihacu, satnik Maureen Wellwood je na konferenciji za novinare u Livnu govorila o akciji koju su Medjunarodne policijske snage (IPTF), uz pomoc Medjunarodnih stabilizacijskih snaga (SFOR), izvele u zgradi Ministarstva unutarnjih poslova Hercegbosanske zupanije u Livnu, 9. veljece, te u zgradi policije u Glamocu, javila je Hina.
Pripadnici SFOR-a pomagali su medjunarodnim policijskim snagama u nenajavljenoj kontroli naoruzanja u MUP-u Hercegbosanske zupanije u Livnu i Policijskoj upravi u Glamocu, kada je pronadjena i oduzeta kolicina oruzja veca od dopustene i oprema za prisluskivanje. Napomenuvsi da SFOR obavlja analizu oduzete opreme, glasnogovornica SFOR-a nije odgovorila na novinarski upit koja je tocno kolicina oruzja dopustena za drzanje u objektu MUP-a i koliko je to pronadjeno i oduzeto oruzja koje je prelazilo dopustenu kolicinu.
Dodala je kako SFOR analizira oduzetu opremu za prisluskivanje, no da je cijela akcija u domeni medjunarodne policije, koja bi trebala imati precizne podatke o svemu. SFOR ce i dalje provoditi takve kontrole naoruzanja radi osiguranja i provedbe mirovnog projekta u Bosni i Hercegovini.

LIVNO - Predsjednik Opcinskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Bugojna Ivica Zelic i pomocnik bugojanskog nacelnika za obnovu i razvitak Ljuban Vidovic sastali su se u Livnu s prognanim bugojanskim Hrvatima, smjestenim u livanjskoj opcini. Razgovaralo se o mogucnostima obnove hrvatskih kuca s najvecim stupnjem ostecenja, od cetvrte do seste kategorije, sto dosad nije bilo obuhvaceno nikakvih donacijama u bugojanskoj opcini, te o uvjetima za povratak, prenosi Hina.
Takodjer je bilo govora i o povratu zgrade Hrvatskog doma i pronalazenju skolske zgrade za Prvu skolu cija se nastava vec drugu skolsku godinu odrzava u prostorijama bugojanskog zupnog ureda i koju trenutacno pohadja 270 hrvatske djece. Naglasivsi kako bez medjunarodne zajednice Hrvati u Bugojnu ne bi ostvarili svoja prava, Zelic je rekao kako je Ured visokog medjunarodnog predstavnika sluzbeno naredio opcinskim vlastima da sto zurnije osiguraju skolsku zgradu za hrvatsku djecu.
Po podacima opcinskog informacijskog centra zakljucno s 31. prosincem 1999. godine za povratak se u bugojansku opcinu prijavilo 4.405 obitelji ili 17.330 clanova, od cega 3.073 hrvatske obitelji ili 12.420 clanova, 490 bosnjackih ili 1.962 clana, 842 srpske ili 2.938 clanova i 8 clanova ostalih, izvijestio je Ljuban Vidovic. Dodao je, kako je od 1.848 unistenih hrvatskih obiteljskih kuca dosad obnovljeno i useljeno 836, dok su dosada obnovljena 572 nuzna smjestaja. Vidovic je ocijenio kako je to malo u odnosu na broj ostecenih i unistenih objekata u bugojanskoj opcini, te s obzirom na broj osoba koje se zele vratiti, no nije zanemariv ni problem obnovljenih i neuseljenih objekata.
Hrvatske prognanike iz Bugojna je zanimalo kako ce se rijesiti problem dvojnoga koristenja stambenih objekata, odnosno kako ce se iz njihovih kuca i stanova delozirati domicilni Bosnjaci, kada se oni deloziraju iz bosnjackih kuca i stanova koje su koristili u livanjskoj opcini. Prognanici su zahtijevali da se odredbe visokog predstavnika jednako primjenjuju u cijeloj Bosni i Hercegovini odnosno u Federaciji, kako bi se svatko mogao vratiti na svoje. Istaknuli su takodjer da se povratak u Bugojno presporo ostvaruje

Popularnost Željka Joksimovića neupitna je u Posušju odavna i nije tajna da ga vjerojatno sluša veliki broj tinejdžera u gradu. Međutim broj fanova ovog srpskog glazbenika drastično se povećao nakon Eurosonga kako u Hrvatskoj tako i u Hercegovini. Ovih dana Radio Posušje osupnulo je mnoštvo poziva mladih slušatelja koji u eter traže Joksimovića i hit "Lane moje" toliko da je jedna od voditeljica morala i javno reagirati s objašnjenjem kako to ipak nije "naša glazba i da ta vrst glazbe pripada ipak negdje drugdje".

opširnije............

Balkan - Kada bi devetnaestogodišnja Maja Nović snimila film o svom životu, bila bi to, kaže - akciona, žestoka drama zabiberena razbijenim nosevima i kafanskim tučama, sličnim onim na Divljem zapadu, u kojoj bi baš ona bila glavna junakinja. Njena priča počela je u Bosni, a posle iskustva kroz koje je prošla danas mirno sleže ramenima, i zahvaljuje Bogu što je izvukla živu glavu. Jedina je, kaže nevesta u Evropi koju su trampili za ovcu i šugavo jagnje. Do osamnaeste je živela u Prijedoru, gde je sa majkom, posle pogibije oca, izbegla iz ratnog Sarajeva. Proslavivši punoletstvo, poželela je da radi. - Prijedor je mali grad i posla nije bilo. Odlazila sam po lokalnim prodavnicama, pitala, ali uvek nalazila na zatvorena vrata. Jednog dana srela sam jednog momka, druga moje drugarice, znala sam samo da se zove Dejan i da često poslom putuje u Livno. Kada mi je predložio da pokuša on da mi pronađe posao, ništa nisam posumnjala. Smatrala sam ga prijateljem. Jedan dan, eto njega, pita me, bi li konobarisala. Ja kontam, nije to ono o čem sam cijeli život maštala, al ko velim, ako je plata 800 maraka, plus stan i hrana, plus bakšiš, joooj divote. Odmah sam pristala. Prevalili tako, Dejan i ja, nekih sto kilometara do Livna, parkirali pred kafić, izašao taj neki gazda Prsan, premerio me prvo, izdvojila se njih dvojica u stranu, šapuću nešto. Čujem Dejana kako mu traži 300 maraka i dalje ne kontam ništa. Ne sumnjam. Pitam ih o čemu se radi, kaže Dejan "ništa, mala, da naplatim gorivo. Put košta". Prsan se razrogačio "Šta s ti, bona raspituješ, bjež u kuću. Biće ti kazato". Uzeo mi ličnu kartu, ko fol da me prijavi, ja i dalje ništa ne sumnjam. Dva dana sam prala čaše, a treći eto ti Prsana. "Bi li htjela zarad mušterija malo prileći s njima. Da razradimo kafić, ti i ja". Kažem neću, ali kad sam shvatila gde sam došla, bilo je kasno. Nije mi dao ličnu nazad, oka sa mene nije skidao 24 sata. Ja u kupatilo, on ispred vrata. Do fajronta mi je bio kao senka, kud ja, tu on. Uveče kad krenem da spavam, on zaključa sobu, a prozor toliki da ni 'tica ne bi kroz njega. Dolazili su svakakvi, zapiju se, čim se zacrvene, ja znam šta me čeka. Kažem Prsanu da ne mogu ja to bolan, kako otvorim usta, on odalami šamarčinu. Danju sam radila, a noću mi je dovodio svakojake. Da se ogadim "mušterijama", nekada se nisam kupala i po deset dana, jednom sam namerno prošla livadom dok mi se nisu noge napunile krpelja…Pustila sam ih da piju krv dok nisu narasli ko šljive. Mušterije su počele da se žale da sam vašljiva, priča Maja. Posle dva meseca, u kafić je navratio pedesetosmogodišnji Jovo Barojčić, iz Crnog Luka, sela na pola puta između Livna i Bosanskog Grahova. Rešen da se ženi. - Isprosio me od Prsana, ovaj nije hteo da me pusti, izmislio manjak od 300 maraka. Kakav manjak, zna se da su dva i dva četiri, od bakšiša je uvek bilo viška. Kaže Jovo Prsanu da nema tolike pare, al namesto njih daće ovcu i janje. Mili bože, al sam plakala kad ih je dotero. Ovca dobra, debela, al janje malo, mršavo, napola šugavo. Je l' ja, bože, toliko vredim, al ćutala sam. Nisam ja htela za njega, al' da spasem živu glavu samo mi je to ostalo. Jovo hteo u brak, a ja da pobegnem od onog mučenja. Doveo me u selo, svi se okupili, pitaju se sa mnom, on srećan, doveo mladu u 58-oj. Dobar je bio. Do četiri ujutru smo sedeli tako, a onda kad je ko što bi i svaki mladoženja hteo "ono", ja mu kažem "Nemoj, Jovo, matere ti, sva sam nešto utrnula od puta". I zaspo on. Sutradan mu kažem da idem da obiđem mater i pobegnem u šumu. Tu sam se krila tri dana i noći. On otišao kod Prsana da me traži, kukao dao ovcu, dao janje, ovaj nije dao, pobili se, obrno Prsanu nos naopačke, ušivali ga posle, ovaj uzeo vile, i najurio ga niz polje. Jovo onako besan otišao u policiju da se žali, nije valjda razmišljo da je i on trgov'o. Sam sebe ukop'o. Onda su ganjali i u'vatili Dejana i Prsana, Jovo morao da daje izjavu, a ja da svedočim. Oće ovcu nazad, a jagnje u međuvremenu precrče. Još se sude oko ovce, seća se Maja. [Postavio: Pajaman

Kandidacijske liste prekrojane uz punu
potporu Predsjedništva!
Predsjedništvo HDZ-a BiH je u ovom slučaju postupilo sukladno svom Statutu i nikoga nije skinulo s izborne liste, kako se to ističe u javnosti - Naime, ne znam kako je to u drugim strankama, no Predsjedništvo HDZ-a je ono tijelo koje potvrđuje izborne liste i konačan prijedlog tih izbornih lista usvojen je jednoglasno, napominje Baća


Opširnije..........

U Livtexu više nema tko šta raditi
Unatoč svim nedaćama obvjektivne naravi, ipak se postavlja pitanje je li tvornica morala doživjeti takvu sudbinu da ona danas upošljava samo nekoliko radnika koji rade na njenom osiguranju
LIVNO — Livno je definitivno ostalo bez i jednog tvorničkog dimnjaka. Iz posljednjeg, a nije ih bilo mnogo prije rata, dim je prestao kutljati prije nekoliko mjeseci.
Riječ je o Tvornici vunenih tkanina Livtex, jedinoj tvornici takve vrste u BiH, tvornici koja je svojedobno upošljavala i više od osam stotina djelatnika.
Ako se zna da bez državne potpore ta tvornica ni u svojim najboljim danima nije mogla bilježiti rentabilno poslovanje, onda nije teško pretpostaviti zbog čega su sada svi njeni djelatnici završili na ulici. Tomu svakako treba pridodati i gubitak tržišta uzrokovanog ratom, kao i promjenama koje su se općenito dogodile u istočnoj Europi gdje su, inače, najvećim dijelom završavale Livtexove tkanine.
Unatoč svim nedaćama obvjektivne naravi, ipak se postavlja pitanje je li ova tvornica morala doživjeti ovakvu sudbinu da ona danas upošljava samo nekoliko radnika koji rade na njenom osiguranju? I bez neke velike ekonomske pameti odgovor je svakako negativan, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da BiH trebaju znatne količine vunenih tkanina, ako ni zašto druga onda barem za odore policajaca, carinika i drugih uniformiranih osoba.
Prepuštena sama sebi
Bez Livtexa u obzir, naravno, dolaze samo tkanina iz uvoza, ali ni mrvicu kvalitetnije od onih koje su se proizvodile u toj tvornici. Upravo taj posao, posao na proizvodnji tkanina za uniformirane osobe u BiH, Livtex je do sada i održavao na životu. Zahvaljujući tomu, kakvu-takvu plaću primalo je u posljednje vrijeme osamdesetak radnika, no zbog nedostatka obrtnih sredstava i oni su postali tehnološki višak.
Ipak dobro upućene sudbina ove livanjske tvornice i ne čudi. On je već godinama prepuštena sama sebi. U posljednjih desetak godina nitko iz vlasti se, tvrde oni koje smo ovih dana slučajno zatekli u Livtexu, nije ni pokušao zanimati za to što se događa u toj tvornici, a kamoli da joj je na ovaj ili onaj način pokušao pomoći u rješavanju problema. Što više, ti od kojih su očekivali pomoć osakatili su Livtex, na način što su mu jedan pogon od tri tisuće četvornih metara jednostavno oteli i gotovo ga poklonili jednom nazovi stranom ulagaču.
A da stvar bude gora, danas se ispostavilo da od tog pogona, koji je krenuo s proizvodnjom dekorativnog rublja, gotovo nitko nema nikakve koristi, kao u ostalom i od cijelog Livtexa.
O brizi koja se i danas vodi prema Livtexu govori i činjenica da je već mjesecima ta tvornica bez direktora i bez predsjednika Upravnog odbora poduzeća. Prvome je davno istekao mandat i nitko drugi se ne želi prihvatiti direktorovanja u takvoj jednoj tvornici, dok je predsjednik Upravnog odbora dao pismenu ostavku na tu dužnosti i nikome još nije palo na pamet da na to mjesto imenuje novog čovjeka.
Nebriga države
Briga države prema ovoj tvornici ogleda se i u činjenici što se ni na planu eventualnog pokušaja privatizacije tvrtke ništa nije ni pokušalo uraditi. U županijskoj Agenciji za privatizaciju sebe opravdavaju time što iz Livtexa nikakve papire do sada nisu dobili.
Ovakav odnos vlasti prema Livtexu doista je neshvatljiv. Ta tvornica za Livno, htio to netko priznati ili ne, jest ono što je BH-Steel za Zenicu. No, kako je ovdje ipak riječ o livanjskom stilu, onda, među ostalim, i ne čudi to što su na primjer nedavno čelni ljudi županijske vlasti federalnog premijera Ahmeda Hadžipašića, prigodom njegova radnog posjeta ovoj županiji, odveli u Mljekaru Luke Rajića u Livnu, a ne u neko od livanjskih poduzeća kojim oni, odnosno kojim država i premijer gospodari.
Bit će da je država zaslužna za to što u spomenutoj mljekari sve funkcionira kako treba, dok je za stanje u Livtexu odgovoran netko drugi

O aktualiziranju primjene Uredbe o prelasku granice od 1. lipnja, po kojoj svaki stranac pri ulasku u RH mora imati 100 eura po danu boravka konzul RH u Mostaru Ratko Maričić kazao je da se to ne odnosi na Hrvate koji žive u BiH, a koji imaju dvojno državljanstvo.



MOSTAR – O aktualiziranju primjene Uredbe o prelasku granice od 1. lipnja, po kojoj svaki stranac pri ulasku u Republiku Hrvatsku mora imati 100 eura po danu boravka, u razgovoru za Dnevni list konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ratko Maričić kazao je da se to ne odnosi na Hrvate koji žive u BiH, a koji imaju dvojno državljanstvo. "I dosad su postojali zakonski propisi o strancima. Prema dosadašnjim propisima, stranac koji ulazi u Hrvatsku trebao je imati određena sredstva, što je policija na graničnim prijelazima mogla provjeriti. Prema prijašnjim propisima bilo je predviđeno da stranci po danu trebaju imati 175 eura, a sada je to smanjeno na 100 eura, odnosno na 50 eura ukoliko stranac koji ulazi u Hrvatsku može dokazati da ima nekakav turistički aranžman ili da ima neku pozivnicu na simpozij itd. Ta uredba odnosi se na sve strance, a ne samo na državljane BiH, i odnosi se na sve granične prijelaze između Hrvatske i BiH i drugih zemalja. Uredba je napravljena radi toga da se usklade propisi Hrvatske s EU-om", naglasio je Maričić. Kada je riječ o dvojnim državljanima, istaknuo je Maričić, dakle o onima koji imaju državljanstvo BiH i Hrvatske, oni mogu preći granicu bez tih sredstava. Konzul Maričić je kazao da će hrvatska Vlada i ove godine raspisati natječaj za dodjelu sredstava kao pomoć u realizaciji određenih kulturnih i znanstvenih programa institucija Hrvata u BiH. Dodao je kako je ove godine zbog izbora u Hrvatskoj proračun nešto kasnije usvojen pa je zbog toga došlo i do kašnjenja u raspisivanju tog natječaja. Na pitanje je li opravdan strah Hrvata u BiH da će njihov materinski jezik doći u pitanje zbog načina na koji se provodi reforma obrazovanja, konzul Maričić je za isti list kazao da je neotuđivo pravo koje pripada svim konstitutivnim narodima u BiH i da se za to prije svega moraju osigurati legalne i legitimne institucije u BiH. "Hrvatska Vlada prati procese reforme obrazovanja u BiH te u kontaktima s vlastima u BiH i drugim ovlaštenim međunarodnim čimbenicima nastoji sa svoje strane pomoći u osiguranju toga prava. Na taj način Hrvatska implementira svoju ustavnu obvezu da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske", kazao je u razgovoru za Dnevni list konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ratko Maričić.

Status Hrvata u BiH "gori nego ikad"


Lovrenović je ocijenio da je status Hrvata u BiH "gori nego ikad" jer oni "nemaju politički subjektivitet unatoč sudjelovanju u vlasti na svim razinama"."Uzrok je u nesposobnosti da se pogledamo u oči, a jedino ima smisla poći od samih sebe", rekao je.



ZAGREB - "Identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini" tema je okruglog stola koji je održan sinoć u Zagrebu u organizaciji Udruge đaka Klasične gimnazije iz Visokog. Polazeći od teze, koju je u ime organizatora za raspravu ponudio Slavko Jelčić, da se doprinos Hrvata Bosne i Hercegovine hrvatskoj kulturi svjesno zanemaruje i da se njima često manipulira, o identitetu Hrvata u BiH raspravljali su književnik Ivan Lovrenović, povjesničar Ivo Banac, jezikoslovac Ivo Pranjković, fra Petar Anđelović, pjesnik Mile Pešorda i drugi, javila je Hina.Lovrenović je ocijenio da je status Hrvata u BiH "gori nego ikad" jer oni "nemaju politički subjektivitet unatoč sudjelovanju u vlasti na svim razinama"."Uzrok je u nesposobnosti da se pogledamo u oči, a jedino ima smisla poći od samih sebe", rekao je. Oslonjenost na Hrvatsku također ne pridonosi razvoju političkog subjektiviteta Hrvata jer je svaki politički projekt iz Hrvatske u BiH posljednjih petnaestak godina propao, od Herceg-Bosne do samouprave, rekao je književnik Ivo Lovrenović.Povjesničar Ivo Banac smatra da su ideje na kojima je izgrađen odnos Hrvatske prema BiH zastarjele, postpreporodne, te da je u političkim projektima zbrkano političko i etnicističko hrvatstvo.Kritizirao je hrvatsku politiku u posljednjih petnaest godina, ističući kako budući odnos zahtijeva dubinsku analizu dosadašnjih zbivanja i suradnju na kojoj je utemeljena Europska unija.Jezikoslovac Ivo Pranjković ustvrdio je da je hrvatski jezik u znatnoj mjeri standardiziran na jezičnoj praksi bosanskih franjevaca, što je, istaknuo je, primjer velikog bh. prinosa hrvatskoj kulturi. Slavko Jeličić, govoreći u ime organizatora, istaknuo je da je kulturni identitet bosanskohercegovačkih Hrvata u Hrvatskoj nepoznat, te je upozorio da se na taj dio hrvatskog naroda ne smije, kako je rekao, gledati kao na izvor za popunjavanje demografskih rupa u Hrvatskoj.U uvodnom dijelu govorio je i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu Petar Anđelović, a u raspravi pjesnik Mile Pešorda i mnogi drugi.

Nezadovoljan jezikom i sadržajem RTV-a Federacije BiH fra Žarko Ilić iz Franjevačkog samostana Humac obratio se Federalnoj televiziji dopisom koji prenosimo u cijelosti



Nezadovoljan jezikom i sadržajem RTV-a Federacije BiH fra Žarko Ilić iz Franjevačkog samostana Humac obratio se Federalnoj televiziji dopisom koji prenosimo u cijelosti.MOSTAR - Nezadovoljan jezikom i sadržajem RTV-a Federacije BiH fra Žarko Ilić iz Franjevačkog samostana Humac obratio se Federalnoj televiziji dopisom koji prenosimo u cijelosti. "Uz Račun telekomunikacijskih usluga Hrvatskih telekomunikacija d. o. o. Mostar za ožujak 2004. primio sam i upozorenje: 'Vaše prigovore u svezi obveze plaćanja RTV pristojbe možete uputiti pismeno na adresu RTV FBiH, Bulevar Meše Selimovića br. 12, 71000 Sarajevo…' To činim ovim dopisom. Iako nemam televizora, povremeno u drugoga pogledam vašu informativnu televizijsku emisiju. Slično katkada na svom radiju poslušam pokoju vašu radijsku emisiju. Jedno i drugo učinim samo zato što se vaša elektronička glasila nameću kao jedina službena, pa želim provjeriti kakva je u njima sadržajna i jezična ravnopravnost Hrvata i Bošnjaka. Nažalost, svaki put sam se razočarao. Zašto? Uvjeren sam, da vi svi to vrlo dobro znate. Svjetske sile nepravedno su podijelile ovu našu nesretnu zemlju. U njoj plaćeni strani upravljači u svom izumu pod imenom Federacija jače Bošnjacima većinska prava na svim razinama, pa i na medijskom području. Ti isti moćnici Srbima priznaju isključiva prava na gotovo polovici BiH i još službeni naziv državnog značenja Republika srpska. Istodobno, ti isti moćnici u ovoj istoj zemlji Hrvatima ne dopuštaju ni hrvatsko ime u nazivu jednog općinskog radija ili gradske televizije, kamoli koje jače ustanove. Time se gaze prirodna ljudska prava na osobno dostojanstvo i narodnu samobitnost. Ako jedan narod i njegovi pojedinci nemaju svog jezika i škole, uljudbe i znanosti, gospodarstva i samouprave, oni su osuđeni na propast. A to se protivi i načelima Opće deklaracije o ljudskim pravima UN od 10. prosinca 1948. Zbog svega toga ja se u savjesti ne osjećam dužnim vama plaćati pristojbu niti ću to učiniti dok sam slobodan. Tko nema prava, ne može imati ni obveza. Kad u ovoj zemlji njezini upravitelji i hrvatskom narodu dopuste ono što žele svom, vrlo rado ću prihvatiti poziv na plaćanje propisane pristojbe. Ja ni od vas ni od onih iznad vas ne tražim za se ni za svoj narod ništa više, nego što i vi želite sami sebi i svojima! Nitko normalan ne može biti sretan, ako su nesretni ostali oko njega. Nema nikakva objektivnog razloga, da se Hrvatima u BiH uskraćuje pravo na vlastita sredstva javnog priopćivanja s hrvatskim programom i jezikom. Ako je višejezična uljudba moguća u najuređenijoj europskoj državi Švicarskoj, zašto ne može biti i ovdje?!? Na kraju vas pozdravljam i molim,da objavljivanjem mog cjelovitog prigovora pomognete boljitku svih nas", stoji u dopisu fra Žarka Ilića RTV-u Federacije BiH. 22.5.2004.

Adnan Terzić najavio je u nedjelju da bi njegova vlada mogla nametnuti oštrija pravila nadzora nad građanima Hrvatske koji ulaze u BiH kao odgovor na odluku hrvatskih vlasti o obaveznom posjedovanju 100 eura za svaki dan planiranog turističkog boravka.



SARAJEVO - Presjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić najavio je u nedjelju da bi njegova vlada mogla nametnuti oštrija pravila nadzora nad građanima Hrvatske koji ulaze u BiH kao odgovor na nedavnu odluku hrvatskih vlasti o obaveznom posjedovanju po 100 eura za svaki dan planiranog turističkog boravka.Pod naslovom "Kontramjere na granici s Hrvatskom" sarajevski "Dnevni avaz" u nedjelju na prvoj stranici najavljuje članak u kojemu Terzić kaže da i Vijeće ministara BiH sada može donijeti odluku po kojoj će hrvatski građani pri ulasku u BiH ubuduće morati posjedovati po 500 eura za svaki dan boravka.Istaknuvši da vlasti u Sarajevu zapravo nemaju još nikakve službene obavijesti hrvatske strane o sadržini i odredbama nove uredbe, Terzić je rekao bi se tek nakon dobivanja službenih informacija moglo razmišljati o budućim koracima.Ni do sada državljani BiH nisu putovali u Hrvatsku bez novca"Ono što vam mogu u ovom trenutku reći jest da i mi možemo uvesti protumjere odnosno uredbu po kojoj će građani Hrvatske prilikom ulaska u BiH morati predočiti po 500 eura", izjavio je Terzić.On je ujedno najavio kako će na prvom narednom susretu s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom zatražiti konkretno pojašnjenje sadržaje te uredbe. Sastanak dvojice premijera trebao bi biti održan polovicom lipnja, a Terzić drži da je to pravo vrijeme za pojašnjenje sadašnje situacije jer nakon toga slijedi turistička sezona kada građani BiH u velikom broju putuju na jadransku obalu.Hrvatski diplomatski predstavnici u BiH uključujući i veleposlanika u Sarajevu Josipa Vrbošića proteklog su tjedna višekratno pojašnjavali da uredba hrvatske Vlade o posjedovanju po 100 eura za svaki dan turističkog boravka u Hrvatskoj ne diskriminira državljane BiH.Veleposlanik Vrbošić posebice je isticao da je i ranije bila na snazi uredba o obvezi posjedovanja čak 175 eura, no ona se gotovo uopće nije primjenjivala na građane BiH. Uredba hrvatske Vlade zapravo je uputa graničnoj policiji načinu postupanja u slučajevima kada se procjeni da stranac koji ulazi u zemlju neće biti u stanju financirati svoj boravak.Zamoljen da komentira ovakva pojašnjenja, Adnan Terzić je sarkastično primijetio da ni do sada državljani BiH nisu putovali u Hrvatsku bez novca u džepu."Sada Zagreb donosi uredbu kojom je potrebno predočiti novac i uvjeravaju nas da se ta uredba neće primjenjivati. Dobro, takvu uredbu možemo i mi donijeti i kazati da je nećemo primjenjivati", rekao je Terzić.

PROSINAC 2020.

Opširnije...........

Fra Gabrijel: Blokirat ćemo cijelu državu!
Štediše čiji je novac završio u sefu prijeratne Privredne banke Sarajevo, organizirani u Udrugu starih deviznih štediša, ne mogu dobiti natrag svoj novac unatoč presude Ustavnog suda, kao i odluke Odbora za ljudska prava BiH. Stoga čelnik Udruge fra Gabrijel Mioč zaključuje kako država razumije samo jezik sile...
opširnije..........

Djelatnici Policijske postaje Livno su 17. travnja 2004., oko 22.15 sati zaprimili dojavu od H. K., rođene 1947., u V. Kablićima, općina Livno, da je u njezinu obiteljsku kuću u mjestu V. Kablići došao njezin susjed ...... M. Š., rođen 1938., u V. Kablićima, s prostrijelnom ranom u predjelu trbuha, zadobivenom iz vatrenog oružja nepoznate osobe. Navedena osoba je prevezena u MC Livno, gdje je zadržana budući da se radilo o težoj tjelesnoj ozljedi. Očevid djelatnika Policijske uprave Livno, MUP-a Livno i županijskog tužitelja Livno je u tijeku, priopćeno je iz MUP-a Hercegbosanske županije.

LIVNO: KAD POSLODAVAC "ZABORAVI" NA OBVEZEPREMA MIROVINSKOM FONDUPotjerani u mirovinu koju još - čekaju?!Što reći o onima koji već mjesecima slove kao umirovljenici, koji su jednostavno otjerani u mirovinu, a to pravo nisu u mogućnosti ostvariti, jer im poslodavac, u biti taj isti koji ih je i uputio u mirovinu, nije izvršio sve obveze prema Mirovinskom fondu

opširnije.......

Minirana kuća i vjera u suseljane
Kada je krenuo rat u Hrvatskoj, Kozlina nije bio škrt, a ni kada je trebalo odvojiti koju marku i za HVO - A sada se priča kako je pogreškom minirana njegova kuća, no to mu nije nikakva utjeha, jer ipak je netko od susjeda zločincu upro prstom baš u tu kuću
Jedan od rijetkih livanjskih gastarbajtera koji više suza prolije pri dolasku iz Njemačke u svoj rodni kraj nego pri povratku u Njemačku je Branko Konta Kozlina. I tako to biva već godinama, ili točnije od sredine l993. godine.


Opširnije.........

LIVNO: FTV PODNIJELA OKO 3.500 TUŽBI ZBOG NEPLAĆANJA TV TAKSE
Krajem prošle godine Federalna televizija podnijela oko 3.500 izvršnih prijedloga protiv vlasnika TV prijemnika iz Livna i Tomislavgrada zbog neplaćanja TV takse, od kojih je Općinski sud riješio 490 predmeta


LIVNO: KOOPERANTI POTRAŽUJU 2,5 MILIONA KM NA IME PREMIJE ZA MLIJEKO
Direktor livanjske "Lura-mljekare" Željko Marijan izjavio je za Agenciju ONASA da kooperanti ove mljekare od resornog federalnog ministarstva potražuju oko 2,5 miliona KM na ime neisplaćene premije za mlijeko u posljednjih 12 mjeseci


LIVNO:SFOR DONIRAO OPREMU I SMJEŠTAJNE KAPACITETE JAVNOM RTV SERVISU
Predstavnici holandskog bataljona Sfora donirali su opremu i smještajne kapacitete za emitiranje programa Javnom RTV servisu BiH, koji se nalaze na brdu Ivovik u blizini Livna

Sve manje neriješenih predmeta
Opširnije...

Lutvija se nakon smrti muža s četvoro djece uhvatila posla i u samotnoj planini stado uspjela povećati na 300 ovaca. Zahvaljujući mukotrpnu radu, uzgojili su i brojne krave. Od mehanizacije kupljen je traktor, a odnedavno posjeduju i vlastiti džip
Opširnije......

LIVNO - Djelatnici Policijske postaje Glamoč su 19. svibnja 2004. oko 2.45 sati zaprimili dojavu od šumarskog inspektora u Vladi Hercegbosanske županije Žarka Kozomare, rođenog 1958., da su nepoznate osobe ili više njih zapalili vozilo Lada Niva, registracijskih oznaka 796-M-026, vlasništvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva HBŽ-a, dok je bilo parkirano ispred njegove obiteljske kuće u mjestu Šumnjaci, općina Glamoč. Očevid obavljaju djelatnici Policijske postaje Glamoč, Policijske uprave Livno, MUP-a Hercegbosanske županije i županijski tužitelj, priopćeno je iz MUP-a Hercegbosanske županije. 19.5.2004.

"Identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini" tema je okruglog stola koji je održan danas u Zagrebu u organizaciji Udruge đaka Klasične gimnazije iz Visokog.

Polazeći od teze, koju je u ime organizatora za raspravu ponudio Slavko Jelčić, da se doprinos Hrvata Bosne i Hercegovine hrvatskoj kulturi svjesno zanemaruje i da se njima često manipulira, o identitetu Hrvata u BiH raspravljali su književnik Ivan Lovrenović, povjesničar Ivo Banac, jezikoslovac Ivo Pranjković, fra Petar Anđelović, pjesnik Mile Pešorda i drugi.

Lovrenović je ocijenio da je status Hrvata u BiH "gori nego ikad" jer oni "nemaju politički subjektivitet unatoč sudjelovanju u vlasti na svim razinama".

"Uzrok je u nesposobnosti da se pogledamo u oči, a jedino ima smisla poći od samih sebe", rekao je. Oslonjenost na Hrvatsku također ne pridonosi razvoju političkog subjektiviteta Hrvata jer je svaki politički projekt iz Hrvatske u BiH posljednjih petnaestak godina propao, od Herceg-Bosne do samouprave, rekao je književnik Ivo Lovrenović
opširnije.....

STIPO GOTOVAC, ROĐAK DAVIDA GRITZA, PODRIJETLOM LIVNJAKA
KOJI JE POGINUO U BOMBAŠKOM NAPADU U JERUZALEMU:
Bio je krasan mladić, jedinac
LIVNO — Majka dvadeset četverogodišnjeg Davida Gritza, koji je ovih dana poginuo u bombaškom napadu na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, je uistinu Livanjka.
Riječ je o Nevenki iz obitelji Gotovac, koja je, nakon završenog studija povijesti umjetnosti i francuskog jezika u Zagrebu, šezdesetih godina nastavila daljnje školovanje u Parizu gdje je i susrela svog današnjeg muža i Davidova oca Normana, inače Amerikanca podrijetlom Židova.
David je i jedino dijete koje su imali Nevenka i Norman, kaže nam bliski Nevenkin rođak Stipo Gotovac.

Opširnije.....

LIVNO - Na inicijativu Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Vlada Hercegbosanske županije je iz proračuna za ovu godinu izdvojila 100 tisuća konvertibilnih maraka za upošljavanje pripravnika u županijske organe uprave i službe za upravu.
Kako je rekao resorni ministar Stipe Pavić, trenutne potrebe u županijskim organima uprave i službama za upravu su takve da je raspisan natječaj za prijem 18 pripravnika.

Najveća potreba je za diplomiranim pravnicima tako da će pripravnički staž u trajanju jedne godine odraditi 13 pripravnika, 3 diplomirana inženjera elektrotehnike i jedan diplomirani inženjer građevinarstva ili arhitekture.
Zadnji rok za podnošenje prijava je 31. svibnja.

"Vlada županije je ovim natječajem omogućila mladim neuposlenim osobama da odrade pripravnički staž nakon čega će moći ravnopravno sudjelovati na natječajima za prijem u radni odnos", kazao je Pavić.

Livno: Pronađeno beživotno tijelo Branka Kambera
MUP Hercegbosanske županije izvijestio je danas da su djelatnici Policijske postaje Livno 5. lipnja 2004. oko 21.15 sati zaprimili dojavu od Miljenka Kambera, rođenog 1966. u Sinju, o nestanku ...
... Branka Kambera, rođenog 1956. u Sinju, nastanjenog u mjestu Ruda, općina Otok, Republika Hrvatska.

Kako se navodi u priopćenju, Miljenko Kamber je s Brnakom Kamberom 5. lipnja 2004. došao u Livno, na predjel Bašajkovca, radi prikupljanja puževa.
Na područje Bašajkovca izišli su djelatnici Policijske postaje Livno, Policijske uprave Livno, te su oko 5.30 sati zajedno s djelatnicima JP Komunalno iznad gradskog vodocrpilišta Duman pronašli beživotno tijelo Branka Kambera.

Očevid obavljaju djelatnici PU Livno, županijski tužitelj i dežurni liječnik MC Livno, nakon čega će tijelo biti prevezeno u mrtvačnicu MC Livno, gdje će tijekom dana biti obavljena obdukcija

Za katoličku crkvu - nema zemljišta
Ratko Šobot, općinski načelnik Drvara, otvoreno nam je kazao kako se Srbi u Drvaru protive izgradnji Katoličke crkve, a što je obrazložio još uvijek prisutnim ratnim ranama i veoma teškoj situaciji u kojoj se nalaze tamošnji povratnici
LIVNO/DRVAR_opširnije.........

Bericht für die Flüchtlingsrückkehr
opširnije.....

SEVERINA nije gostovala kod Joška Lokasa ali mu je dala ekskluzivni interview u kojem se čekalo tko će prije zaplakati, Severina ili Lokas. Voditelj je bio bliže.Po završetku interviewa plaćenim gledateljima u studiju na lampi se upalilo "stand-up ovation".
Objavljujemo transkript razgovora. Opširnije....

Nezadovoljan jezikom i sadržajem RTV-a Federacije BiH fra Žarko Ilić iz Franjevačkog samostana Humac obratio se Federalnoj televiziji dopisom koji prenosimo u cijelostiNezadovoljan jezikom i sadržajem RTV-a Federacije BiH fra Žarko Ilić iz Franjevačkog samostana Humac obratio se Federalnoj televiziji dopisom koji prenosimo u cijelosti.
MOSTAR - Nezadovoljan jezikom i sadržajem RTV-a Federacije BiH fra Žarko Ilić iz Franjevačkog samostana Humac obratio se Federalnoj televiziji dopisom koji prenosimo u cijelosti.
"Uz Račun telekomunikacijskih usluga Hrvatskih telekomunikacija d. o. o. Mostar za ožujak 2004. primio sam i upozorenje: 'Vaše prigovore u svezi obveze plaćanja RTV pristojbe možete uputiti pismeno na adresu RTV FBiH, Bulevar Meše Selimovića br. 12, 71000 Sarajevo…' To činim ovim dopisom.
Iako nemam televizora, povremeno u drugoga pogledam vašu informativnu televizijsku emisiju. Slično katkada na svom radiju poslušam pokoju vašu radijsku emisiju. Jedno i drugo učinim samo zato što se vaša elektronička glasila nameću kao jedina službena, pa želim provjeriti kakva je u njima sadržajna i jezična ravnopravnost Hrvata i Bošnjaka. Nažalost, svaki put sam se razočarao. Zašto? Uvjeren sam, da vi svi to vrlo dobro znate.
Svjetske sile nepravedno su podijelile ovu našu nesretnu zemlju. U njoj plaćeni strani upravljači u svom izumu pod imenom Federacija jače Bošnjacima većinska prava na svim razinama, pa i na medijskom području. Ti isti moćnici Srbima priznaju isključiva prava na gotovo polovici BiH i još službeni naziv državnog značenja Republika srpska.
Istodobno, ti isti moćnici u ovoj istoj zemlji Hrvatima ne dopuštaju ni hrvatsko ime u nazivu jednog općinskog radija ili gradske televizije, kamoli koje jače ustanove. Time se gaze prirodna ljudska prava na osobno dostojanstvo i narodnu samobitnost.
Ako jedan narod i njegovi pojedinci nemaju svog jezika i škole, uljudbe i znanosti, gospodarstva i samouprave, oni su osuđeni na propast. A to se protivi i načelima Opće deklaracije o ljudskim pravima UN od 10. prosinca 1948.
Zbog svega toga ja se u savjesti ne osjećam dužnim vama plaćati pristojbu niti ću to učiniti dok sam slobodan. Tko nema prava, ne može imati ni obveza.
Kad u ovoj zemlji njezini upravitelji i hrvatskom narodu dopuste ono što žele svom, vrlo rado ću prihvatiti poziv na plaćanje propisane pristojbe.
Ja ni od vas ni od onih iznad vas ne tražim za se ni za svoj narod ništa više, nego što i vi želite sami sebi i svojima!
Nitko normalan ne može biti sretan, ako su nesretni ostali oko njega.
Nema nikakva objektivnog razloga, da se Hrvatima u BiH uskraćuje pravo na vlastita sredstva javnog priopćivanja s hrvatskim programom i jezikom. Ako je višejezična uljudba moguća u najuređenijoj europskoj državi Švicarskoj, zašto ne može biti i ovdje?!?
Na kraju vas pozdravljam i molim,da objavljivanjem mog cjelovitog prigovora pomognete boljitku svih nas", stoji u dopisu fra Žarka Ilića RTV-u Federacije BiH

I uz povlastice Federalnog zavoda za zapošljavanje, poslodavci u FBiH ne žele uposliti nove, akademski obrazovane, djelatnike u svojim tvrtkama. Program poticanja zapošljavanja mladih osoba s visokom stručnom spremom koji je u svibnju 2003. pokrenuo Federalni zavod za zapošljavanje još uvijek traje. Premda je planirani rok završetka ove akcije bio 1. kolovoz 2003. ipak je produžen do popune 1.000 kandidata na području FBiH. Jasmin Hodžić, jedan od djelatnika na ovom programu u Federalnom zavodu za zapošljavanje, u izjavi za Pincom.biz, kaže kako se do sada oko 350 mladih zaposlilo na ovaj način.
Federalni zavod za zapošljavanje osigurava 600 KM mjesečno za plaću po jednom kandidatu u razdoblju od 12 mjeseci, a postoje i drugi oblici dodatnog sufinanciranja u spomenutom programu na koje će biti utrošeno ukupno 8.820.000 KM. Sufinanciranje se odnosi na privatni sektor te na područja gdje su izražene potrebe za deficitarnim zanimanjima i u javnim tvrtkama i ustanovama s naglaskom na informatička znanja, znanja stranih jezika i prihvaćanje europskih standarda u organizaciji, radu i poslovanju.
Ovakvim načinom zapošljavanja mladim osobama bez radnog iskustva se omogućuje ravnopravno natjecanje na tržištu rada potiče povratak u mjesta prebivališta i destimulira njihov odlazak u inozemstvo.
Zanimljivo je istaknuti kako mnoge od tvrtki i organizacija nisu iskoristile ovu pogodnost. Na području Herceg-bosanske županije u Zavodu za zapošljavanje Livno ističu kako su prilikom obavještavanja 180 poslodavaca o ovom programu samo tri poslodavca izrazila spremnost za upošljavanjem po jedne osobe, dok je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, po riječima ravnatelja županijskog Zavoda za zapošljavanje Smaje Čevre, taj broj dosegao 100.

Na natječaj Federalnog zavoda za zapošljavanje za dodjelu poticajnih kreditnih sredstava putem Zavoda za zapošljavanje Županije herceg-bosanske kandidirano je 8 programa, isključivo iz oblasti proizvodnih djelatnosti s područja Livna.
Tri programa odnose se na finalnu obradu drveta, 2 u proizvodnji tekstila, 1 u obradi kamena, 1 program proizvodnje sokova, dok je 1 proizvodni program u fazi obrade.
Ukupna kreditna sredstva po ovim programima iznose oko 1,4 milijuna KM, a programi trebaju biti realizirani do kraja ove godine.
U Općini Livno u ovoj godini ostalo je 684.000 KM nesiskorištenih sredstava Federalnog zavoda anmjenjenih ovim potrebama.

Livnu održan sastanak na temu "Mogućnost i značaj izgradnje ceste više razine usluga na relaciji Split - Livno - Banja Luka - Okučani" na kojem je istaknuta važnost izgradnje ove ceste i povezivanje s koridorom 10 u Republici Hrvatskoj. Na inicijativu Udruge za poticanje razvoja infrastrukture iz Mostara i Direkcije za ceste iz Banja Luke, uz suglasnost zainteresiranih županija Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke, Hercegovačko-neretvanske iz Federacije BiH te Splitsko-dalmatinske iz Republike Hrvatske danas je u Livnu održan sastanak na temu "Mogućnost i značaj izgradnje ceste više razine usluga na relaciji Split - Livno - Banja Luka - Okučani".
Nakon sastanka koji je bio zatvoren za javnost, održana je konferencija za novinare na kojoj su govorili ministar prometa i veza u Vijeću ministara BiH Branko Dokić, predsjednik UO Udruge za poticanje razvoja infrastrukture Pavao Boban, pomoćnik ministara pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske Mijo Bezer i predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Stipo Pelivan.
Tom je prigodom istaknuta važnost izgradnje ove ceste i povezivanje s koridorom 10 u Republici Hrvatskoj.
Naime, taj koridor ima petlju u Okučanima i veliko je zanimanje Republike Hrvatske u povezivanju s Banjom Lukom.
Interes Hercegbosanske županije leži u činjenici da kroz Livnožupaniju već prolaze najvažniji prometni pravci koji povezuju razne dijelove BiH i susjednu Dalmaciju.
Na današnjem sastanku u Livnu bili su i predstavnici Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke

U Livnu je u četvrtak održan prvi radni sastanak članova Udruge poslodavaca Hercegbosanske županije iz Livna s čelnicima izvršne vlasti, na kojem se razgovaralo o ciljevima i djelovanju Udruge U Livnu je u četvrtak je održan prvi radni sastanak članova Udruge poslodavaca Hercegbosanske županije iz Livna s čelnicima izvršne vlasti, na kojem se razgovaralo o ciljevima i djelovanju Udruge, izradi strategije razvoja općine Livno i Hercegbosanske županije, razvoju poduzetništva, te o stvaranju mogućnosti za nova zapošljavanja.
Predsjednik Upravnog odbora Udruge i član UO Udruge poslodavaca F BiH Stjepan Matković ustvrdio je kako su članovi Udruge radili na oprijedlozima zakonske regulative za bolje uvjete razvoja poduzetništva i pokretanje malih i srednjih poduzeća prije svega kroz smanjenje poreznih davanja.
Načelnik Livna Stipe Barun je rekao kako će općina ove godine izdvojiti 500.000 KM za razvoj poduzetništva te da će s Udrugom poslodavaca HBŽ formirati poduzetničku zonu u Livnu u kojoj bi poduzetnici uz povoljne naknade mogli iznajmiti poslovni prostor. Kako je rekao Barun općina Livno će poduzetnicima omogućiti i povoljnu kupovinu državnog zemljišta za njihove poslovne aktivnosti.

TINO BRALO
biznismenLivnjak koji je veoma veliki biznismen,zivi i radi u Zagrebu.

nogometas- suvisno za bilo sto reci

glumicaZivi i radi u Sarajevu. Osim zapazenih kazalisnih uloga,uspjesna je i na filmu. Briljantno je odigrala ulogu Merime

Ivica Vrgoč, prof. rođen je 18.11.1977. god. u Livnu (BiH),
gdje je završio Osnovnu i Srednju školu. Za vrijeme školovanja kao igrač prolazi sve nogometne selekcije u klubu NK "Troglav" iz Livna. Nakon toga upisuje Fakultet za fizičku kulturu u Splitu (RH) i završava ga u predviđenom roku izvanrednim uspjehom.
Na fakultetu se specijalizira za nogometnog trenera i kondicionu pripremu sportaša. Nogometnu praksu za vrijeme školovanja završio je u NK "Hajduk" u Splitu. Po završetku fakulteta upisuje UEFA program za trenere i stječe UEFA "B" licencu.
Kroz sve vrijeme školovanja vodio je sve omladinske uzraste u bivšem premijerligašu sada članu prve B i H lige NK "Troglav" iz Livna. U sezoni 2001/02 bio je pomoćnik trenera u istoimenom klubu dok se natjecao u premier ligi.

DUSANKA MIRNIC

Samo pod Livanjskim nebom se radjaju ovakve ljepotice... Sve zelje za uspjesnu karijeru i da nasu ljepotu ponese u svijet

Nogometasi

Ovakve aktivnosti koje čini Lura na ovom području pokazuju pravu brigu za hrvatski narod u BiH. To bi trebale činiti i druge hrvatske kompanije koje imaju mogućnost investiranja
Ministar poljoprivrede Republike Hrvatske Božidar Pankretić samo je jedan od brojnih dužnosnika koji su u srijedu bili nazočni svečanom otvaranju novog pogona Lurine mljekare u Livnu. Kako razvitak poljoprivredne proizvodnje upravo na području Hercegbosanske županije najviše ovisi o mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda na tržite s druge strane Dinare, to nam se Pankretić činio jednim od najzanimljivijih sugovornika za naš list.
Gospodine Pankretiću, možete li se složiti s konstatacijom da Vlada RH u najvećoj mjeri drži u svojim rukama ključeve razvitka poljoprivredne proizvodnje na području Hercegbosanske županije?
Ne samo da drži ključeve, nego mogu reći da hrvatska država u tom smislu polako i otključava ta vrata. Pokazatelj toga je i ovo što je svojom investicijom u Livnu učinila Lura. U tom smjeru hrvatska Vlada svakako mora ići.
Naime, ja bih rekao da ovakve aktivnosti koje čini Lura na ovom području pokazuju pravu brigu za hrvatski narod u BiH. To bi trebale činiti i druge hrvatske kompanije koje imaju mogućnost investiranja. Da budemo iskreni, tu se radi i o obostranom interesu i određenim resursima koji moraju postojati u određenom području.
Sreća je što je Livno imalo mljekaru, što su ovdje bili vrijedni ljudi koji su znali proizvesti dobro poznati livanjski sir, pa je i Lura pronašla svoj interes. Ja vjerujem da ima još takvih proizvoda u BiH, posebno u ovom dijelu gdje žive Hrvati i da u tom dijelu treba dati inicijativu sa svih razina, od Vlade Republike Hrvatske do lokalnih dužnosnika koji predstavljaju i ovu županiju, kao i druge dijelove BiH.
Konkretno, kada je riječ o domaćim ljudima, oni bi svakako više investirali u poljoprivrednu proizvodnju da su u mogućnosti plasirati svoje proizvode u Hrvatsku. Postoji li na vidiku neko rješenje koje bi u tom smislu išlo naruku tim ljudima?
Granica je nešto što moramo poštovati zbog toga što ja vjerujem da svi naši ljudi u BiH žele da Hrvatska što prije postane punopravnom članicom Europske unije. Da bi to bila ona mora poštovati određene cenzuse i direktive, pa mora poštovati i određene veterinarske propise.
Prema tome, tu je riječ o razvijanju određenih zakonskih propisa u Hrvatskoj i našoj spremnosti da kolegama u BiH pružimo pomoć da i oni dostignu tu razinu. Kada se to pitanje zakonskih propisa riješi, onda granica neće predstavljati nikakav problem, naročito nakon ugovora koji smo potpisali s BiH o slobodnoj trgovini.
Vi ste u Livnu najavili kako će hrvatska Vlada kreditno poticati i izvoznike s ovih prostora. O čemu se tu zapravo radi?
Preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak mi ćemo davati određene kredite tvrtkama i iz BiH za uvoz proizvoda iz Hrvatske. To je jedno kreditiranje koje se puno primjenjuje u svijetu i mi ga želimo također primijeniti kod nas. Primjerice, ako se pšenica uvozi iz Amerike, na taj način mi želimo pomoći bosanskohercegovačkim tvrtkama da one tu pšenicu uvezu iz Hrvatske

Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, pozdravio je poslovnu mudrost ne samo matične tvrtke nego i državnih struktura RH koji su odlučili investirati u gospodarstvo BiH
LIVNO - Luka Rajić, vlasnik tvrtke Lura, investirao je 15 milijuna kuna u novi pogon Lure u Livnu Lura mljekaru. Riječ je o najmodernijoj sirani na bosanskohercegovačkom tržištu, koju je otvorio Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH.
Čović je otvarajući Lura mljekaru Livno pozdravio poslovnu mudrost ne samo matične tvrtke nego i državnih struktura RH koji su odlučili investirati u gospodarstvo BiH.
- Zajedničkim gospodarskim projektima poništimo političke barijere radi bolje budućnosti i BiH i Hrvatske - kazao je tom prigodom Čović i ocijenio da siva ekonomija i određene kriminalne radnje, na žalost, još uvijek sprječavaju jači investicijskih zamah u BiH.
- Obveza je nove vlasti u BiH da ne čeka blagoslov predstavnika međunarodne zajednice nego da ovakvim projektima uvjeri sve kako je u BiH moguće živjeti od rada - nastavio je Čović ističući kako je Livno kraj bogomdan za uspješan razvitak poljoprivrede, a Lura je pokrenula inicijativu za uspješnu ekonomsku samoodrživost ovoga kraja.
Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva RH i izaslanik Predsjednika Hrvatske, podsjetio je na uspješnu suradnju i međusobnu trgovačku razmjenu BiH i Hrvatske ali i naglasio da se upravo u poljoprivredno-prerađivačkoj industriji kriju veliki potencijali za još bolji rezultat. Pankretić je posebno naglasio mogućnost da se zajedničkim projektima otvaraju nova radna mjesta ali i traži bolje pozicioniranje na trećim tržištima. Najavio je da će Hrvatska banka za obnovu i razvoj osigurati povoljne kredite izvoznicima dviju država.
Željko Perić, član Uprave Lure, posebno se osvrnuo na činjenicu da smo svjedoci neizbježne liberalizacije vanjskotrgovačkih odnosa.
- Tko to shvati na vrijeme u velikoj je prednosti, a mi se usuđujemo kazati da je Lura ovom investicijom dokazala upravo takvu orijentaciju - kazao je Perić dodajući kako tvrtka ima ključnu odrednicu da postane jaka regionalna kompanija u mljekarstvu, konditorskoj industriji i proizvodnji bezalkoholnih pića.
Željko Marjan, direktor Lurine mljekare Livno, podsjetio je da je ova investicija prvo veliko strano ulaganje koje uspješno svjedoči i o prvoj privatizaciji u livanjskom kraju. Livanjski sir autohtoni je proizvod, a 1200 kooperanata, koji dnevno isporučuju oko 52 tisuće litara mlijeka, svakog mjeseca uredno primaju isplatu od Lure, obrazložio je Marjan podsjećajući da je prošle godine livanjska mljekara izvezla 70 posto svoje proizvodnje, u vrijednosti oko 1,6 milijuna

Posle novogodišnjih skandala - blic venčanja i razvoda – 22-godišnja Britney Spears privukla je pažnju Hugh Hefnera, vlasnik “Playboya”, poznatog kao ljubitelja mladih devojaka.
Hefner je naime ponudio Britney da se slika za njegov časopis i prokomentarisao za medije: “Britney bi bila sjajna. Picasso je imao svoju ružičastu fazu, a ja sam sada u blond fazi!”
Ovaj vitalni 77-godišnjak dodao je da će učiniti sve što je potrebno da nagovori Britney da se golišava slika za “Playboy” i prihvatiće da plati svaku cifru koju mu Britney bude tražila.
U međuvremenu se veliki magazini, a pogotovo američki, otimaju za fotografije sa nedavnog venčanja Britney i Jasona Alexandera. Slike su snimljene odmah nakon ceremonije u kapeli Little White u Las Vegasu, a dosad je najviše ponudio magazin “Star”, čak oko 100.000 dolara.
Kao što je poznato, Britney i Jason bili su braku samo 55 sati, a taj brak bi najverovatnije trajao i kraće da nisu morali da čekaju prvi radni dan, to jest ponedjeljak kada se otvaraju sudovi i kada se moglo obaviti poništenje braka.

U situaciji kada livanjski političari, koristeći se apsolutnom većinom koju trenutačno imaju u Županijskoj skupštini i vladi, gledaju samo kako odvući što više vlasti i političke moći u Livno, ja više nisam mogao ostati na čelu Skupštine - kazao je Bagarić
TOMISLAV GRAD - Zbog činjenice da ovdašnji političari svoje udobne fotelje i dobro plaćene sinekure rijetko svojevoljno napuštaju, jedna je ostavka ovih dana postala političkom top-temom kako u Tomislav Gradu, tako i u Hercegbosanskoj županiji. Nezadovoljan načinom na koji ovdašnji politički vrh vodi Hercegbosansku županiju, neopozivu je ostavku ovih dana podnio predsjednik Županijske skupštine Dragan Bagarić.
Prema onome što je u skupštini u povodu toga kazano novinarima, kap koja je prelila čašu Bagarićeva nezadovoljstva bila je odluka županijske vlade da utvrdi Prijedlog amandmana na Ustav Županije, a da, pritom, vlada nije uvažila ni jednu jedinu zastupničku primjedbu ili prijedlog istaknut na skupštinskoj raspravi o toj temi.
Kroz takav, za Bagarića neprihvatljiv način utvrđivanja amandmana na županijski Ustav, aktualna je vlada, uz besprizorno gaženje temeljnih demokratskih uzusa i političkih načela, samo nastavila planiranu koncentraciju institucija političke i financijske moći u grad Livno.
Vođena sebičnim interesom livanjske političke vrhuške, županijska je vlada, drži Bagarić, suprotno demokratskoj praksi i mnogobrojnim zahtjevima koji su dolazili iz drugih općina, svjesno izbjegavala svaki prethodni razgovor o toj temi, što je za rezultat imalo izostanak bilo kakvog političkog dogovora na široj razini. U situaciji kada livanjski političari, bez obzira na stranačku boju ili pripadnost, koristeći se apsolutnom većinom koju trenutačno imaju u Županijskoj skupštini i vladi, gledaju samo kako kroz premještanje institucija odvući što više vlasti i političke moći u Livno, ja više nisam mogao ostati na čelu Županijske skupštine — kazao je za naš list Dragan Bagarić.
Što se, pak, Bagarićeva nasljednika tiče, dosadašnja praksa kaže da bi na mjesto prvog čovjeka Županijske skupštine opet trebao zasjesti jedan Duvnjak. U ovdašnjim političkim kuloarima, međutim, već kruži priča da u Tomislav Gradu nema političara koji je zarad visoke političke funkcije spreman stati iza odluka koje donosi jedino livanjska politička vrhuška.
Ako je, dakle, vjerovati kuloarima, Livnjaci bi uskoro trebali zadobiti apsolutnu političku vlast u Hercegbosanskoj županiji jer bi novi predsjednik Skupštine morao biti njihov čovjek. Koliko god se ovakva koncentracija političke moći u malom broju ruku na prvi pogled činila demokratski apsurdnom i politički opasnom, dobra stvar je ipak to što ćemo ubuduće lakše moći imenovati krivca za sve loše i zaslužnog za sve dobro što se u Hercegbosanskoj županiji bude događalo.