Ovakve aktivnosti koje čini Lura na ovom području pokazuju pravu brigu za hrvatski narod u BiH. To bi trebale činiti i druge hrvatske kompanije koje imaju mogućnost investiranja
Ministar poljoprivrede Republike Hrvatske Božidar Pankretić samo je jedan od brojnih dužnosnika koji su u srijedu bili nazočni svečanom otvaranju novog pogona Lurine mljekare u Livnu. Kako razvitak poljoprivredne proizvodnje upravo na području Hercegbosanske županije najviše ovisi o mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda na tržite s druge strane Dinare, to nam se Pankretić činio jednim od najzanimljivijih sugovornika za naš list.
Gospodine Pankretiću, možete li se složiti s konstatacijom da Vlada RH u najvećoj mjeri drži u svojim rukama ključeve razvitka poljoprivredne proizvodnje na području Hercegbosanske županije?
Ne samo da drži ključeve, nego mogu reći da hrvatska država u tom smislu polako i otključava ta vrata. Pokazatelj toga je i ovo što je svojom investicijom u Livnu učinila Lura. U tom smjeru hrvatska Vlada svakako mora ići.
Naime, ja bih rekao da ovakve aktivnosti koje čini Lura na ovom području pokazuju pravu brigu za hrvatski narod u BiH. To bi trebale činiti i druge hrvatske kompanije koje imaju mogućnost investiranja. Da budemo iskreni, tu se radi i o obostranom interesu i određenim resursima koji moraju postojati u određenom području.
Sreća je što je Livno imalo mljekaru, što su ovdje bili vrijedni ljudi koji su znali proizvesti dobro poznati livanjski sir, pa je i Lura pronašla svoj interes. Ja vjerujem da ima još takvih proizvoda u BiH, posebno u ovom dijelu gdje žive Hrvati i da u tom dijelu treba dati inicijativu sa svih razina, od Vlade Republike Hrvatske do lokalnih dužnosnika koji predstavljaju i ovu županiju, kao i druge dijelove BiH.
Konkretno, kada je riječ o domaćim ljudima, oni bi svakako više investirali u poljoprivrednu proizvodnju da su u mogućnosti plasirati svoje proizvode u Hrvatsku. Postoji li na vidiku neko rješenje koje bi u tom smislu išlo naruku tim ljudima?
Granica je nešto što moramo poštovati zbog toga što ja vjerujem da svi naši ljudi u BiH žele da Hrvatska što prije postane punopravnom članicom Europske unije. Da bi to bila ona mora poštovati određene cenzuse i direktive, pa mora poštovati i određene veterinarske propise.
Prema tome, tu je riječ o razvijanju određenih zakonskih propisa u Hrvatskoj i našoj spremnosti da kolegama u BiH pružimo pomoć da i oni dostignu tu razinu. Kada se to pitanje zakonskih propisa riješi, onda granica neće predstavljati nikakav problem, naročito nakon ugovora koji smo potpisali s BiH o slobodnoj trgovini.
Vi ste u Livnu najavili kako će hrvatska Vlada kreditno poticati i izvoznike s ovih prostora. O čemu se tu zapravo radi?
Preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak mi ćemo davati određene kredite tvrtkama i iz BiH za uvoz proizvoda iz Hrvatske. To je jedno kreditiranje koje se puno primjenjuje u svijetu i mi ga želimo također primijeniti kod nas. Primjerice, ako se pšenica uvozi iz Amerike, na taj način mi želimo pomoći bosanskohercegovačkim tvrtkama da one tu pšenicu uvezu iz Hrvatske