Ovakve aktivnosti koje čini Lura na ovom području pokazuju pravu brigu za hrvatski narod u BiH. To bi trebale činiti i druge hrvatske kompanije koje imaju mogućnost investiranja
Ministar poljoprivrede Republike Hrvatske Božidar Pankretić samo je jedan od brojnih dužnosnika koji su u srijedu bili nazočni svečanom otvaranju novog pogona Lurine mljekare u Livnu. Kako razvitak poljoprivredne proizvodnje upravo na području Hercegbosanske županije najviše ovisi o mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda na tržite s druge strane Dinare, to nam se Pankretić činio jednim od najzanimljivijih sugovornika za naš list.
Gospodine Pankretiću, možete li se složiti s konstatacijom da Vlada RH u najvećoj mjeri drži u svojim rukama ključeve razvitka poljoprivredne proizvodnje na području Hercegbosanske županije?
Ne samo da drži ključeve, nego mogu reći da hrvatska država u tom smislu polako i otključava ta vrata. Pokazatelj toga je i ovo što je svojom investicijom u Livnu učinila Lura. U tom smjeru hrvatska Vlada svakako mora ići.
Naime, ja bih rekao da ovakve aktivnosti koje čini Lura na ovom području pokazuju pravu brigu za hrvatski narod u BiH. To bi trebale činiti i druge hrvatske kompanije koje imaju mogućnost investiranja. Da budemo iskreni, tu se radi i o obostranom interesu i određenim resursima koji moraju postojati u određenom području.
Sreća je što je Livno imalo mljekaru, što su ovdje bili vrijedni ljudi koji su znali proizvesti dobro poznati livanjski sir, pa je i Lura pronašla svoj interes. Ja vjerujem da ima još takvih proizvoda u BiH, posebno u ovom dijelu gdje žive Hrvati i da u tom dijelu treba dati inicijativu sa svih razina, od Vlade Republike Hrvatske do lokalnih dužnosnika koji predstavljaju i ovu županiju, kao i druge dijelove BiH.
Konkretno, kada je riječ o domaćim ljudima, oni bi svakako više investirali u poljoprivrednu proizvodnju da su u mogućnosti plasirati svoje proizvode u Hrvatsku. Postoji li na vidiku neko rješenje koje bi u tom smislu išlo naruku tim ljudima?
Granica je nešto što moramo poštovati zbog toga što ja vjerujem da svi naši ljudi u BiH žele da Hrvatska što prije postane punopravnom članicom Europske unije. Da bi to bila ona mora poštovati određene cenzuse i direktive, pa mora poštovati i određene veterinarske propise.
Prema tome, tu je riječ o razvijanju određenih zakonskih propisa u Hrvatskoj i našoj spremnosti da kolegama u BiH pružimo pomoć da i oni dostignu tu razinu. Kada se to pitanje zakonskih propisa riješi, onda granica neće predstavljati nikakav problem, naročito nakon ugovora koji smo potpisali s BiH o slobodnoj trgovini.
Vi ste u Livnu najavili kako će hrvatska Vlada kreditno poticati i izvoznike s ovih prostora. O čemu se tu zapravo radi?
Preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak mi ćemo davati određene kredite tvrtkama i iz BiH za uvoz proizvoda iz Hrvatske. To je jedno kreditiranje koje se puno primjenjuje u svijetu i mi ga želimo također primijeniti kod nas. Primjerice, ako se pšenica uvozi iz Amerike, na taj način mi želimo pomoći bosanskohercegovačkim tvrtkama da one tu pšenicu uvezu iz Hrvatske
Post je objavljen 02.06.2004. u 20:30 sati.