| < | siječanj, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Srdačno pozdravljam sve blogerice i blogere kao i sve ostale posjetitelje koji gledaju moje fotografije te čitaju moje stihove, crtice, kratke priče i osvrte što ih ispisujem na ovim digitalnim listićima.
lat. litterula, ae, f.
1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.
Copyright © Litterula.
Objavljeni listići - osvrti, crtice, kratke priče i moji stihovi
Ajd stišaj to!
Akrobacije na motociklima
Alzheimerova demencija
Ana i Željko
Andromeda
Asistent - pomoć i podrška
Bajeri
Bakina kuhinja
Bakine škare
Beskućnici
Biovreća
bit će opet slobodna
Blockbusting
Boss od Čakovca
Božićnica
Božićno drvce
Božićno vrijeme
Božićna pšenica i Barbarine grančice
Briga o uhu i sluhu
Capraške skulpture
Cijepljenje
Crvene jabuke
Čuvari djetinjstva
Da sam ja bogataš
debeo kameni zid
Debljina prvog stupnja
Dezinfekcija ruku
Digitalizacija
Dioklecijanova palača
Disciplina
dok je još mogla hodati
dok ju je držao u naručju
Domaći putar
doma, doma se vrnuti hoču
Dragutin Gorjanović Kramberger
Drugi rujna
duge si gruntam
Emisija za selo i poljoprivredu
Frkovićev most
Gdo bu te splievil
gdo je te bil
Glazba na radiju
gle kak je divan dan
Godina željeznice
Govor mojih predaka
Gradski muzej obilježava sedamdesetu obljetnicu
Inkluzivna farma
Isus mi je svagda radost
Izlet u Krapinu
Jabuke iz trnaca StarogTate
Jankić
kad bi mogao
kad je uhvati
kad se razljuti
kako sve to uskladiti
Kamenčići
kao kapljica vode
kao nerazumno dijete
Kapeler pita
Kartica
Klara i Džoni
Klaustrofobija
komadić sam leda
Korisne životinjice
Krizanteme
Kućni prag
Kupalište na Zibelu
Kupom uzvodno
Ladva
Lastavica - ptica godine
Lea Deutsch
Lišće Frana Mažuranića
Majstor
Mali Kaptol
Maria Mitchell
Mato Celestin Medović
Matoš na klupi
Međunarodni dan osoba s invaliditetom
Mendo i Slavica
Mlijeko u prahu
Mogel mi je hmrijeti!!!
Mogla mi je kuća izgorit
Moje fotografije
Muzikologija i glazbena pedagogija
Mužar
Ne bu mi više nigdo komandijeral!!!
ne tuguj
ne, nije novac ono što ga čini sretnim
nigdo nae zna
ništa mi drugo u životu ne treba
nitko ne zna o čemu je riječ
nož mu je u srce zabola
njegove su oči izgubile boju
njegov brod ga čeka
njen brod stiže
njen vrt je bio prepun cvijeća
Njihove riječi odnosi vjetar
ona je potpuno iscrpljena
ona je preživjela
ona gleda taj divan svijet
ona grli cijeli svijet
ona je neozbiljna
ona je nezgrapna i nespretna
ona može brbljati o svemu
ona ne želi biti vječno mlada
ona ne želi
ona nikad nije imala vremena
ona se boji
ona svakog jutra ustaje u tri
ona želi biti biljka
on je jako neozbiljan momak
on je umoran
on je stvorio svoj svijet
on još uvijek čeka
on sve mora sam
on stoji na rubu
on traži svoj izgubljeni život
Oš kupit ciglu?
Oton Kučera
Pjevačica
Pjevanje na misi nije koncert
Plivanjem do zdravlja
Poezija i proza
Podgarić i Garić
Pokupski drmeš
po svemirskim prostranstvima
Pranje povrća i voća
Prelijepi Velebit
pusti otok
Rad od kuće kod kuće
Rawhide
Recikliram, kompostiram...
reci mi
Robex i Medo
Roan je slomio nogusad kad je odlučio otići
Sakupljači
Salštange ili kajzerice?
Scott Joplin
Segestika i Siscia
Serpico
Skroviti vrt
Slavimo slavno
smisao života
Stara mama
Svaki dan jedna jabuka
sve pod kontrolom
sve ću zaboraviti
Svjetski dan glasa
Svjetski dan radija
Svjetski dan štednje
Stara vrtlarica
Staramama
Stigla nam je jesen
Stolić za laptop
suza kapne na dlan
Šlauf
Šnajderica
što se dogodilo
što vidiš
tamo bi i ona biti htjela
Tko se oženio
Tlapnja njegova srca
tražim svoj izgubljeni planet
Treba imati i malo sreće
Tu je tvoj dom
u dubokoj šumi
Ue o muite arukou
U Mariji Bistrici, a ne na Bistri
UOSI SMŽ
u snažnoj erupciji
u suton
Uyimbube
Veni Creator Spiritus
Viktorovac
Vincent
Voćni jogurt
Vratimo glazbala u dječje ruke
vrijeme došašća
Vruće selo na Madagaskaru
Vuk samotnjak
Vu to vreme godišča
Zagorje ja tvoj sem sin
zagrli me
Zagrebačka uspinjača
Zaslužena mirovina
Zaštitne maske
Zaželi
Zeko i potočić
zemlja i zrak
zima se bliži
znam da me više ne voliš
znam da negdje daleko
Željeznički most
Žive jaslice
žive pod istim krovom
Zanimljivi blogovi
Agava
Aneta
AnnaBonni
Aurora
AP-Plaćenici
Bellarte
Blumi
Borut
Demetra
Dinaja
drugadva
Dvitririchi
Eh saznala
Emma
Euro
Galaksija
Geomir
Goddess Vesna
gogoo
Konobarica
Lastavica
lijemudro
Livio D.
luki
More ljubavi
Morska
mecabg
Meister Huc
modrinaneba
Nachtfresser
nema garancije
Rose
samolagano
Samosvoja
Sewen
Sjećanja
Starry Night
Taango
Teuta
U zvijezdama
Viatrix
Vjetar
Vlad
white lilith
Zemlja
|
23. siječnja 1952. god. u Bijou Theatre u New York City-ju premijerno je prikazan britanski film Cry the Beloved Country tj. Plači, voljena zemljo, snimljen prema istoimenom romanu Alana Patona. Producent i redatelj filma bio je Zoltán Korda, britansko-američki redatelj madžarsko-židovskog podrijetla, a glavne uloge tumačili su Sidney Poitier, Charles Carson i Canada Lee. Taj zanimljiv crno-bijeli film gledala sam već nekoliko puta, a prije nekoliko dana ponovo je bio prikazan na HRT 3. Slučajno sam uključila televizor baš kad je film započeo pa sam desnim uhom – u trenutku kad je svećenik Stephen Kumalo vlakom doputovao u Joburg kako bi pomogao svojoj sestri i potražio svog sina – usred buke koja vlada na kolodvoru čula zanimljivo pjevanje neke skupine momaka. Ta pjesma koju su izvodili bila je jako slična poznatoj pjesmi The Lion Sleeps Tonight iz Disneyeva filma Kralj lavova iz 1994. godine - ja sam ju naučila pjevati dok sam bila članica gradskog pjevačkog zbora. A kad sam čula te momke u filmu kako pjevaju, krenula sam u potragu za informacijama o pjesmi The Lion Sleeps Tonight; već znate da Litterula nema mira dok ne sazna ono što je zanima. Pa sam tako čeprkajući po internetu saznala da je južnoafrički zulu pjevač Solomon Linda, čovjek iz Natala, u Johannesburgu osmislio jednu od najpoznatijih afričkih pjesama - pjesmu Mbube. Solomon Linda je 1933. god. s grupom prijatelja osnovao momačku grupu Evening Birds, a izvodili su tradicionalnu južnoafričku vokalnu a cappella glazbu, koja se pjeva na način poziva i odgovora. Naime, na početku 20. st. mladi južnoafrički Zulu muškarci iz obližnjih gradova i sela doseljavali su se u Johannesburg kako bi pronašli posao u rudnicima i tvornicima. Oni su sa sobom donosili i svoje običaje, a kako bi očuvali osjećaj zajedništva, osnivali su i pjevačke skupine. Tijekom vikenda razvijali su društveni život koji se uglavnom sastojao od pjevanja i plesa. Organizirali su i natjecanja u kojima su najbolje grupe pokazivale svoje talente. Tako je i mladi Solomon Linda, koji je tada radio za Gallo Record Company u Johannesburgu kao čistač i paker gramofonskih ploča, vikende provodio nastupajući sa svojom klapom The Evening Birds na tim okupljanjima i natjecanjima, kao i na zabavama, proslavama, vjenčanjima i sličnim događanjima. A u toj izdavačkoj kući u kojoj je radio, Linda i njegovi kolege glazbenici snimili su 1939. god. i nekoliko pjesama. Jedna od tih pjesama bila je i pjesma Mbube, što na jeziku naroda Zulu znači lav. Pronašla sam snimku na internetu pa je možemo poslušati: Izdana kao gramofonska ploča od 78 okretaja u minuti i reklamirana crnačkoj publici, Mbube je ubrzo postala hit, a Linda je bio zvijezda diljem Južne Afrike. Do 1948. pjesma je prodana u više od 100 000 primjeraka u Africi i među crnim južnoafričkim imigrantima u Velikoj Britaniji. Po toj pjesmi, glasno i moćno afričko klapsko četveroglasno a cappella pjevanje popraćeno plesom nazvano je Mbube, a bilo je preteča kasnijih afričkih zborskih žanrova mbaqanga i iscathamiya. U Južnoj Africi u to doba je vladao apartheid i autorska prava crnaca nisu bila zaštićena zakonom. Gallo Studios platio je Solomonu Linda deset šilinga - oko 87 centi - za autorska prava na Mbube. Jesu li ostali članovi klape primili bilo kakvu naknadu nije poznato. Kako su godine prolazile bilo je sve više novih verzija pjesme, a glazba je korištena i u filmovima - najpoznatiji je dakako Disneyev Kralj lavova što sam već spomenula – i zarada izdavačkih kuća, američkih autora i izvođača pjesme na osnovi autorskih prava bila je sve veća. Negdje sam pronašla podatak da je samo za korištenje pjesme u filmu Kralj lavova naknada iznosila oko 15 milijuna dolara. A Solomon Linda, koji je trebao dobiti bar dio toga novca, živio je u krajnjem siromaštvu sa ženom i osmero djece u Sowetu, ozloglašenoj crnačkoj sirotinjskoj četvrti Johannesburga u zemljanoj kolibi gdje su preživljavali hraneći se kukuruznom kašom i kokošjim nogicama; dvoje njihove djece umrlo je u ranom djetinjstvu od pothranjenosti. Sam Solomon Linda umro je od zatajenja bubrega u 53. godini života. Tek 45 godina nakon njegove smrti njegovi su potomci dobili dio honorara na koji je Solomon Linda kao autor izvornoga napjeva imao pravo. A što se u idućim desetljećima zbivalo s pjesmom Mbube, jednom od najpoznatijih melodija na svijetu? Najprije je 1949. god. Alan Lomax, direktor folk glazbe za Decca Records, svom prijatelju Peteu Seegeru, vođi folk grupe The Weavers, spomenuo snimku Solomona Linda. Seegeru je pjesma bila zanimljiva pa su u studenom 1951., nakon što su pjesmu izvodili najmanje godinu dana na svojim koncertima, The Weavers snimili prilagođenu verziju s puhačima, gudačkim orkestrom i zborom i objavili je kao singl od 78 okretaja u minuti pod nazivom Wimoweh. Taj naslov pjesma je dobila zbog pogrešno protumačenog refrena izvorne pjesme koji je glasio: Uyimbube što na zulu jeziku znači: Ti si lav. Ta snimka je postala veliki hit, dospjela je među deset najboljih na Billboardovoj listi te postala sastavni dio repertoara The Weaversa na njihovim koncertima; a kad je Pete Seeger pjevao Wimoweh uživo na koncertima, govorio je da je to pjesma iz Južne Afrike. Možda je mislio da je to neki južnoafrički narodni napjev, a ne djelo nekog autora. Evo snimke: Nakon toga pjesmu su prilagodili i obradili mnogi pop i folk izvođači, npr. Jimmy Dorsey, Yma Sumac, Miriam Makeba, Kingston Trio i mnogi drugi, neki pod nazivom Mbube, neki pod nazivom Wimoweh, a neki pod nazivom The Lion Sleeps Tonight. Godine 1961. verzija pod nazivom The Lion Sleeps Tonight koju je doo-wop grupa Tokens prilagodila na engleski postala je hit broj jedan u Sjedinjenim Državama. Evo je: Jedna od najpopularnijih obrada pjesme Mbube je snimka Roberta Johna, koja je dosegla 3. mjesto na američkim ljestvicama i prodana je u više od milijun primjeraka za što je Robert John nagrađen zlatnim diskom od strane Udruge diskografske industrije Amerike. Evo i te snimke, poslušajmo: A pri kraju mog cijelodnevnog istraživanja dobila sam potvrdu da sam bila u pravu kad sam primijetila da je napjev koji sam čula u filmu jako sličan pjesmi The Lion Sleeps Tonight koju sam pjevala u Danici. Jer dok sam tražila informacije o filmu naišla sam na podatak da je snimka pjesme Mbube Solomona Linda i njegovih The Evening Birds-a doista bila korištena u filmu Cry, the Beloved Country. Pronašla sam na internetu i kratki film o Solomonu Linda, pa ako vas zanima kralj lavova tj. mbube pogledajmo i Priču o Solomonu Linda: I na kraju još samo jedno pitanje: kako se Solomon Linda osjećao kad bi čuo svoju pjesmu na radiju, pjesmu koju je on smislio i prvi otpjevao, a za koju nije dobio ni autorsko pravo ni naknadu? Je li ga to mučilo kao što bi mučilo mene da sam skladala neku pjesmu ili napisala neki roman, pa da je onda moj rad ukraden i da je netko drugi na tome zaradio milijune dolara? |