Zašto ne vidimo šumu od drveća?

srijeda , 31.12.2025.

Živimo u vremenu ubrzanih i dubokih promjena koje istovremeno oblikuju gospodarstvo, društvo i način na koji posluju organizacije: klimatske promjene, rast društvenih nejednakosti, digitalna transformacija, gubitak povjerenja u institucije i snažan regulatorni pritisak više nisu izolirani fenomeni, već nova realnost poslovanja. Unatoč tome, mnoge organizacije i dalje djeluju kratkovidno, fokusirane na kratkoročne financijske rezultate, zanemarujući dugoročne rizike i očekivanja ključnih dionika, što se najjasnije vidi kroz organizacijsku miopiju i inerciju, dvije „bolesti“ suvremenog menadžmenta. Primjeri poput Volkswagenova Dieselgatea ili propasti Kodaka i BlackBerryja pokazuju da ignoriranje tektonskih promjena i odbijanje prilagodbe ne dovodi samo do reputacijskih i financijskih gubitaka, nego i do strateškog sloma. Istodobno, Europska unija jasno poručuje da održivost više nije stvar dobre volje, već temelj konkurentnosti, kroz regulatorni okvir koji ne ukida ESG ciljeve, nego ih čini operativno provedivima i obvezujućima. Podaci o ponašanju kupaca, zaposlenika i investitora potvrđuju isto: povjerenje, svrha i društvena odgovornost postaju nova valuta uspjeha, dok greenwashing, kratkoročna logika profita i zanemarivanje okolišnih i društvenih učinaka sve brže kažnjavaju tržišta. Najuspješniji lideri posljednjeg desetljeća to su već shvatili – kompanije s jasnom svrhom postojanja, snažnim vrijednostima i fokusom na stvaranje vrijednosti za sve ključne dionike dugoročno su i otpornije i profitabilnije. Zato danas ključno pitanje za svaku organizaciju više nije što radi ili kako to radi, nego zašto postoji, jer u svijetu u kojem se promjene događaju brže nego ikad, problem često nije u tome da nemamo oči, nego da ne znamo kamo gledati.

Sukobi u timu – normalan dio zajedničkog rada

četvrtak , 11.12.2025.

U svakom timu prije ili kasnije pojave se razlike u mišljenjima. To ne znači da tim ne funkcionira, nego da svatko od nas ima svoj stil rada i način razmišljanja. Nekad se neslaganje vidi odmah, a nekad ga samo osjetimo kao napetost u komunikaciji.
Iako zvuče negativno, sukobi mogu imati i dobre strane. Često nas potaknu da otvoreno kažemo što mislimo, da čujemo tuđe argumente i da dođemo do rješenja koja možda ne bismo primijetili bez rasprave. Naravno, problem nastaje kada se nesuglasice izbjegavaju ili kada ih shvatimo previše osobno.
Primijetili smo da se sukobi najčešće javljaju zbog razlika u stilu rada. Nekima odgovara brža akcija, dok drugi vole sve dobro promisliti. Netko stalno donosi nove ideje, a netko drugi više pazi na praktičnu izvedbu. Te razlike same po sebi nisu loše, ali lako dovedu do trenja ako se o njima ne razgovara.
Najbolje rezultate gotovo uvijek daje iskren razgovor. Nekad je dovoljno samo objasniti svoju perspektivu, a nekad je potreban kompromis i malo više strpljenja. Važno je prepoznati trenutak kada treba odmah reagirati i kada je bolje pričekati da se situacija smiri.

Na kraju, sukobi su dio svakog zajedničkog rada. Ako se njima upravlja na zdrav način, tim postaje povezaniji, ljudi se bolje razumiju i lakše surađuju. Zato sukob ne gledamo kao nešto nužno negativno, nego kao priliku da tim s vremenom postane jači.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.