Kuće Hrvatska

Čini se kako nikad prije kao sada nije bio tako velik izbor nekretnina (građevinskog i poljoprivrednog zemljišta, kuća, vila, vikendica, hotela, jahti, gotovih projekata...) na području Dalmatinske zagore, Makarske rivijere te okolice Omiša. Cijena im je tijekom dvije protekle godine recesije znatno pala, posebice kamenim kućama, stanovima i građevinskom zemljištu. Primjerice, sada se u poduzetničkim zonama zagorskog dijela Splitsko-dalmatinske županije od Vrlike do Vrgorca (Kosora, Prisika 2, Dicmo, Kukuzovac, Čaporice, Podi) cijena kreće od 10 za Kosoru do 146 kuna za Kukuzovac po metru četvornom.

Kupoprodajna cijena je nešto viša u novom imotskom stambenom naselju Gaj, gdje se metar četvorni građevinskog zemljišta na atraktivnoj lokaciji prodaje između 35 i 40 eura. Naime, gradnjom autoceste kroz Zabiokovlje, probijanjem biokovskog tunela i uređenjem poduzetničkih zona na vrijednosti su dobile i nekretnine na potezu Imotski - prometni čvor autoceste u Zagvozdu, naročito uz trasu buduće brze ceste na lijevoj obali Vrljike, zatim kroz imotska Poljica, ali i krš na širem području.

Za kupce su i dalje privlačne stare kamene kuće zbog ambijenta te infrastrukture, poput one u Imotskom nadomak Modrog jezera, površine 120 četvornih metara kao i još 450 kvadrata1 zemljišta, koja se prodaje za 80.000 eura. Sličnih je objekata mnogo, primjerice u Zadvarju gdje se jedna kuća prodaje za 80.000 eura, a kamena kuća u Prološcu, površine 300 i zemljišta 1600 kvadrata, nudi se za 290.000 eura. U tom se mjestu prodaju i stambeni prostori prema povoljnim cijenama, kao i u Poljicima gdje je cijena 720 četvornih metara građevinskog zemljišta 40.000 eura.

U Vileničinoj dragi na južnoj strani Imotskog, na građevinskom zemljištu površine 4500 četvornih metara pet parcela prodaje se za oko 140.000 eura. Građevinsko zemljište u Glavini Donjoj uz prometnicu, veličine 1860 kvadrata, nudi se po cijeni od 37.200 eura. Metar četvorni poslovnog zemljišta uz cestu Imotsko – Kamenmost. Gradnjom autoceste kroz Zabiokovlje, probijanjem biokovskog tunela i uređenjem poduzetničkih zona na vrijednosti su dobile i nekretnine na potezu Imotski - prometni čvor autoceste u Zagvozdu, naročito uz trasu buduće brze ceste na lijevoj obali Vrljike, zatim kroz imotska Poljica i krš na širem području tisuća eura cijena je za staru kamenu kuću pokraj Modrog jezera može se kupiti po cijeni od 60 eura, dok metar četvorni stambenog prostora u novogradnji usred Imotskog stoji 1000 eura.

Mogu se pohvaliti i većim prodanim nekretninama prije nekoliko mjeseci u cijeloj Hrvatskoj gdje djeluje agencija Ajduk iz Kamenmosta. Nedavno je jadan Poljak iz Varšave na Pelješcu kupio građevinsko zemljište od 380 četvornih metara s kompletnom infrastrukturom, u blizini mora, koju je platio 83.000 eura. Sve smo obavili u jednom danu papire i isplatu prodavatelju. Imamo još lijepih primjera takvog posredovanja, a uskoro će ih biti još više širenjem poslovanja moje agencije te nakon izlaska iz krize. Interes naših povratnika iz inozemstva i stranaca za kupnju nekretnina je svakim danom izraženiji.

U tome su najagilniji bogati Danci, Šveđani, Norvežani, Švicarci koji su uvelike zainteresirani i za kupnju stanova površine od 60 do 70 četvornih metara s velikom terasom i pogledom na more. Takvi se stanovi najviše traže u Promajni, Tučepima, Podgori te u Omišu i okolici", rekao je Vjesniku Željko Ajduk. Dodaje da na adresu njegove agencije svakim danom pristižu upiti kupaca za kupnju građevinskog i poljoprivrednog zemljišta te kamenih kuća na području Dalmatinske zagore.

Povratnici iz inozemstva u rodnom kraju kupuju građevinske parcele u novom stambenom gradskom naselju nadomak Modrog jezera gdje su pojedinačne parcele od 450 do 680 četvornih metara. Prvi od svih lijepu prizemnicu nedavno je sagradio i opremio bračni par Kujundžić, Jadranka i Ratko. Na toj lokaciji s oko 20 zemljišta slijedi gradnja kuća, a u tijeku je prodaja 16 građevinskih parcela.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut

Do kraja ove godine Hrvatska bi trebala dobiti svoje prvo istraživanje o stambenim prilikama građana i njihovim stambenim potrebama, na temelju kojeg će biti izrađena Nacionalna stambena strategija. Centar za razvoj neprofitnih organizacija u suradnji s nekoliko ministarstava, naime, kraju privodi detaljnu anketu na uzorku od dvije tisuće građana cijele Hrvatske, koja bi trebala pokazati u kakvim stanovima i kućama građani uistinu žive, koliko su ih platili ili ih kreditom otplaćuju...

Istraživanjem koje vodi dr.sc. Gojko Bežovan sa Studija za socijalni rad u Zagrebu, žele se prikupiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije. Hrvatska takvu strategiju do sada nije imala, kao ni istraživanje o stanovanju, koje se u razvijenim europskim zemljama provodi svake četiri godine. Je li loše ako u stanu sa zaštićenom najamninom od 2,36 kuna po četvornom metru obitava kućanstvo s visokim primanjima? Je li loše ako najmoprimac državnog ili gradskog stana iznajmljuje taj stan nekom drugome?

Neka su od pitanja koja ovih dana anketari postavljaju građanima u sklopu terenskog istraživanja. Da ni ne spominjemo kako Grad već petu godinu ne može napraviti 500 metara Branimirove ulice, kao ni dugo očekivanu Šarengradsku. Ne uspijeva ni dovesti vodu u sva kućanstva, spriječiti da mu 42 posto vode iscuri iz starih cijevi, a ni plin ni kanalizaciju još nisu sprovedeni svim stanovnicima metropoli. Ali, bez obzira na to, ambiciozne vizije i studije bile su glavno obilježje velikog optimizma od 2005. do 2008. godine, a onda ih se, od dolaska ekonomske i političke krize u Zagrebu, prestalo i spominjati.

Od svih vizija tih je godina zaduženjem Zagrebačkog holdinga napravljeno naselje u Sopnici s 2700 stanova koji se jedva prodaju, 15 škola i vrtića, nova zgrada Hitne pomoći te je obnovljen vozni park s novima autobusima i tramvajima. Predizborna kreativnost. No, u međuvremenu, čak i u tim dobrim godinama, Zagreb nije napravio gotovo ništa na konkretnoj pripremi projekata koji su, kao i Fabijanićev Integrirani grad, predstavljani kao strateški, razvojni i neophodni.

Dan-danas nisu istaknuti oni prioritetni, zemljišta nisu otkupljena, nisu provedene javne rasprave, a nije se ni apliciralo za sredstva iz pretpristupnih fondova EU ili započelo ozbiljnije pregovore s privatnim partnerima. No, kako se približava predizbomo razdoblje, uvijek se od nekud iskopaju stotine tisuće kuna za produciranje novih vizija. Upravo zato podsjećamo na ovih 15 nerealiziranih. Najnoviji vizionarski projekt u Zagrebu djelo je arhitekta Nenada Fabijanića, a predviđa uređenje Trga Franje Tuđmana i dvorane Doma sportova.

Izvor/autor: Glas Slavonije/PressCut

Dok prodavatelji stanova u novogradnjama sve češće organiziraju akcijske prodaje s nižim cijenama koje nerijetko ostaju i nakon akcije, pa su novi stanovi u odnosu na lanjsku godinu jeftiniji i do 30 posto, na tržištu rabljenih stanova koji se oglašavaju putem portala, cijene klize prema dolje puževim korakom. Tako je bilo i u rujnu.

Prema analizama CentraNekretnina.net i Crozille.com, prosječna tražena cijena u odnosu na kolovoz niža je zanemarivih 1 posto. Portal CentarNekretnina donosi da su zagrebačke cijene u rujnu pale 1,3 posto te na Jadranu 1,1 posto, što je na godišnjoj razini pad od 6,1 posto u Zagrebu i 4,1 posto na jadranskoj obali. Crozilla je među sedam gradova zabilježila rast u Puli (1% -1400 €/m2), Zadru(0,2% - 1645 €/m2) i Rijeci (0,08%), a pad u Zagrebu (0,6% - 1837 €/m2), Splitu (1% 2138 €/m2), Dubrovniku (0,4% - 3345 €/m2) i Osijeku (0,1%-963€/m2).

Daljnji pad cijena, kad je riječ o Zagrebu, očekuje se na rubnim i gusto izgrađenim područjima s velikom ponudom novogradnji. No, iako njihov pad utječe na prosječnu cijenu, ističu u CentruNekretnina, ne utječe bitno na cijene kvalitetnih stanova na dobrim lokacijama, Za stan od 106 m2 na zagrebačkom Tuškancu traži se 360.000 eura.

U Zagrebu, u kojem se ostvaruje najveći promet u trgovanju nekretninama, cijene novih stanova u pojedinim su četvrtima od 20 do 30 posto u odnosu na one ostvarene u 2008. godini. Tako su u Španskom, Laništu, Dubravi, Sesvetama i dijelovima Trešnjevke cijene s razine od 1600 do 2000 €/m2 snižene na 1200 do 1600 €/m2, a zbog velike ponude očekuje se daljnji pad. Na lokacijama bliže centru cijene su niže od 5 do 15 posto, ali je, kažu u CentruNekretnina.net, veći broj kupoprodaja.

Izvor/autor: Večernji list/PressCut

U tri ljetna mjeseca u građevinskim tvrtkama koje zapošljavaju 20 i više radnika vrijednost narudžbi manja je za 56 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a nešto manji postotak pada (53 posto) ostvaren je od siječnja do lipnja. Pala je i vrijednost obavljenih radova, i to za 30 do 32 posto.

U prvih pola godine poduzeća su završila gradnju 1900 stanova, što je za 54 posto manje nego lanjske godine. Potkraj lipnja ta su poduzeća imala 6022 stana u gradnji, što je za 35 posto manje nego lani. Građevinari upozoravaju i na druge posljedice njihova lošijeg poslovanja koje se očituje u padu potrošnje građevnog materijala, gotovih proizvoda za ugradnju, goriva i energije. Navedene brojke zorno ilustriraju aktualno stanje u građevinskom sektoru Hrvatske koji muku muči i s neprodanim stanovima.

Brojke variraju ovisno o izvoru. Ministarstvo graditeljstva navodi brojku od 8000 neprodanih stanova. HGK nema točne podatke, ali procjenjuju da ih je samo na području Zagreba oko 10.000, a dojučerašnji predsjednik Sindikata graditelja Hrvatske Mirko Štorga kaže da ih je čak 15.000. U tri ljetna mjeseca u građevinskim tvrtkama koje zapošljavaju 20 i više radnika vrijednost narudžbi manja je za 56 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a nešto manji postotak pada (53 posto) ostvaren je od siječnja do lipnja. Pala je i vrijednost obavljenih radova, i to za 30 do 32 posto.

U prvih pola godine poduzeća su završila gradnju 1900 stanova, što je za 54 posto manje nego lanjske godine. Potkraj lipnja ta su poduzeća imala 6022 stana u gradnji, što je za 35 posto manje nego lani. Jednostavnom računicom brzo se dođe do brojke od 1,5 milijardi eura zamrznutih u neprodanim stambenim zidovima. Pad prodaje stanova lančano je prouzročio cijeli niz problema, posebice u očitom padu prodaje crijepa, cigle, stakla, drva, radijatora, djelomično cementa...

"Prošle godine ciglane su na tri do četiri mjeseca ugasile svoje peći zbog nedostatka posla. Radnicima je prijetio otkaz, ali smo se nekako izborili da im se isplati 70 posto plaće i da se vrate naposao čim se jave prve narudžbe", kaže za Vjesnik Štorga i negira priče o sve jeftinijim stambenim kvadratima. "Nema prodaje kvalitetnih stanova na dobrim lokacijama za nižu cijenu od dosadašnje", kategorički će Štorga koji smatra da je izlaz iz postojeće krize u gradnji škola, vrtića, cesta i druge infrastrukture koja bi jamčila zaposlenje najmanje 40.000 radnika. Gradnja Pelješkog mosta u ovom trenutku za njega je loš potez.

Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo HGK, navodi da je u proteklih godinu i pol u sektoru građevinarstva i pratećim djelatnostima izgubljeno oko 36.000 radnih mjesta. "Danas nemamo dovoljno radnih mjesta ni za svoje radnike, a do prije godinu i pol uvozili smo iz BiH oko 15.000 radnika. Do prije četiri godine ovaj je sektor ostvarivao 128 milijuna dolara u izvozu. Prošle godine izvoz je povećan na 330 milijuna. Šansa je, dakle, u izvozu, a novo tržište upravo nam se otvara u Libiji čije izaslanstvo za koji dan dolazi u Hrvatsku. Na nama je da im ponudimo svoje projekte", kaže Rom od kojeg doznajemo da aktualni pad ukupnog broja zaposlenih u graditeljstvu iznosi 13,5 posto.

Mirko Habijanac, predsjednik HUP-a u građevinarstvu, iznosi podatak po kojem je ukupni godišnji prihod građevinara s 34 milijarde danas pao na 22 milijarde. Građevinarstvo je u Hrvatskoj uvijek donosilo 10 posto BDP-a, a danas svega šest do sedam posto. Troši se više nego što se zaradi, odnosno više nego što to dopuštaju gospodarske prilike u državi.

Davor Mrduljaš, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, smatra da je izlaz u realizaciji akcijskog plana hrvatske vlade, koji je predstavljen u Katalogu investicija vrijednih 13,85 milijardi eura. Riječ je o 30 velikih projekata koja nude ulaganja u energetiku, turizam, prometnu infrastrukturu i vodno gospodarstvo. Brži izlazak iz gospodarske krize moguć je ako uz Vladin program mjera i županije izrade svoj vlastiti "katalog investicija", smatra Mrduljaš.

Mile Cvitanović, vlasnik agencije za posredovanje u prometu nekretninama Euro Modus iz Splita, procjenjuje da je prodaja novih stanova pala za 10 do 20 posto, koliki pad bilježi i prodaja starih stanova. Pala je i cijena stambenih kvadrata. Stan u Splitu za koji je lani trebalo izdvojiti 2000 eura po kvadratu sada se može kupiti za 1600 eura, dok se cijena kvadrata u Kninu kreće od 500 do 800 eura. Cvitanović kaže da građevinari i s nižom cijenom dobro zarađuju, posebice oni kojima je prodaja ranijih godina dosta dobro išla.

Ako jedan kvadrat graditelja košta između 800 i 1200 eura, još uvijek ima prostora za njihovu dobru zaradu. Procjene govore da se samo u Splitu nalazi oko 2000 neprodanih novih stanova. Prodaja je najbolja na atraktivnim lokacijama uz more gdje cijena doseže iznos od čak 2800 eura za stanove od prvog do trećeg kata, dok su prizemlja i viši katovi jeftiniji.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut