U tri ljetna mjeseca u građevinskim tvrtkama koje zapošljavaju 20 i više radnika vrijednost narudžbi manja je za 56 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a nešto manji postotak pada (53 posto) ostvaren je od siječnja do lipnja. Pala je i vrijednost obavljenih radova, i to za 30 do 32 posto.
U prvih pola godine poduzeća su završila gradnju 1900 stanova, što je za 54 posto manje nego lanjske godine. Potkraj lipnja ta su poduzeća imala 6022 stana u gradnji, što je za 35 posto manje nego lani. Građevinari upozoravaju i na druge posljedice njihova lošijeg poslovanja koje se očituje u padu potrošnje građevnog materijala, gotovih proizvoda za ugradnju, goriva i energije. Navedene brojke zorno ilustriraju aktualno stanje u građevinskom sektoru Hrvatske koji muku muči i s neprodanim stanovima.
Brojke variraju ovisno o izvoru. Ministarstvo graditeljstva navodi brojku od 8000 neprodanih stanova. HGK nema točne podatke, ali procjenjuju da ih je samo na području Zagreba oko 10.000, a dojučerašnji predsjednik Sindikata graditelja Hrvatske Mirko Štorga kaže da ih je čak 15.000. U tri ljetna mjeseca u građevinskim tvrtkama koje zapošljavaju 20 i više radnika vrijednost narudžbi manja je za 56 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a nešto manji postotak pada (53 posto) ostvaren je od siječnja do lipnja. Pala je i vrijednost obavljenih radova, i to za 30 do 32 posto.
U prvih pola godine poduzeća su završila gradnju 1900 stanova, što je za 54 posto manje nego lanjske godine. Potkraj lipnja ta su poduzeća imala 6022 stana u gradnji, što je za 35 posto manje nego lani. Jednostavnom računicom brzo se dođe do brojke od 1,5 milijardi eura zamrznutih u neprodanim stambenim zidovima. Pad prodaje stanova lančano je prouzročio cijeli niz problema, posebice u očitom padu prodaje crijepa, cigle, stakla, drva, radijatora, djelomično cementa...
"Prošle godine ciglane su na tri do četiri mjeseca ugasile svoje peći zbog nedostatka posla. Radnicima je prijetio otkaz, ali smo se nekako izborili da im se isplati 70 posto plaće i da se vrate naposao čim se jave prve narudžbe", kaže za Vjesnik Štorga i negira priče o sve jeftinijim stambenim kvadratima. "Nema prodaje kvalitetnih stanova na dobrim lokacijama za nižu cijenu od dosadašnje", kategorički će Štorga koji smatra da je izlaz iz postojeće krize u gradnji škola, vrtića, cesta i druge infrastrukture koja bi jamčila zaposlenje najmanje 40.000 radnika. Gradnja Pelješkog mosta u ovom trenutku za njega je loš potez.
Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo HGK, navodi da je u proteklih godinu i pol u sektoru građevinarstva i pratećim djelatnostima izgubljeno oko 36.000 radnih mjesta. "Danas nemamo dovoljno radnih mjesta ni za svoje radnike, a do prije godinu i pol uvozili smo iz BiH oko 15.000 radnika. Do prije četiri godine ovaj je sektor ostvarivao 128 milijuna dolara u izvozu. Prošle godine izvoz je povećan na 330 milijuna. Šansa je, dakle, u izvozu, a novo tržište upravo nam se otvara u Libiji čije izaslanstvo za koji dan dolazi u Hrvatsku. Na nama je da im ponudimo svoje projekte", kaže Rom od kojeg doznajemo da aktualni pad ukupnog broja zaposlenih u graditeljstvu iznosi 13,5 posto.
Mirko Habijanac, predsjednik HUP-a u građevinarstvu, iznosi podatak po kojem je ukupni godišnji prihod građevinara s 34 milijarde danas pao na 22 milijarde. Građevinarstvo je u Hrvatskoj uvijek donosilo 10 posto BDP-a, a danas svega šest do sedam posto. Troši se više nego što se zaradi, odnosno više nego što to dopuštaju gospodarske prilike u državi.
Davor Mrduljaš, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, smatra da je izlaz u realizaciji akcijskog plana hrvatske vlade, koji je predstavljen u Katalogu investicija vrijednih 13,85 milijardi eura. Riječ je o 30 velikih projekata koja nude ulaganja u energetiku, turizam, prometnu infrastrukturu i vodno gospodarstvo. Brži izlazak iz gospodarske krize moguć je ako uz Vladin program mjera i županije izrade svoj vlastiti "katalog investicija", smatra Mrduljaš.
Mile Cvitanović, vlasnik agencije za posredovanje u prometu nekretninama Euro Modus iz Splita, procjenjuje da je prodaja novih stanova pala za 10 do 20 posto, koliki pad bilježi i prodaja starih stanova. Pala je i cijena stambenih kvadrata. Stan u Splitu za koji je lani trebalo izdvojiti 2000 eura po kvadratu sada se može kupiti za 1600 eura, dok se cijena kvadrata u Kninu kreće od 500 do 800 eura. Cvitanović kaže da građevinari i s nižom cijenom dobro zarađuju, posebice oni kojima je prodaja ranijih godina dosta dobro išla.
Ako jedan kvadrat graditelja košta između 800 i 1200 eura, još uvijek ima prostora za njihovu dobru zaradu. Procjene govore da se samo u Splitu nalazi oko 2000 neprodanih novih stanova. Prodaja je najbolja na atraktivnim lokacijama uz more gdje cijena doseže iznos od čak 2800 eura za stanove od prvog do trećeg kata, dok su prizemlja i viši katovi jeftiniji.
Izvor/autor: Vjesnik/PressCut
