...AVE TEBI, LEGIJO JUDEJSKA!...78
 - O, luda srećo - smijao se Lehi - zar se baš meni moraju dešavati takve stvari. Što nisi nagrdila lice i predamnom načinivši se starom i ružnom? Imala si dovoljno vremena. - Dragi viteže, ti si pored sve svoje slave i poznavanja ratnih vještina, ipak samo veliko dijete. Nisi ti, Marcijane Jula, kako te zovu Latini, nikakav divljak kojega oduševljavaju okrutnosti; ti ratuješ za slavu rimskog carstva i za svoj probitak. Samo, viteže, čuvaj se rimskih zakona i ne vjeruj laskavcima koji ti govore, kako će te sam cezar imenovati za prefekta pretorije. Ne dijele imperatori legate kao Jupiter svoju milost. Za funkciju "par excellence" moraš biti ono što se u Rimu najviše traži i priželjkuje, ono što se sanja i ono što je nedostižno mnogima, a to je da budeš carski rođak, no "pares meus" ne može biti baš svatko. I taj zvučni naslov je mač sa dvije oštrice, zato što se u povijesti dešava da i car padne od mača. Tada pobiju i sve njegove rođake, prije svega one koji su drugima time mahali ispred nosa. Kada su mene otimali gusari, nisu me pitali za porijeklo; oni ne mare za etiketu rimskog dvora, gdje su oholi aristokrati Julijevaca najtraženija ljudska roba. Eto vidiš, ja sam carska rođakinja po ocu i to me nije spasilo trogodišnjeg ropstva. Ali tko si ti, Marcijane Jula? ćiji si ti rođak, a čiji prijatelj, kad te ni Sinhedrion nije mogao osuditi, ni Elije Sejan pobijediti? - O, ludih li ljudi! Pred dvije večeri dođe u moj šator Zarije Sabin, zapovjednik dvanaestorice pretorijanaca, i kaže mi: - Dični Marcijane Jula, tvoj šator je opkoljen našim ljudima i živ nećeš iz njega izići ako ne kažeš tko si; sasjeći ćemo te na komade! - I šta si mu rekao kad te tako "ljubazno" zamolio? - Ništa naročito, odmahnuo sam rukom govoreći: - "Vi pretorijanci imate zaista smisla za šalu. Što mene pitate o takvim sitnicama? Pitajte Jupitera, on će vam dati znak po kojem ćete otkriti kakvog sam porijekla i da li koristim magiju ili ne". Zarije se pokolebao uzmičući natraške. Pao je koliko je dug pred noge svojih prijatelja udarivši glavom o metalni tiganj, kojeg je Fosin, moj kuhar, u nemaru ostavio pred ulazom dok mi je spremao prepeličja jaja. To je u noćnim satima tako zazvonilo da je pola legije odmah bilo na nogama misleći da nas napada neprijatelj. Eto, Jupiter je dao svoj znak, a šta će oni reći Elije Sejanu, rimskom vitezu i čovjeku kojeg Tiberije štiti tako što ga ogrće purpurnim plaštem, to je njihova stvar. Osim toga, zaboravio sam ti reći da je taj kuhar Fosin velikog umijeća i sprema mi hranu koju Židovi zovu "košer". Ako jedem te rimske gadosti, obavezno pokvarim želudac. Oni proždiru ždralove, drozdove, slavuje, gavranove, ili pak one morske životinjice bez glave i repa; jedu sve što leti i puže. |
