NOVO: Damir Radić - "Ranije" (Vuković i Runjić, 2019.)

srijeda , 31.07.2019.

DAMIR RADIĆ
"Ranije"
poezija
Nakladnik: Vuković & Runjić
07/2019.
48 str., meki uvez
Cijena: 79.00 kn

Riječ izdavača


Zbirka pjesama “Ranije” svojevrsna je sažeta autobiografija svog autora Damira Radića, svedena na bitne slike, trenutke, stanja, odnose pjesnikova života, što u izravnom, što u neizravnom smislu. Knjiga se sastoji od pet dijelova, od kojih prvi, nazvan “Povijest”, i posljednji nazvan “Sadašnjost” sadrže samo po jednu pjesmu, a središte zbirke čine ciklusi “Obitelj”, “Ljubav” i “Ponovo ljubav”. "Obitelj" dominantno tematizira pjesnikovo djetinjstvo i odrastanje, dok se "Ljubav" i "Ponovo ljubav" bave autentičnim ljubavnim odnosima koje je autor, posve izjednačen s tzv. pjesničkim subjektom, proživio tokom proteklih dvadesetak godina. Prvi od ta dva ciklusa, za koji su pjesme pisane pretežno krajem devedesetih godina, posvećen je jednoj autorovoj ljubavi, a drugi, za koji su pjesnički radovi pisani tokom prošle i ove godine, onoj drugoj, donedavno aktualnoj. U oba ciklusa sastavci su većinom svojevrsni dokumentarni, gotovo dnevnički zapisi kojima autor opisuje prirodu svog odnosa s voljenim osobama, vlastite i tuđe osjećaje i stanja, atmosfere koje su ih pratile.

Prvi ciklus zamjetno je vezan uz različite prostore sukladno zajedničkim putovanjima pjesnika i njegove družice, pa se može reći i da predstavlja neku vrstu putopisa, dok je drugi uvjetno rečeno statičniji, no emocionalno ništa manje intenzivan. U oba ciklusa autor se bavi stanjima tuge i radosti, najčešće prisutnima u ljubavnim odnosima, sustavno natapajući pjesme melankolijom i egzistencijalnom tjeskobom kao dominirajućim aspektima vlastita doživljaja svijeta i življenja. Iako je prvi ljubavni odnos trajao dugo, više od dvadeset godina, a drugi tek nekoliko mjeseci, pjesnik ih tretira ravnopravno želeći sugerirati kako vrijeme trajanja ljubavi nije bitno povezano s njezinim intenzitetom i ne određuje njezinu vrijednost.

Okvirni dijelovi knjige, "Povijest" i "Sadašnjost", izmješteni su iz izravno autobiografskog polja – prvi ilustrira autorovu trajnu umjetničku fascinaciju poezijom "udaljenih paralela i meridijana", a drugi metaforički progovara o jednoj od mogućih priroda ljubavi, dajući istaknuto mjesto atmosferi ambijenata u kojima se zbiva radnja.

***

Damir Radić rođen je u Zagrebu, 1966. godine. Diplomirao je povijest i komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Autor je tri pjesničke zbirke (Lov na risove, 1999.; Jagode i čokolada, 2002.; Pokopana tajna, 2010.), jednog romana (Lijepi i prokleti, 2007.) te knjige filmskih kritika i eseja (Milenijsko kino – film na početku 21. stoljeća, 2017.), kao i online pjesničkog izdanja (Meko kao snijeg i toplo iznutra – najljepši hitovi i rariteti, 2006.

Također je autor četrdesetak filmova, od kojih su najpoznatiji kratkometražni Izgubljena u čekanju (2011.) i Ništa se ne može vratiti (2017.), srednjemetražni Mima i Marta – aktivistički ljubavni film (2012., suautorstvo sa Sanjom Ribičić) te dugometražni Posljednji dani ljeta (2018.). Dobitnik Nagrade Kvirinovih pjesničkih susreta, Nagrade “Vladimir Vuković” za filmsku kritiku i nagrade “Veliki Brcko” međunarodnog festivala nijemog filma “Pssst!”.

Izvor:Moderna Vremena Info

Književna večer posvećena stogodišnjici rođenja Prima Levija

utorak , 30.07.2019.

U srijedu, 31. srpnja 2019. u knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI s početkom u 19:30h održat će se književna večer posvećena stogodišnjici rođenja talijanskog književnika židovskog podrijetla Prima Levija (1919. - 1987.).

Njegovo potresno svjedočanstvo o logoraškom iskustvu u Auschwitzu objavljeno 1947. u knjizi „Zar je to čovjek" ( „Se questo č un uomo") jedno je od najpotresnijih djela o holokaustu, a o bolnim iskustvima u logoru kao i o povratku iz logora piše i u drugim svojim knjigama kao npr. u „Smiraju" („La tregua", 1963.) te u „Otpisanima i spašenima" („I sommersi e i salvati", 1986.), svojem zadnjem objavljenom djelu. Na stranicama te posljednje knjige otkrivamo piščev nemir zbog slabljenje sjećanja na Auschwitz, što za njega predstavlja brisanje vlastita identiteta, muči ga nedostatak povijesnog pamćenja kod mladih, a tu je i strašna tjeskoba zbog povjesničara negacionista i revizionista koji relativiziraju stradanja u nacističkim logorima i zamračuju razliku između krvnika i žrtve.

O životu i radu Prima Levija, književnika i kemičara (cijeli svoj radni vijek proveo je u kemijskom laboratoriju tvornice premaza SIVA pokraj Torina), upravo na dan njegovog stotog rođendana - 19. srpnja - govorit će prevoditelj i urednik Tvrtko Klarić iz Zagreba te gost iz Beograda, znanstvenik mlađe generacije Aleksandar B. Kostić.

Aleksandar B. Kostić rođen je 1973. u Užicu. Na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu 2016. obranio je disertaciju „Figure preobražaja u književnom djelu Danila Kiša i Prima Levija". S talijanskog jezika preveo je na srpski roman „Salto mortale" Luigija Malerbe, izabrane polemičke tekstove Pier Paola Pasolinija, pripovjetke „Druge centurije" Giorga Manganellija te radio-dramu „Dan šesti" Prima Levija. Živi i radi u Beogradu.

Tvrtko Klarić ugledni je prevoditelj s talijanskog jezika koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri hrvatskoj javnosti predstavio neke od najzanimljivih talijanskih autora 20., ali i 21. stoljeća. Temom Prima Levija i prevođenjem njegovih djela na hrvatski jezik bavi se 40 godina. Preveo je Levijeva kapitalna djela „Zar je to čovjek" i „Utopljenici i spašeni", oba objavljena u nakladi Frakture, dok je u vlastitoj izdavačkoj kući „Felsina" objavio „Traganje za korijenima", Levijevu osobnu antologiju književnih djela koja su ga oblikovala. Stihove Prima Levija iz zbirke „Shema" u izdanju Naklade MD također u Tvrtkovom prijevodu čitat ćemo zajedno s ulomcima iz ostalih djela na književnoj večeri u ZVONIMA i NARIMA!

Dođite u srijedu, 31. srpnja 2019. u 19:30h u ližnjansku knjižnicu!

NOVO: Robert Menasse "Glavni grad" (Fraktura, 2019.)

ponedjeljak , 29.07.2019.

Robert Menasse
"Glavni grad"
roman
izd. Fraktura
149,00 kn
Jezik izvornika: njemački
Prijevod: Latica Bilopavlović Vuković
Broj stranica: 360
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 225 mm
Težina: 555 g
Cijena: 149 kuna

Riječ izdavača

Ovo je priča o jednom kontinentu, jednom gradu i njegovim stanovnicima, koji traže svoj put kroz zbrku 21. stoljeća. Ovo je briljantna i silno zabavna satira, kriminalistička priča i komedija običaja… I nipošto na kraju: ovo je lov na jednu misterioznu svinju.

Sada je sigurno: prvi veliki roman o Europskoj Uniji napisao je Robert Menasse!

Pet junaka i pet priča što se u nagrađivanom bestseleru Glavni grad maestralno isprepleću na ulicama Bruxelessa vode nas u samo srce europske političke jave i europskog političkog sna. Čemu (podsjetimo se) Unija? Kako se događa svojim građanima? Što su njezine slabosti, a što njezina snaga, i kako se u njima ogledaju povijest, sadašnjost i budućnost svake od zajednica kojima pripadamo? Pristigli sa svih strana Staroga kontinenta, noseći svako svoje nasljeđe jezika, vjere, nacije, klase, svjetonazora i iskustva – Menasseovi junaci unose ih u grad u kojemu se kali neka nova Europa. Kakvi će (a i svi mi skupa s njima) izići iz toga kotla? Prodorni pogled jednog od najznačajnijih suvremenih pisaca njemačkog jezika ni na trenutak ne skreće, niti oprašta: Menasseov talent, znanje i razorni humor u Glavnom gradu podarili su nam satiru najviše kvalitete, izvanredan roman koji nam nije mogao stići u bolji trenutak.

"Da je Europa dosadna? Kako da ne! Robert Menasse pokazuje da je istina posve drugačija."
Der Freitag

"Izniman roman."
Kirkus Reviews

"Prvorazredna satira."
Guardian

***

Robert Menasse, ugledni austrijski pisac, prevoditelj i autor više zapaženih romana, eseja i kulturnoteorijskih knjiga, rođen je 1954. u Beču. Studirao je germanistiku, filozofiju i politologiju u Beču, Salzburgu i Messini. Od 1988. objavio je brojne drame, zbirke pripovijedaka i romane i dobitnik je nekih od najvažnijih književnih i esejističkih nagrada. Među ostalim, objavio je roman Don Juan de la Mancha oder Die Erziehung der Lust (2007.), zbirku kratkih priča Ich kann jeder sagen (2009.) i esej Europski vjesnik: Bijes građana i mir Europe ili Zašto poklonjena demokracija mora ustupiti mjesto izborenoj demokraciji (2012.; prevela Nataša Medved, Edicije Božičević, 2014.) u kojemu razmatra budućnost Europe i Europske unije kritizirajući priklanjanje renacionalizaciji (osobito u Njemačkoj, ali i drugdje) i pokretima antieuropskih integracija. Za to je djelo 2013. dobio nagradu za najbolju političku knjigu Zaklade Friedrich Ebert i nagradu Heinrich Mann. Za roman Glavni grad (2017.) dobio je najvažniju književnu nagradu na njemačkom govornom području Deutscher Buchpreis. Robert Menasse uglavnom živi u Beču.

Činite dobro!

četvrtak , 25.07.2019.

"Pogledajte taj život: drskost i ispraznost moćnih, neznanje i životinjskost slabih, posvuda neopisivo siromaštvo, tjesnoća, izrođenost, pijanstvo, licemjerje, laž. Međutim, u svim kućama i na ulicama je mirno, spokojno; od pedeset tisuća koliko ih živi u gradu nema ni jednog koji bi viknuo, glasno se pobunio. Mi vidimo one koji idu na tržnicu po namirnice, koji danju jedu, a noću spavaju, koji govore besmislice, žene se, stare, dobrohotno otpravljaju na groblje svoje pokojnike, no ne vidimo i ne čujemo one koji pate, ono što je u životu strašno događa se negdje iza kulisa. (...) Takav poredak očito je nužan, očito se sretan čovjek osjeća dobro samo zato što nesretni nose svoj teret šutke, i bez te šutnje sreća bi bila nemoguća. To je opća hipnoza. Trebalo bi da iza vrata svakog zadovoljnog, sretnog čovjeka stoji netko s čekićem i stalno ga udarcem podsjeća da postoje i nesretni, da će mu, koliko god sretan bio, život prije ili kasnije pokazati zube, navalit će nesreća - bolest, siromaštvo, gubici, i nitko ga neće htjeti vidjeti ni čuti kao što ni on sad ne vidi i ne čuje druge. No čovjeka s čekićem nema, sretni žive i sitne životne brige uzbuđuju ih malo, kao vjetar jasiku - i sve prolazi sretno (...) Ne umirujte se, ne uspavljujte se! Dok ste mladi, snažni, čili, budite neumorni u dobročinstvima! Sreće nema i ne treba je ni biti, a ako u životu postoji smisao i cilj, onda taj smisao i cilj uopće nisu u našoj sreći, nego u nečem razumnijem i većem - činite dobro!".

Antun Pavlovič Čehov, "Debeli i mršavi", prev. Irena Lukšić, Hrv.filološko društvo i Disput, 2019.

NOVO: Edourad Louis "Povijest nasilja" (OceanMore, 2019.)

srijeda , 24.07.2019.

ÉDOUARD LOUIS
"Povijest nasilja"
roman
Nakladnik: Naklada OceanMore
Prijevod: Lea Kovács
07/2019.
168 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 130.00 kn

Riječ izdavača

Nakon večere s prijateljima u pariškom restoranu na Badnjak, Édouard na putu kući susreće mladića i upušta se s njim u razgovor. Napeta i spontana igra zavođenja odvest će ih u Édouardov stan gdje će se ljubavnički susret nizom obrata iznenada pretvoriti u dramatičnu noć u kojoj mladić Reda poseže za oružjem.
Nevoljko i na nagovor prijatelja, Édouard podiže tužbu protiv zlostavljača i upada u mučne labirinte policijskog i sudskog postupka, ponovno proživljavajući nasilje. Ono se sada nastavlja kroz vlastite riječi kojima je prisiljen uvijek iznova opisivati sve detalje kobne noći kao i riječi svih onih što prepričavaju i slažu mozaik priče pri čemu Édouard bolno spoznaje koliko je izvlašten iz vlastite istine, vlastitih suza i sjećanja.
Autobiografskim romanom "Povijest nasilja" Édouard Louis, u pokušaju prodiranja u razloge spirale nasilja, rekonstruira traumu događaja ispisanu u nekoliko narativnih linija u kojima se društveni odnosi zrcale u sudbinama pojedinaca od kojih svaki na svoj način odgovara na duboko ukorijenjenu nepravdu, siromaštvo, rasizam, svekoliku diskriminaciju i njihovo perpetuiranje kroz institucije moći.


Édouard Louis zaziva mističnost i snagu antičke tragedije te potvrđuje svoje umijeće prikazivanja stvarnosti.
Télérama

Snažan i uznemirujući roman, jednako izvrstan kao i prvijenac "Raskrstimo s Eddyjem".
Livres Hebdo

U ovome zapanjujućem i napetom romanu koji vješto razbija kronologiju, Édouard Louis ocrtava ponore ljudske duše.
Deutschlandfunk

Žestoka i neugodno uzbudljiva knjiga u kojoj su bolni događaji postavljeni kao temelj za šire razmatranje klase, rase i individualnosti. Roman Povijest nasilja ne preza ni pred čime u načinu na koji secira klasne odnose i diskriminaciju.
Times Literary Supplement

Louisova je najveća spisateljska prednost u tome što svemu prilazi s toliko strasti, katkad gotovo kao da je opsjednut, a pritom filozofskim umom istražuje vlastite osjećaje ne želeći ih zatomiti.
The Guardian

Édouard Louis (rođen 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske, mjestu radnje njegova prvijenca Raskrstimo s Eddyjem. Siromaštvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova književnog rada. Prvi je u široj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na prestižnu École Normale Supérieure u Parizu. 2013. službeno je promijenio ime u Édouard Louis.
Autobiografski roman "Raskrstimo s Eddyjem" (2014.) doživio je nesvakidašnju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog književne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog načina prikazivanja radničke klase i vlastite obitelji. Slijede romani "Povijest nasilja" (2016.) i "Qui a tué mon pčre" (2018.). Kao angažirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima oštro progovara o jačanju desnice i kritizira kapitalističke društvene odnose, smatra se jednim od najvažnijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje uživa status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazališnim daskama.

Izvor: Moderna Vremena Info

O turističkoj sezoni

ponedjeljak , 22.07.2019.

Joj, bome mi ide na živce ova kuknjava o "propaloj turističkoj sezoni"... nije to ništa drugo nego blentavi medijski senzacionalizam...

Zašto bi bila katastrofa ako je dolazaka/noćenja manje nekih 2-3% u odnosu na lani? To je i opet bar 2-3% više u usporedbi npr. s 2015. ili 2016. Pa ništa ne može rasti unedogled (svaki muškarac to jako dobro zna )... i niti može niti mora svaka sezona bit' rekordna... naročito ako iz godine u godinu sve cijene dižeš... pa nisu turisti ovce, imaju i oni "digitrone".

S obzirom na odnos kvalitete onoga što nudimo i cijene koju za to tražimo možemo bit' sretni da dolazaka/noćenja nije 20-30% manje.

Prošla je sezona bila rekordna. Dakle svi su dobro zaradili.
A zašto su npr.na plaži kava i sladoled skuplji za 1 kn a npr. suncobran i ležaljka čak za 5 kn ako si lani dobro zaradio u rekordnoj sezoni a ove godine nisi uslugu ni u kojem segmentu poboljšao u odnosu na lani, niti imaš nove stolove, niti imaš nove stolice, niti si zaposlio više radnika u odnosu na lani, niti imaš nove suncobrane i ležaljke, niti ti je država ijedan namet povećala u odnosu na lanjsku rekordnu sezonu?
Zašto onda dižeš cijene u odnosu na lani ako nisi povećao kvalitetu svoje ponude?
Zbog POHLEPE!
I tako iz godine u godinu... pa se onda čude zašto je gostiju manje.

A to se odnosi na sve segmente ponude - privatni smještaj, hoteli, kampovi, kafići, pečenjarnice itd. - svi oni su u lanjskoj rekordnoj sezoni dobro zaradili i malo tko je od njih išta uložio u poboljšanje svoje usluge u odnosu na lani ali su svi digli cijene.

Onda ni ne zaslužuju ništa drugo nego da nemaju gostiju!

Moje preporuke za ljetno čitanje u novome broju "Vijenca"

petak , 19.07.2019.

Na kioscima je ljetni trobroj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu i

moja preporuka štiva za ljetno čitanje
(6 kartica teksta o 6 novijih prijevodnih proznih knjiga).

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Strahimira Primorca s prteporukama novih hrvatskih proznih naslova
- kolumne Nives Opačić, Borisa Becka, Mladena Klemenčića, Mirka Planinića i Pavla Pavličića
- razgovor s književnicom Julijanom Matanović
- tekst Davora Dijanovića o knjizi Douglasa Murraya "Čudna smrt Europe"
- tekst Ljerka Car Matutinović o knjizi Slavice Car Frišove "Zagljedana va more"
- tekst Maria Kolara o knjizi izabranih pjesama Ernesta Fišera "Trošenje nade"
- tekst Petre Miočić uz 150.obljetnicu rođenja Milana Šenoe
- tekst Gordane Igrec o knjizi haiku pjesama Ane Horvat "Životinjski haiku"
- kratka priča Eugenia Mimice "Berislav" u prijevodu Dore Jelačić Bužimski
- esej Vanje Babić u povodu 500 godina od smrti Leonarda Da VIncija
- tekst Marka-Marije Gregorić o knjizi likovnih kritika Feđe Gavrilovića "Selekcija"
- tekst Tončija Valentića o novom prijevodu Platonove "Sokratove obrane"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, plesu, glazbi, filmu, itd.

SRETAN 10.ROĐENDAN MOJOJ LEICI, najposebnijoj curi na svijetu (i šire)!!!

četvrtak , 18.07.2019.

Moja kritika romana "Stranka" Bojana Žižovića

srijeda , 17.07.2019.

Na portalu Moderna Vremena Info
objavljena je

moja kritika romana
"Stranka" Bojana Žižovića
(Sandorf, 2019.).

Moj tekst možete čitati
na ovome linku

NOVO: Marija Pilić "Luđaci i djeca" (Disput, 2019.)

utorak , 16.07.2019.

Marija Pilić
"Luđaci i djeca"
izd.Disput
LUĐACI I DJECA
Broj stranica: 148
Dimenzije: 12,5 x 20 cm
Uvez: tvrdi
Cijena: 100 kuna

Riječ izdavača

Bizarni i groteskni likovi, motivi i fabule, nejasne i poremećene relacije i stanja, osjećaji nelagode, paranoje i straha, poveznice su koje bi se mogle uočiti između priča sabranih u zbirci Luđaci i djeca te barda fantastične književnosti E. A. Poea, koji po svemu sudeći nije slučajno istaknut kao jedan od naslovnih junaka jedne od priča. No, ono što ih, između ostaloga, razlikuje jest to da Poe u svojemu tipičnome, a opet osebujnome romantičarskom stilu radnje smješta u gotske prostore, dok se radnje priča Marije Pilić koje se na ovaj ili onaj način otvaraju fantastičnome odvijaju u ambijentima koji podsjećaju na recentnu, blisku i poznatu stvarnost. (…)
Osim narativnih tehnika, jezika i stila, priče Marije Pilić, i one koje se iscrpljuju u simuliranju stvarnosti i one koje se poigravaju s fantastikom, povezuju i likovi koji su situirani na margine društva ili su na vlastitome rubu (…) Povorku takvih likova, koji mogu i ne moraju biti vidno socijalno marginalizirani, prate i naizgled manje ekscesivni, (samo?) psihički ili emotivno pomaknuti ili uzdrmani pojedinci iz susjedstva te bi se svi zajedno mogli svesti pod zajednički nazivnik luđaci, kojemu su u naslovu zbirke pridružena i djeca, u čije bismo, pak, konotativno polje mogli smjestiti i likove staraca i bolesnika (zbog nemoći, nevinosti ili naivnosti kojima su okarakterizirani – također na svoj način djecu).
/iz pogovora Suzane Coha/

Marija Pilić rođena je 1987. godine u Zagrebu. Živi u Zaprešiću. Diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno radi u privatnom poduzeću kao suradnik za farmakovigilanciju.
Pisati je počela 2013. godine s pohađanjem radionice pisanja kratke priče. Dosad je objavila desetak priča i pjesama u prozi različite tematike: od običnih životnih, svakodnevnih priča, satiričnih, priča ljubavne tematike, do SF-a, fantasya i horora. Priče su joj objavljene u časopisu za fantastičnu književnost UBIQ te u zborničkim publikacijama Marsonic i Istrakon.
S pričom “Buđenje” ušla je u deset najbolje plasiranih naslova prijavljenih 2014. godine na natječaj za najbolju priču Književnoga kruga Karlovac. Priča “Sofija” predstavljena je na festivalu SF i fantasy književnosti Istrakon godine 2015. te je otisnuta u zborniku Dvojnikov skok. S pričom “Chandelier” 2015. godine pobijedila je glasovima čitatelja na internetskom natječaju “Napiši priču (citajme.com)”. Priča “Ormar” uvrštena je u zbirku SF-priča Marsonic godine 2016.
Godine 2018. u sklopu edicije “Zaprešićki autori online” (nakladnici: Knjižnice grada Zagreba i Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić) u elektroničkom joj je formatu objavljena knjiga priča Iskliznuća.

Čitaj Maria!!!

ponedjeljak , 15.07.2019.

Učini pravu stvar (za sebe) - čitaj Maria!

Mario Brkljačić toliko je kul da vam uz njegovu knjigu "Doručak za Bič" (Durieux, 2019.) nikakvo more ovoga ljeta neće trebati.

Da Jarmusch piše, to bi bilo nešto slično.

Velemajstor (us)poredbi, nikad ne znaš što bi te iza njegovog "kao" moglo zaskočiti. Moji favoriti : "Noć je pala odjednom, kao luster sa stropa" i "...dok su se zvijezde na mrklome nebu bjelasale kao bjeloočnice rudara."

Čitajući Maria, stječem dojam da se radi o šutljivcu.
Vrlo inteligentnom i duhovitom šutljivcu.
Veće kvalitete od toga u čovjeku, ako mene pitate, teško je naći.
A još teže je naći kratku prozu bolju od njegove.

Natječaj za nagradu "Zvane Črnja"

petak , 12.07.2019.

Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I
i
Istarski ogranak DHK, Pula, Sv. Ivana 1

raspisuju

NATJEČAJ
za književnu nagradu„ZVANE ČRNJA"

Nagrada „Zvane Črnja" dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja,
a sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju knjigama objavljenima
u vremenu od 1. rujna 2018. do 1. rujna 2019.

Tri (3) primjerka knjige do 15. rujna 2019. valja poslati na adresu:

ISTARSKI OGRANAK DHK
Sv. Ivana 1
52100 Pula
– za nagradu „Zvane Črnja" –

Svečana dodjela nagrade bit će na
17. Pulskim danima eseja
u listopadu 2019.

NOVO: Goran Bogunović "Populacija II" (Durieux, 2019.)

četvrtak , 11.07.2019.

Goran Bogunović
"Populacija II"
proza
izd. Durieux
105,00 kuna

Riječ izdavača

Zbirka Populacija II miks je eseja i autobiografskog pripovijedanja u kojem Goran Bogunović piše o običnim događajima koje supostavlja začudnim idejama da bi ostvario efekt neopterećenog, inteligentnog, ali izuzetno zabavanog. Bogunović je vrlo blag i nenametljiv pripovjedač, prepun duhovitih detalja i naoko nevažnih opažanja iza kojih stoji poziv na dublje preispitivanje predmeta stvari. U istraživanju neobične strane svakodnevnog vergilijevski ga vode Ry Cooder i Kraftwerk, Sebald, Perec, Captain Beefheart i Kruno Levačić. Implicitne sugestije koje se skupljaju na rubovima teksta su da čovjek ipak nije mjera svih stvari i da bi svijet nastavio postojati i bez njega. Taj posthumanistički sentiment pro-vlači se u raznim vedrim i tužnim oblicima kroz sve eseje koji se nižu od jednostavnijih i komičnih prema složenijima i ozbiljnijima da bi završili predivnom, poetičnom »Populacijom II« prema kojoj je knjiga dobila ime.

Goran Bogunović rođen je 1972. u Zagrebu. Diplomirao je na Elektrotehničkom te Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao inženjer. Književne radove objavljivao u domaćim i stranim časopisima, i na radiju. Objavio knjige pjesama Ovdje (Matica hrvatska Karlovac, Karlovac 2002), Područje pojačanog naoblačenja (Naklada Mlinarec — Plavić, Zagreb, 2004.) i Stvari su sve dalje (Edicija Pesničenje, Beograd 2013.) te proze Sve će biti u redu (Naklada Minarec — Plavić, 2003.) i Ljenjivci i druge priče (Kornet, Beograd, 2007.). Pjesme i priče prevođene su mu na više jezika. Svirao je gitaru u više grupa (Tobić Tobić idol mladih, U pol 9 kod Sabe i dr.). Snima i producira svoj i prijateljske bendove. Svira u grupi Radost!

NOVO: Domagoj Jakopović Ribafish "RokOtok" (Edicije Božičević, 2019.)

srijeda , 10.07.2019.

Domagoj Jakopović Ribafish
"RokOtok"
proza
izd. Edicije Božičević
Ilustracije: Martina Fabijanović
Urednik: Josip Ivanović
Prijelom i ovitak: Žarko Jovanovski
Lektura: Daniela Nižić
Cijena: 50,00 kn
Broj stranica: 66
Format: 13 x 20 cm

Riječ izdavača

Domagoj Jakopović Ribafish hrvatskoj je javnosti poznat kao gurman, pivopija, novinar, profesor, putnik, zabavljač, urednik, plivač, i tko zna što sve još ne. U dugoj i bogatoj karijeri radio je za niz medijskih kuća, a odnedavno se skrasio u Gastro.hr-u kao glavni urednik. Unatoč uspješnoj karijeri, 2018. godine izgubio je, kako sam kaže, ono najvažnije u životu – jedino dijete, sina Roka. Kao posvetu prerano preminulom sinu, odlučio je pokrenuti projekt RokOtok, sa svrhom promicanja zdravog života djece te poticanja trajne i plodne komunikacije između djece i roditelja. Glavni cilj projekta jest spojiti sve hrvatske naseljene otoke plivačkim maratonom koji će trajati čak tri ljeta, a počinje u subotu, 6. srpnja 2019. godine. Uz plivanje i druženje s djecom na otocima, jedan od rezultata projekta #RokOtok je i ova knjiga.

U knjizi “RokOtok” Ribafish govori o ocu (Ernestu) i sinu, koji zajedno putuju i otkrivaju nove svjetove. Kada sin premine, otac putuje po obalama koje su zajedno posjećivali i u šumu morskih školjki pokušava komunicirati sa svojim sinom. Sljedeći tragove koje mu sin ostavlja na morskim obalama, Ernest će putovati diljem svijeta, od Niagare i Zanzibara do Japana, ali i vratiti se do Proizda, na kojem će odlučiti krenuti u plivački pothvat u spomen na svoga sina.

Ribafish je u ovu kratku knjižicu, ispisanu kao niz dijaloga oca na „ovoj strani“ i sina „na onoj“, unio svu širinu i jasnoću očinske ljubavi prema jedinom djetetu, pritom izbjegavši patetiku i klišeje. Razumijevanje između oca i sina potiče čitatelja da se osvrne i zamisli kakav kontakt ima sa svojim najbližima i koliko na tom kontaktu i komunikaciji treba konstantno raditi.

Lijepo je znati da te cijene...

ponedjeljak , 08.07.2019.

Nedavno je Miljenko Jergović na "Ajfelovom mostu", internetskom časopisu u kojemu objavljuje tekstove postjugoslavenskih autora, prenio moju kritiku njegove knjige "Selidba" a na fejsbuku je to popratio na sljedeći način (na čemu mu zahvaljujem) :

Moja kritika romana Goncaloa M.Tavaresa u novome broju "Vijenca"

petak , 05.07.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Jedan čovjek: Klaus Klump" i "Stroj Josepha Walsera"
Goncaloa M.Tavaresa

(prev.Tanja Tarbuk, izd. Vuković i Runjić, 2018.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Pavla Pavličića, Mladena Klemenčića, Mirka Planinića, Nives Opačić i Borisa Becka
- razgovor s jezikoslovcem Josipom Liscem
- tekst Mire Muhoberac o 14.Praškom Kvadrijenalu
- tekst Nenada Perkovića o monografiji "Željezara Sisak, tvornica čelika i života" Đure Tadića
- tekst Ivana Samardžije o knjizi Martina Previšića "Povijest Golog otoka"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Stanke Gjurić "Istina o sreći"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Josipa Cvenića "Sablasti nad dvorcem"
- razgovor s piscem Markom Gregurom
- kratka priča Helene Peričić
- poezija Sonje Delimar


te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, glazbi, kazalištu, filmu itd.

Moje kritike romana Miljenka Jergovića i Josipa Mlakića u novome broju časopoisa "Kolo"

četvrtak , 04.07.2019.

U izdanju Matice hrvatske izišao je
novi broj (02/2019.) časopisa "Kolo"
(gl.ur.Ernest Fišer)

a u njemu i moje dvije kritike :

- romana "Selidba" Miljenka Jergovića i romana "Skica u ledu" Josipa Mlakića


Novo "Kolo" još donosi:

- poeziju i prozu Ivana Aralice, Ivana Alerića, Lade Žigo Španić, Nedo D. Illich, Željka Funda, Sonje Delimar i Tomislava Dretara

- kratku priču Alberta Guerra Naranjoa "Lincoln Glas" u prijevodu Željke Lovrenčić

- tekst Stijepa Mijovića Kočana "Lipanj 2018. u Kazalištu Marina Držića"

- temat : Uz 80. obljetnicu rođenja Igora Zidića, s tekstovimaTonka Maroevića, Davora Šalata, Ernesta Fišera, Milana Bešlića

- ogledi : Davor Velnić "Ime i simbol 1)" i Lana Derkač "Zemlja i nebo u poeziji Maka Dizdara"

- književne kritike : Krešimir Bagić o knjizi Danijela Dragojevića "Kasno ljeto", Cvjetko Milanja o knjizi Davora Šalata "Zvijezde, davna lica spašenih", Cvjetko Milanja o knjizi Ernesta Fišera "Korifeji i nastavljači", Dunja Detoni Dujmić o knjizi Ratka Cvetnića " Blato u dvorištu", Zvonimir Mrkonjić o knjizi Gorana Gatalice "Odsečeni od svetla", Denis Novko o knjizi Ljudevita Frana Ježića "Razvoj Fichteova jenskoga sustava transcendentalne filozofije u kontekstu pokantovskih rasprava", Ana Mikić Čolić o knjizi Maje Glušac "Vrijeme u jeziku i jezik u vremenu  pojam vremena u hrvatskom jeziku", Stjepan Hranjec o knjizi Ivana Zvonara "Dvije donjodubravske rukopisne pjesmarice Matije Feletara", Nada Ivanetić o knjizi John Rogers Searle "Govorni činovi. Ogled iz filozofije jezika", Dean Slavić o knjizi Tihomila Maštrovića "Kroatološki ogledi"

INTERVJU: Nebojša Lujanović

srijeda , 03.07.2019.

Unazad godinu dana
Nebojša Lujanović je objavio tri knjige.

O romanu "Južina" te knjigama eseja
"Prostor za otpadnike" i "Fatalne simetrije"
govori u razgovoru za portal Moderna Vremena Info.

Čitajte ga ovdje

Moja kritika romana "Totentanz" Daria Šareca na portalu Lupiga.com

utorak , 02.07.2019.

Na portalu Lupiga.com

objavljena je

moja kritika
romana "Totentanz" Daria Šareca.

Čitajte je ovdje

Petodnevno predstavljanje Frakturinih novih knjiga

ponedjeljak , 01.07.2019.

FRAKTURA nas poziva na predstavljanja knjiga i razgovore s piscima i prevoditeljima
u Frakturinoj knjižari u Vinyl baru



Ponedjeljak, 1. srpnja, 19 sati, Vinyl bar (Bogovićeva 3, Zagreb)

Predstavljanje knjige "Evanđelje po Barabi" Josipa Mlakića

Sudjeluju: Josip Mlakić, Goran Gavranović, Anna Maria Gruenfelder i Seid Serdarević

- - - - -

Utorak, 2. srpnja, 19 sati, Vinyl bar

Predstavljanje knjige "Krivo je jugo" Nataše Dragnić

Sudjeluju: Nataša Dragnić, Željka Gorički, Nevena Rendeli i Seid Serdarević

- - - - -

Srijeda, 3. srpnja, 19 sati, Vinyl bar

Predstavljanje knjige "Kuća Teodore K." Nedžada Ibrahimovića

Sudjeluju: Nedžad Ibrahimović, Miroslav Mićanović, Zvonko Kovač i Seid Serdarević

- - - - -

Četvrtak, 4. srpnja, 19 sati, Vinyl bar

Translator's corner - Razgovor s prevoditeljicama

Darija Pavlešen, Ana Dugandžić, Anita Peti-Stantić i Željka Somun
o iskustvu prevođenja i knjigama Intimni leksikon gradova Jurija Andruhoviča,
Panorama Dušana Šarotara i Patria Fernanda Aramburua

Razgovor moderira Andrija Škare

- - - - -

Petak, 5. srpnja, 19 sati, Vinyl bar

Predstavljanje knjige "Oni su stvorili mir. Versailleski mirovni ugovor viđen iz Francuske i iz drugih zemalja"

Sudjeluju: Ivo Goldstein, Branka Boban i Vuk Perišić