komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Robert Međurečan
ponedjeljak , 12.08.2019.
Razgovor Vanje Kulaš
s Robertom Međurečanom
povodom izlaska njegovog
novog romana
"Krketka za glinenog goluba"
možete čitati
ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Patrick Deville - "Kuga i kolera" (Edicije Božičević, 2019.)
utorak , 06.08.2019.
Patrick Deville: "Kuga i kolera"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Prijevod: Marija Spajić
Urednica: Ana Perčinlić
Ovitak i prijelom: Iva Mandić
Lektura: Sarah Duspara
Cijena: 120,00 kn
Broj stranica: 192
Riječ izdavača
Patrick Deville (1957.) francuski je pisac i svjetski putnik. Nakon što je proveo dvadeset godina putujući po svijetu, sredinom devedesetih se usredotočio na pisanje i otad objavio 14 romana. Preveden je na 15-ak svjetskih jezika, a s romanom Kuga i kolera, objavljenim 2012., našao se u finalu gotovo svih francuskih književnih nagrada te osvojio Prix Femina i nagradu FNAC-a za najbolji roman godine. Živi i radi u Parizu.
Roman Kuga i kolera fikcionalizirana je biografija Alexandrea Yersina, francuskog mikrobiologa i otkrivača bacila kuge. Gotovo lirski pripovjedačev monolog o Yersinu počinje već potkraj junakova života, 1940. godine, kada Yersin bježi iz Francuske pred njemačkom invazijom kako bi ostatak svog života proveo u Vijetnamu. Pripovjedač zauzima poziciju svojevrsnog duha budućnosti koji se vraća kroz Yersinov život nizom prolepsi i analepsi i predstavlja ga čitateljima tako što ga smješta u kontekst javnog života Francuske u devetnaestom stoljeću, uspoređujući ga s njegovim suvremenicima poput Rimbauda, Zeissa, njegovog suparnika Kitasata Shibasabura, ali i njegovog učitelja, Louisa Pasteura. Deville istančanim i izraženo kompleksnim stilom ispisuje životopis velikog znanstvenika kojega nije zanimalo „ništa što ima veze s umjetnošću“, ali je na kraju ipak poslužio kao njezin izravni motiv.
„Nedvojbeno briljantnog uma, čija su otkrića koristila cijelome čovječanstvu, heroj ove priče također je lišen prave ljudske bliskosti: 'zidovi njegova uma štite ga od strasti još od dječačkoga doba'. Onoliko je daleko od elementarnih ljudskih odnosa koliko je kolonijalni 'raj' koji stvara u Vijetnamu udaljen od realnosti rata u njegovoj domovini, a konačni ishod njegovih epohalnih otkrića u medicini je to da su po njemu nazvali najsmrtonosniji mikrob u ljudskoj povijesti, bacil buboničke kuge, Yersinia pestis: simboličko srce tame koje leži u središtu ove potresne konradovske priče o pronalascima i o gubitku.“
Charlie Cooper, The Independent
„Što se tiče kulturne besmrtnosti, to da se bacil kuge nazove prema vama istovremeno je impresivno i pomalo tužno. Takva je i sudbina Alexandrea Yersina, francuskog mikrobiologa koji je studirao pod mentorstvom Louisa Pasteura i živio kroz optimistična kasna desetljeća devetnaestoga stoljeća pa sve do sredine Drugog svjetskog rata. Devilleova fikcionalizirana biografija Yersina (…) prekrasno je civiliziran i vješt monolog.“
Steven Poole, The Guardian
O AUTORU
Patrick Deville (1957.) rođen je u u gradiću Saint-Brevin-les-Pins na atlantskoj obali. Nakon završetka studija komparativne književnosti i filozofije u Nantesu, proveo je dvadeset godina putujući po svijetu. Osamdesete je proveo na Bliskom Istoku, u Nigeriji i u Alžiru, a devedesete na Kubi, u Urugvaju te u Centralnoj Americi. Sredinom devedesetih osniva književni časopis Meet, a 2011. osvaja nagradu časopisa Lire za najbolji roman godine za knjigu Kampuchéa. Romanom Kuga i kolera ulazi u finale svih književnih nagrada u Francuskoj 2012. godine te osvaja Prix Femina i Nagradu FNAC-a za najbolji roman. Autor je 14 romana i preveden je na 15-ak svjetskih jezika.
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (0) * ispiši * #
Nova VBZ-ova edicija, "Na margini"
četvrtak , 01.08.2019.Izdavačka kuća VBZ pokrenula je novu biblioteku, "Na margini".
Biblioteka „Na margini" jedinstveni je trogodišnji projekt stvoren kako bi odražavao kulturnu raznolikost Europe u Hrvatskoj i istodobno promovirao hrvatsku književnost na engleskom i njemačkom jeziku.
Projekt se tematski fokusira na manjinske i marginalizirane skupine u društvu.
Tijekom prve godine projekta V.B.Z. će objaviti 10 književnih djela različitih književnih vrsta i žanrova koja govore o različitim imigrantskim iskustvima. Tema druge godine projekta bit će ženski glasovi, a treće godine manjinski izvještaj – glasovi seksualnih, dobnih i religioznih manjina i ljudi s invaliditetom.
U VBZ-u vjeruju da ova biblioteka može pridonijeti podizanju svijesti o problemima s kojima se suočavaju imigranti i druge manjinske društvene grupe i učiniti ih vidljivijima i prihvaćenijima u hrvatskome društvu.
U sklopu bibluoteke "Na margini" nedavno je objavljen roman "IZLAZ – ZAPAD" britansko-pakistanskog autora Mohsina Hamida.
Roman je dobitnik književne nagrade Los Angeles Timesa 2018. i nagrade The Aspern words te finalist nagrada Man Booker i Impac Dublin.
O romanu:
Saeed, osjećajan i pomalo suzdržan mladić, i Nadia, samosvjesna i samostalna djevojka slobodna duha, susreću se jedne večeri „na predavanju o korporativnom identitetu i brendiranju proizvoda" u gradu koji se već neko vrijeme „ljulja na rubu provalije", i to one ratne.
Nakon što je grad pao u ruke militanata, a javna smaknuća postala su svakodnevica, Nadia i Saeed, svjesni da se nevjenčane ljubavnike poput njih sada kažnjavaju smrću, odlučuju napustiti zemlju i potražiti sreću na Zapadu. Iako im se na početku bilo kakva mogućnost bijega čini nemogućom, nadu im bude glasine koje kolaju o „vratima kroz koja je moguće proći na neka druga mjesta, daleka, udaljena od ove smrtne stupice od zemlje". Svjesni da prolazak kroz njih ima svoju cijenu i sa sobom nosi golem rizik, Saeed i Nadia odlučni su pronaći ih i proći kroz njih...
Iznimno intiman i inventivan, roman Izlaz – Zapad donosi nezaboravnu – suvremenu, a istodobno i svevremenu – priču o ljubavi, odanosti i hrabrosti.
Iz kritičkih osvrta:
„Hamid kao da je znao što će se dogoditi u Americi i svijetu i dao nam je trenutačnu autokartu koja nas vodi u našu budućnost... Istodobno zastrašujuće i... puno nade." – Ayelet Waldman, The New York Times Book Review
„Hamida manje zanimaju fizičke teškoće s kojima se suočavaju izbjeglice na svojem putu, a više psihologija egzila i cijena gubitka i dislokacije.... Miješajući stvarno i nadrealno, Hamid je stvorio fikcionalni svijet koji odražava globalne pogibelji koje se probijaju ispod današnjih naslova dok istodobno oslikava uznemirujući distopijski portret onoga što nas možda čeka u budućnosti." – Michiko Kakutani, The New York Times
„U zapanjujućoj sintezi političkog komentara i živopisnog pripovijedanja, Izlaz – Zapad Mohsina Hamida impozantan je, ali i maštovit pogled na trenutnu klimu globalne imigracije i internacionalne ksenofobije, ispričan kroz dirljivu ljubavnu priču onih koji su uhvaćeni usred toga..." – Elena Bruess, The AV Club
Mohsin Hamid (1971., Lahore, Pakistan) nagrađivani je britansko-pakistanski pisac čije su knjige prevedene na više od četrdeset jezika. Studirao je na Sveučilištu Princeton kao i na Pravnom fakultetu Sveučilišta Harvard, a nakon uspješnog završetka studija neko je vrijeme radio u New Yorku kao poslovni savjetnik, da bi se 2001. preselio u London. Godine 2000. objavio je svoj prvi roman, Moth Smoke, a svjetski uspjeh postigao je svojim drugim romanom, The Reluctant Fundamentalist, objavljenim 2007., s kojim je ušao u uži izbor za nagrade Booker i IMPAC Dublin, a koji je ugledni britanski dnevnik Guardian krajem 2009. uvrstio u svoj izbor knjiga desetljeća. Hamidov zadnji, iznimno hvaljeni roman s kojim je također ušao u uži izbor za nagrade Booker i IMPAC Dublin, Izlaz – Zapad (Exit West, 2017.), prva je njegova knjiga prevedena na hrvatski jezik.
komentiraj (0) * ispiši * #